Izložba iznosi povijesne podatke u početku i tijeku razvoja industrijalizacije Hrvatskog zagorja, pritom potkrijepljene dokumentima, fotografijama i odabranim predmetima. Prikazan je industrijski razvoj sve do današnjice pri čemu je svaka industrijska grana dobila svoj dio izložbe. Uz mnogobrojne industrijske grane na izložbi je ukazano na važnu ulogu željeznice u industrijskom razvoju prostora Hrvatskog zagorja. Na kraju izložbe, nakon prikazanih pogona koji i dalje uspješno posluju ukazano je na potrebu očuvanja i kvalitetne prenamjene objekata danas ugašenih tvornica. Sve je popraćeno sa vrlo velikim brojem fotografskih priloga. Preuzeto sa: http://www.mhz.hr/Izlo%C5%BEbe/Izlo%C5%BEba-Industrijska-ba%C5%A1tina-Hrvatskog-zagorja_8434 (pristupljeno: 8.9.2021.)

Više o izložbi na: https://www.mss.mhz.hr/clanak/3-11-2018-otvorenje-izlozbe-iz-ostavstine-obitelji-cutic-seosko-domacinstvo-s-kraja-20-st (datum pristupa: 9.10.2019.)

Izložbom se nastojao prikazati umjetnički razvoj svetišta i njegovih područnih kapela te bogatstvo predmeta umjetničkog obrta prošteniške riznice. Katalog uz izložbu sadrži tekstove : G. Kovačić (Proštenište kao mjesto i slika), L. Cindori (Majka Božja bistrička - hrvatsko nacionalno svetište), Đ. Cvitanović (Župa Marija Bistrica i njene kapele), O. Maruševski (Obnova hodočasničke crkve Marije Božje Snježne u Mariji Bistrici 1874.-1882.), D. Baričević (Kiparstvo baroka u Mariji Bistrici), M. Repanić-Braun (Slikarstvo 17. i 18. st. na području bistričke župe), S. Pavičić (Metalni predmeti iz župne crkve u Mariji Bistrici), S. Pavičić (Tekstilni predmeti iz župne crkve u Mariji Bistrici), M. Bregovac-Pisk (Majka Božja Bistrička na tiskanim nabožnim sličicama u grafičkoj zbirci Hrvatskog povijesnog muzeja), I. Reberski (Križni put kalvarije u Mariji Bistrici), I. Reberski (Šulentićeva freska Uznesenje Bogorodice).

Izložba održana u okviru programa Muzeja seljačkih buna u Noći muzeja 2020. (31. siječnja - 31. ožujka 2020.). Izložbom Jan Vitovec – češki vitez, zagorski grof Muzeji Hrvatskog zagorja, Muzej seljačkih buna javnosti predstavlja zanimljiv život Jana Vitovca Grebengradskog, češkog plemića i vojnog plaćenika koji je uvelike obilježio povijest Hrvatskog zagorja, ali i čitave srednjovjekovne Slavonije. Izložba je nastala u suradnji s Hrvatskim povijesnim muzejom u Zagrebu, Pokrajinskim muzejom u Celju, Pučkim otvorenim učilištem Krapina – Galerijom grada Krapine, Arhivom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Arheološkim muzejom u Zagrebu, Sveučilištem Sjever u Koprivnici i Muzejom Českého lesa u Tachovu. Realizirana je u četiri osnovne tematske cjeline: 1. Češke zemlje u vrijeme Jana Vitovca, 2. Grofovi Celjski i Jan Vitovec, 3. Između dvije vatre - u službi njemačkog Cara i ugarskog kralja, i 4. Vitovčevi sinovi. Posjetiteljima se burno 15. stoljeće na hrvatskim prostorima predstavlja kroz životnu priču o usponu Jana Vitovca iz redova profesionalnih vojnih službenika grofova Celjskih do velikaškog statusa i slavonske banske časti u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu, i to prvenstveno arheološkom građom iskopanom na zagorskim utvrdama Veliki Tabor, Vrbovec pored Huma na Sutli i Stari grad Krapina, te arheološkim nalazima iz 15. stoljeća s čeških prostora. Autorica izložbe je dr. sc. Ivana Škiljan, a glavni stručni suradnik Milan Prohaska. Više o izložbi: http://www.mhz.hr/Izlo%C5%BEbe/JAN-VITOVEC-%E2%80%93-%C4%8CE%C5%A0KI-VITEZ,-ZAGORSKI-GROF_8346 (pristupljeno 8.9.2021.)