Kontinuitet promišljanja o što kvalitetnijim uslugama za muzejske posjetitelje uvažavanjem inkluzivnoga koncepta muzeji za sve, značajka je rada Galerije Meštrović i više kustosice Maje Šeparović Palada. Naime, nakon pionirskoga i još uvijek usamljenoga rada na pripremi i objavi reljefnih razglednica za slijepe, slabovidne i videće osobe s motivima Meštrovićevih crteža, Galerija je opet priredila jedinstvenu publikaciju u hrvatskome muzejskom izdavaštvu – ovaj put namijenjenu onom dijelu muzejske publike koji ima intelektualne poteškoće s čitanjem i razumjevanjem. S knjigom u kojoj je predstavljen život i rad Ivana Meštrovića, Muzeji Ivana Meštrovića pokrenuli su novu biblioteku Lako razumljiva knjiga. Publikacija je pisana na jednostavan i lako razumljiv način u potpunosti poštujući europske standarde za izradu lakorazumljivih informacija (više na: http://www.easy-to-read.eu/) i pravila Inclusion Europe – europske udruge osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji (više na: http://inclusion-europe.eu/?page_id=83&lang=hr) što potvrđuje i europski znak za lako razumljive informacije otisnut na koricama i naslovnoj stranici knjige. Osnovno načelo Europske udruge osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji je da su informacije važne za osobe s intelektualnim teškoćama kako bi bile u mogućnosti naučiti nove stvari, biti dio društva, saznati o svojim pravima te samostalno donositi odluke. Osobe sa intelektualnim teškoćama stoga imaju pravo na lako razumljive informacije bilo one u pisanom, elektroničkom, zvučnom ili video obliku. To se postiže pravilnim odabirom i oblikovanjem riječi (npr. Koristite lako razumljive riječi koje ljudi dobro poznaju) i rečenica (npr. Koristite kratke rečenice) te uređivanjem informacija (npr. Stavite sve informacije o istoj temi zajedno.). Tekst Maje Šeparović Palada (koja je ujedno i autorica koncepcije), koji donosi Meštrovićevu biografiju, slijedi upute za pisane informacije o izgledu i veličini, slovima, riječima, rečenicama, pisanju i izgledu teksta, a 14 ilustracija Stipana Tadića, koje vizualno interpretaju pojedine epizoda iz Meštrovićeva života, poštuju standarde o slikama kako bi pomogle ljudima s poteškoćama u čitanju da razumiju tekst. Nakon prvijenca, najavljeno je daljnje objavljivanje u biblioteci Lako razumljiva knjiga s temama iz Meštrovićeva umjetničkoga stvaralaštva. No, već i ovom prvom knjigom Galerija se pozicionirala na vodeće mjesto poštujući ljudska prava u procesu demokratizacije kulturne baštine.

Kontinuitet promišljanja o što kvalitetnijim uslugama za muzejske posjetitelje uvažavanjem inkluzivnoga koncepta muzeji za sve, značajka je rada Galerije Meštrović i više kustosice Maje Šeparović Palada. Naime, nakon pionirskoga i još uvijek usamljenoga rada na pripremi i objavi reljefnih razglednica za slijepe, slabovidne i videće osobe s motivima Meštrovićevih crteža, Galerija je opet priredila jedinstvenu publikaciju u hrvatskome muzejskom izdavaštvu – ovaj put namijenjenu onom dijelu muzejske publike koji ima intelektualne poteškoće s čitanjem i razumjevanjem. S knjigom u kojoj je predstavljen život i rad Ivana Meštrovića, Muzeji Ivana Meštrovića pokrenuli su novu biblioteku Lako razumljiva knjiga. Publikacija je pisana na jednostavan i lako razumljiv način u potpunosti poštujući europske standarde za izradu lakorazumljivih informacija (više na: http://www.easy-to-read.eu/) i pravila Inclusion Europe – europske udruge osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji (više na: http://inclusion-europe.eu/?page_id=83&lang=hr) što potvrđuje i europski znak za lako razumljive informacije otisnut na koricama i naslovnoj stranici knjige. Osnovno načelo Europske udruge osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji je da su informacije važne za osobe s intelektualnim teškoćama kako bi bile u mogućnosti naučiti nove stvari, biti dio društva, saznati o svojim pravima te samostalno donositi odluke. Osobe sa intelektualnim teškoćama stoga imaju pravo na lako razumljive informacije bilo one u pisanom, elektroničkom, zvučnom ili video obliku. To se postiže pravilnim odabirom i oblikovanjem riječi (npr. Koristite lako razumljive riječi koje ljudi dobro poznaju) i rečenica (npr. Koristite kratke rečenice) te uređivanjem informacija (npr. Stavite sve informacije o istoj temi zajedno.). Tekst Maje Šeparović Palada (koja je ujedno i autorica koncepcije), koji donosi Meštrovićevu biografiju, slijedi upute za pisane informacije o izgledu i veličini, slovima, riječima, rečenicama, pisanju i izgledu teksta, a 14 ilustracija Stipana Tadića, koje vizualno interpretaju pojedine epizoda iz Meštrovićeva života, poštuju standarde o slikama kako bi pomogle ljudima s poteškoćama u čitanju da razumiju tekst. Nakon prvijenca, najavljeno je daljnje objavljivanje u biblioteci Lako razumljiva knjiga s temama iz Meštrovićeva umjetničkoga stvaralaštva. No, već i ovom prvom knjigom Galerija se pozicionirala na vodeće mjesto poštujući ljudska prava u procesu demokratizacije kulturne baštine.

Ivan Meštrović – Portreti suvremenica i suvremenika Univerzumi osobnih susreta i društvenih isprepletenosti Gradski muzej Križevci, Likovna galerija Gradskog muzeja Križevci, Trg Antuna Nemčića 6/1, 8. listopada – 6. studenoga 2021. Galerija AMZ – Arheološki muzej u Zagrebu, 20. siječnja – 15. veljače 2022. Izložbom Ivan Meštrović – portreti suvremenica i suvremenika prvi put se križevačkoj publici predstavlja opus jednog od najznačajnijih hrvatskih kipara. Nakon što će u listopadu i studenome izložba biti postavljena u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci, projekt će se početkom 2022. godini predstaviti u Galeriji AMZ – Arheološkoga muzeja u Zagrebu. Šesnaest skulptura iz zbirki Muzeja Ivana Meštrovića (Split-Zagreb), Gliptoteke HAZU (Zagreb), Nacionalnoga muzeja moderne umjetnosti (Zagreb), Galerije umjetnina (Split), te posuđenih od dr. sc. Mate Meštrovića, pružaju uvid u intrigantne društvene, umjetničke i političke veze Ivana Meštrovića. Odabir portreta koji je načinila autorica izložbene koncepcije, viša kustosica Atelijera Meštrović u Zagrebu, Barbara Vujanović, svjedoči o stilskom razvoju jednog od ponajboljih portretista 20. stoljeća – od secesijske stiliziranosti i impresionizma, preko art déco stilizacije do realističnosti međuratnoga razdoblja.