Mnogi se projekti pokreću vrlo ambiciozno, promišljeno i s mnogo entuzijazma, ali na žalost mnogi se od njih, bez obzira na njihovu iznimnu kvalitetu, originalnost i svrhovitost, i ugase vrlo brzo uslijed niza različitih okolnosti. Stoga je veliko zadovoljstvo izazvao sadržaj nevelikog poštanskog paketića pristigloga na adresu knjižnice MDC-a sa splitskim žigom i adresom Muzeja Ivana Meštrovića kao pošiljatelja. Na stol nam je stigla knjiga manjih dimenzija, tvrdo ukoričena, s tek tridesetak stranica, i možda bi bila jedna od mnogih sličnih muzejskih publikacija skromnijega obima da se ne radi o drugoj knjizi iz jedinstvene edicije u hrvatskome muzejskom izdavaštvu „Lako razumljiva knjiga“ koja je namijenjenu onom dijelu muzejske publike koji ima intelektualne poteškoće ili poteškoća s čitanjem, ali i za one koji ne govore dobro hrvatski jezik. Biblioteku je 2017. godine pokrenula viša kustosica Maja Šeparović Palada s knjigom u kojoj je predstavila život i rad Ivana Meštrovića primjenjujući europske standarde za izradu lakorazumljivih informacija (više na: http://www.easy-to-read.eu/) i pravila Inclusion Europe – europske udruge osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji (više na: http://inclusion-europe.eu/?page_id=83&lang=hr). I u drugoj knjizi „Ivan Meštrović u Splitu“ Maja Šeparović Palada dosljedno primjenjuje osnovna načela europskoga standarda među kojima je i ono čijom primjenom je kraći tekst i manji broj znakova bitna oznaka kvalitete: „Razmislite o dužini vašeg dokumenta. Knjiga od 100 stranica je predugačka. Ljudi će možda imati osjećaj da ne mogu čitati tako dugačku knjigu.“ Vjerujemo kako je bilo potrebno mnogo znanja i umijeća primijeniti načelo: „Kada je moguće, 1 rečenica treba stati u 1 red. Ako morate pisati 1 rečenicu u 2 reda, podijelite rečenicu tamo gdje bi ljudi zastali da čitaju naglas.“ Ili pak: „Nemojte stavljati previše teksta na vašu stranicu.“, kao i druga načela u publikaciji dostupnoj na mrežnoj adresi: https://easy-to-read.eu/wp-content/uploads/2014/12/HR_Information_for_all.pdf Dodatnoj kvaliteti publikacije pridonosi i 14 ilustracija Ivana Svaguše koji je osim osnovnoga općeg načela kako ilustracija treba upotpunjavati pisani tekst, poštovao i načela lako razumljive knjige poput: „Koristite istu sliku da objasnite istu stvar u cijelom dokumentu.“ ili „Uvijek koristite slike koje su dobre i točne za ljude za koje pišete. Na primjer, nikad ne koristite slike za djecu kada pišete za odrasle.“ Druga knjiga govori o trajnoj povezanosti Ivana Meštrovića i Splita u koji dolazi 1900. godine kako bi kod klesara Pavla Bilinića učio klesati kamen, kao i o njegovom kasnijem sudjelovanju u različitim kulturnim, umjetničkim i političkim događajima u Splitu. Predstavljeni su Meštrovićevi javni spomenici koji prikazuju Luku Botića, Marka Marulića, biskupa Grgura Ninskog te kip „Majka i dijete“, dane su i osnovne informacije o Galeriji Meštrović te imanju Crikvine-Kaštilac gdje su izloženi Meštrovićevi drveni reljefi sakralne tematike. Jednostavno, jasno, informativno... za sve muzejske posjetitelje uvažavanjem inkluzivnog koncepta. Na žalost, ova je knjiga s europskim znakom za lako razumljive informacije – Inclusion Europe još uvijek usamljena u hrvatskoj muzejskoj zajednici, ali može poslužiti i kao poticaj da se sa sličnim projektima obilježi Međunarodni dana muzeja 2020. godine koji će se prema preporuci ICOM-a održavati na temu „Muzeji za različitost i uključivost“ (Museums for Diversity and Inclusion). (Snježana Radovanlija Mileusnić)