Kako prirediti dobar muzejski katalog ili vodič za djecu? Kakva je to - muzejska slikovnica? Učenje ili igra u muzeju? Koje su teme i motivi koje se koriste u muzejskim publikacijama za djecu i mlade? Koji su njihovi osnovni odgojni i obrazovni ciljevi i kako se oni mogu povezati sa osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovnim programima? Zašto odabrati multimediju za objavljivanje muzejskih edukativnih sadržaja? Kako izraditi jednostavne i jeftine edukativne publikacije u „kućnoj radinosti“? U biblioteci Kako objaviti dobru muzejsku knjigu objavljena je druga knjiga s naslovom Muzejske publikacije za djecu i mlade. Nakon sjajno prihvaćene publikacije Što je muzejski katalog, koja detaljno obrađuje sadržajnu strukturu, specifičnu tematiku i izradu muzejskih kataloga, MDC/urednica Snježana Radovanlija Mileusnić donosi nam pregledan priručnik posvećen edukativnom nakladničkom korpusu muzeja kojemu je osnovna svrha edukacija korisnika kao jedna od temeljnih muzejskih djelatnosti. Muzejske publikacije za djecu i mlade zauzimaju značajno mjesto u muzejskom nakladništvu zbog svojih specifičnosti i namjena. Prema riječima urednice i dugogodišnje voditeljice specijalne muzeološke knjižnice MDC-a mr. sc. Snježane Radovanlija Mileusnić, edukativna izdavačka djelatnost muzeja jedna je od najzahtjevnijih dionica u izdavačkoj djelatnosti muzeja, ali istodobno i jedna od onih kojima se pridaje najmanje pozornosti. Stoga je MDC objavio knjigu u kojoj su autori tekstova, muzejski pedagozi i stručnjaci hrvatskih muzeja, nastojali definirati svrhu i namjenu muzejsko-edukativnih publikacija za djecu i mlade, predstaviti njihove osnovne vrste i specifičnosti te odrediti osnovne odrednice sadržajne koncepcije pojedinih vrsta edukativnih publikacija s obzirom na njihovu namjenu i dob korisnika. Uz odgovore na pitanja što, kako i zašto, knjiga nudi sistematični pregled edukativnih publikacija uz pregršt primjera i praktičnih savjeta, a svi su tekstovi potkrijepljeni bibliografskim bilješkama te bogatom ilustrativnom građom. Knjiga je popraćena i popisom literature o muzejskome edukativnom izdavaštvu te korisnim mrežnim izvorima, a čitkost olakšavaju poveznice i istaknute definicije. Muzejska edukativna publikacija, bilo tiskana bilo digitalna, vrlo je stručan i ozbiljan proizvod koji prelazi okvire marketinških aktivnosti. Iza svakog plakata, slikovnice, vodiča ili bookmarkera stoji poučni stav institucije. Iz recenzije Leonilde Conti. Publikacija Muzejskoga dokumentacijskog centra Muzejske publikacije za djecu i mlade iznimno je vrijedna publikacija utemeljena na iskustvima kompetentnih djelatnika muzejske struke, posebice muzejskih pedagoga, koji kumulaciju svojih teorijskih znanja, ali i praktična rješenja, nesebično prenose kolegama muzealcima, kao i onima koji će to tek postati. Iz recenzije mr sc. Elizabete Serdar. Iako je knjiga prvenstveno namijenjena muzejskim stručnjacima, za njome mogu posegnuti i oni iz širega kruga kulturnih institucija koji komuniciraju sa svojim mlađim korisnicima. Kao što je u Predgovoru naglasila ravnateljica MDC-a, Višnja Zgaga: ... ova će publikacija zasigurno inspirirati sve one koji nisu muzejski pedagozi, a u muzejima rade s djecom i mladeži te ih potaknuti na svježiji i maštovitiji pristup i dati im nov polet i kreativnu energiju. Muzejske publikacije za djecu i mlade druga je knjiga iz biblioteke Kako objaviti dobru muzejsku knjigu, serije priručnika iz muzejskog izdavaštva koju je pokrenuo Muzejski dokumentacijski centar (MDC). Biblioteka prati istoimeni ciklus radionica za stručno muzejsko osoblje, a prva knjiga u nizu bila je Što je muzejski katalog.

Tema broja 32: Umjetničke i kulturno-historijske donacije gradu Zagrebu.

34. svezak muzeološkog godišnjaka posvećen je problemu etno-muzeja i muzeja na otvorenom. Cjelovito je prikazana situacija u Hrvatskoj te pregled stanja u Sloveniji, Mađarskoj i Makedonije i Njemačkoj. Zbornik sadrži izlaganja 32 sudionika s Medunarodnog skupa "Položaj i funkcioniranje etno-muzeja i muzeja na otvorenom u Republici Hrvatskoj s mogućim uzorima u Europi" (Kumrovec, 29. - 30.5. 1997.). Sažeci na engleskom jeziku; 226 str., 110 fotografija c/b.

33. sveskom "Muzeologije" nastavlja se tematika "istraživanja i promoviranja ideje kolekcioniraja i doniranja kao osnove muzejske profesije" (iz predgovora urednice V. Zgage). Ovaj broj posvećcen je Hrvatskom primorju i sadrži tekstove: Goroslav Oštrić - "Nastanak i razvoj Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Rijeka", Željka Cetinic - "Iz povijesti Numizmaticke zbirke Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka", Daina Glavocic - "Donacija Venucci Modernoj galeriji Rijeka", Maja Škiljan - "Zbirka Ružic - mali obiteljski muzej", Jasminak Cus-Rukonic - "Zbirka umjetnina Giuseppea Piperate iz Malog Lošinja", ?uro Vandura - "Projekt za zbirku Mihicic u Malom Lošinju". Tekstovi su popraceni bibliografskim bilješkama, ilustrativnim materijalom i sažecima na engleskom jeziku. (91 str., ilustr.)

Tridesetipeti svezak (1998.) Muzeologije u izdanju Muzejskog dokumentacijskog centra u cjelosti je posvecen povijesti nastanka zbirke bana Josipa Jelačića koja se danas cuva u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu i sadrži oko 700 predmeta. Mr. Maja Škiljan rekonstruirala je povijest zbirke na temelju spisa koji se cuvaju u bogatoj muzejskoj dokumentaciji. U opsežnom prikazu vecina ove vrijedne dokumentacije (banova oporuka, arhivska grada, razliciti popisi predmeta, korespodencija) donesena je u svome originalnom ili prevedenom obliku prateci povijesnu kronologiju doniranja i pristizanja predmeta u Muzej (od 1859. do 1994. godine). Tekst je popracen brojnim ilustracijama iz fotografskog arhiva i reprodukcijama muzejskih predmeta iz Jelačićeve ostavštine i sažetkom na engleskom jeziku.

Trideset i šesti svezak muzeološkog zbornika u cijelosti je posvecen temi "Djela Ivana Meštrovica u zbirkama, muzejima i galerijama" kao prilog revidiranju sadržaja i vrednovanju umjetnickog i dokumentarnog fundusa Ivana Meštrovica u muzejskim ustanovama. Svoje priloge dalo je trinaest istaknutih poznavatelja Meštrovicevog opusa, kustosa, profesora, likovnih teoreticara i arhitekata. Ljiljana Cerina, "Cetrdeset godina djelovanja i trideset godina stalnog postava Atelijera Meštrovic u Zagrebu"; Miroslav Begovic (HAZU), "Uredenje izložbenog prostora - atrija, atelijera i vrta Atelijera Meštrovic u Zagrebu 1963. godine"; prof. dr. Ivo Maroevic (Filozofski fakultet, Zagreb), "Arhitektura Atelijera Meštrovic u Zagrebu i Galerije Meštrovic u Splitu u funkciji Meštrovicevih djela"; mr. Marijan Susovski (Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb), "Izložbe djela Ivana Meštrovica iz Atelijera Meštrovic u Zagrebu i Galerije Meštrovic u Splitu u velikim europskim muzejima"; Duško Keckemet, "Dopune Meštrovicevih radova u Galeriji Meštrovic u Splitu"; Božo Majstorovic, "Stalni postav Galerije Ivana Meštrovica u Splitu kao muzeološki i arhitektonski izazov"; Vinko Peracic, "Stalni postav Galerije Ivana Meštrovica u Splitu ka arhitektonski izazov"; Iris Slade, "Meštrovicev Presveti Otkupitelj"; Ljubica Dumencic, "Spomen-galerija Ivana Meštrovica u Vrpolju - 27 godina djelovanja"; Joško Zaninovic, "Izložbeno-galerijski postav radova Ivana Meštrovica u Muzeju drniške krajine"; Božena Klicinovic, "Gipsani odljevi Ivana Meštrovica u Gliptoteci HAZU u Zagrebu"; Igor Zidic, "Djela Ivana Meštrovica u stalnom postavu Moderne galerije u Zagrebu"; Vesna Barbic, "Radovi Ivana Meštrovica u Zbirci Karla Wittgensteina u Becu". Tekstovi su popraceni sažecima na engleskom jeziku, bibliografskim bilješkama kao i ilustrativnim materijalom.

Trideset i sedmi svezak "Muzeologije" sadrži deset radova s Međunarodnog skupa "Muzeji - tradicija i moderne nacije" koji je održan 3. i 4. studenog u Göthe institutu u Zagrebu u organizaciji Katedre za muzeologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Göthe instituta i Hrvatskog nacionalnog komiteta ICOM-a. Većina publiciranih radova je proširena i dopunjena verzija održanih izlaganja renomiranih inozemnih i hrvatskih autora. To su: Ivo Maroević, "19. stoljeće - tradicija i moderne nacije", Kilian Kreilinger, "Razvoj muzeja u Bavarskoj u prvoj polovici 19. stoljeća", Žarka Vujić, "Obrazac osnutka prvih muzeja u Zagrebu", Fani Celio Cega, "Skupljačka i muzejska djelatnost u Trogiru tijekom 19. stoljeća", Milvana Arko Pijevac, "Utemeljenje Prirodoslovnog muzeja Rijeka", Hans Georg Lippert, "Tvornica znakova i simbola -katedrala u Kölnu nakon 1842. godine", Danka Radić, "Zaštita spomenika u Trogiru tijekom 19. stoljeća", G. Ulrich Grossman, "Germanski nacionalni muzej u 19. stoljeću", Dubravka Peić Čaldarević, "Uloga Hrvatskog narodnog muzeja u procesu nacionalne integracije (1835-1918), Tomislav Šola, "Prilog reformi nacionalnih muzeja ili pledoaje za Hrvatski nacionalni muzej". Tekstovi su ilustrirani i popraćeni sažecima na engleskom jeziku.

Najnoviji broj “Muzeologije”, jedinstvenog stručnog časopisa iz muzejske teorije i prakse u izdanju Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC) sadrži prerađeni i skraćeni magistarski rad više knjižničarke MDC-a Snježane Radovanlija Mileusnić. Radnja s naslovom “Ustroj i organizacija knjižnica zavičajnih muzeja u Hrvatskoj” rezultat je istraživanja dostupne stručne literature i elektroničkih izvora podataka kao i dokumentacijskih zbirki i baza podataka MDC-a. Autorica je nastojala stručnoj muzejskoj publici pružiti uvid u djelatnost knjižnica zavičajnih muzeja te potaknuti njihovo ustrojavanje i organizaciju u skladu sa suvremenim knjižničarskim i muzeološkim standardima i preporukama. U knjižničnoj jedinici zavičajne baštine prepoznala je ne samo informacijsko vrelo znanja za stručni i znanstveni rad na muzejskoj građi zavičajnih muzeja već i potencijal muzejskog predmeta s obzirom na njezin materijal, oblik i značenje. Tema je razrađena unutar tri tematske cjeline: “Teorijsko-metodološka ishodišta knjižničnih službi i usluga u zavičajnom muzeju”, “Knjižnice zavičajnih muzeja” i “Komunikacijska funkcija knjižnice i knjižničnih jedinica zavičajne baštine u zavičajnim muzejima”. U prilozima su sadržani popisi općih muzeja te knjižnica zavičajnih muzeja izrađeni na temelju “Registra muzeja, galerija i zbirki Republike Hrvatske” te opsežan popis literature. Tekst je ilustriran građom iz fototeka hrvatskih zavičajnih muzeja i MDC-a.

Trideset i deveti svezak stručnoga godišnjaka Muzejskoga dokumentacijskog centra Muzeologija donosi izbor radova s muzeološkog savjetovanja "Uloga i značaj prirodoslovnih muzeja i zbirki u održivom razvoju". Savjetovanje je održano u Rijeci od 23. do 26. listopada 2002., u povodu 125. obljetnice utemeljenja i 55. obljetnice javnog djelovanja Prirodoslovnog muzeja Rijeka. Uz predgovor glavne i odgovorne urednice časopisa Višnje Zgage, u kojemu, između ostaloga, naglašava potrebu konstituiranja suvremene hrvatske mreže prirodoslovnih muzeja i zbirki, sadržano je petnaest članaka stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva. Objavljeni radovi govore o povijesti nastanka prirodoslovnih muzeja u Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini, o zaslužnim istraživačima i donatorima, znanstvenoj utemeljenosti i edukativnoj orijentaciji specijaliziranih prirodoslovnih muzeja, o politici skupljanja građe te upotrebi novih tehnologija i medija u stručnoj i znanstvenoj obradi muzejske građe te o njihovoj prezentaciji i popularizaciji. Među njima su teorijski tekst dr. sc. Ive Maroevića o muzealnosti prirodnina (tj. materijalnih ostataka živih bića koji svjedoče o njihovu izgledu, anatomiji i podrijetlu), pregledni tekst Zdravka Števčića o stanju i perspektivama prirodoslovnih zbirki. Radovi stručnjaka iz Prirodoslovnog muzeja u Rijeci posvećeni su informatizaciji muzejske djelatnosti te analizi znanstvene djelatnosti hrvatskih muzeja. Stručnjaci iz Prirodoslovnog muzeja i zoološkog vrta u Splitu autori su četiriju priloga o povijesnom razvoju i radu Muzeja. Četiri priloga opisuju djelatnosti prirodoslovnih zbirki Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine (Sarajevo) i Muzeja u Tuzli. Prirodoslovni muzej u Zagrebu predstavljen je opisom njegovih edukativnih aktivnosti.