Želimir Laszlo, konzervator savjetnik Muzejskoga dokumentacijskog centra i Andreja Dragojević, konzervatorica restauratorica Hrvatskoga restauratorskog zavoda autori su "Priručnika preventivne zaštite umjetnina na papiru". To je prvi priručnik na hrvatskome jeziku koji se bavi problematikom preventivne zaštite i donosi niz korisnih savjeta i praktičnih rješenja za sve one koji se bave umjetninama na papiru. Priručnik daje kratke i jasne definicije, a njegovoj preglednosti pridonosi i grafički izgled te raspored poglavlja. U 25 tematskih cjelina sadržani su odgovori na niz pitanja. Uvodna su poglavlja posvećena proizvodnji i obilježjima papira (kratka povijest i izrada papira, vodeni znakovi, vrste i formati papira) te vrstama umjetnina na papiru. U nastavku se obrađuju uvjeti i mjere za ostvarivanje preventivne zaštite (mikroklima, zračenja) te opisi oštećenja i šteta koje mogu nastati nepridržavanjem osnovnih uvjeta čuvanja i zaštite. Pozornost je predana i rukovanju, obilježavanju, opremanju, pohrani, slaganju, izlaganju i pakiranju te čuvaonicama. Nudi se niz odgovora i informacija koji će uvelike olakšati svakodnevni rad i skrb o umjetninama na papiru. Priručnik je popraćen i pojmovnikom osnovnih stručnih termina te literaturom.

Nastavljajući tradiciju objavljivanja priručnika za preventivnu zaštitu muzejskih predmeta ("Konzerviranje i restauriranje muzejskih predmeta", 1974., "Upute za zaštitu pokretne kulturne baštine u muzejima i galerijama", 1991., "Osnove zaštite i izlaganja muzejskih zbirki", 1993.), Muzejski dokumentacijski centar izdao je priručnik posvećen preventivnoj zaštiti slika. Publikaciju je priredio Želimir Laszlo, konzervator savjetnik u MDC-u kompilirajući recentne hrvatske i inozemne tekstove i iskustva. Uvodnim poglavljem "Osnove preventivne zaštite slika", autor je nastojao odgovoriti na pitanja što je slika i što šteti slici, kako provjeriti u kakvom je stanju slika, što očekivati od restauratora, kako uokviriti, ovjesiti i izložiti sliku, koji su preventivni postupci zaštite od krađe, provale, vandalizma itd. Posebnim poglavljima obrađen je problem negativnih utjecaja na slike i praktični načini zaštite od štetnih utjecaja vlage, temperature, svjetla, štetnih tvari, nametnika. Sadržana su i poglavlja sa praktičnim savjetima: "Sustavi slaganja slika u čuvaonicama", "Slike u transportu" i "Kontrola primjene mjera preventivne zaštite". Praktičnost i preglednost teksta postignuta je ne samo jasno i precizno pisanim jezikom, već i isticanjem kratkih ali važnih savjeta uz rub tekućeg teksta. Priručnik sadrži crteže i shematske prikaze, Rječnik upotrijebljenih izraza te Izbor iz literature.

U hrvatskom mjesecu knjige te uoči 35. izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija objavljena je nova MDC-ova knjiga Publikacije za osobe s invaliditetom – nakladnički izazov za muzeje. To je četvrta knjiga urednice mr.sc. Snježane Radovanlije Mileusnić u biblioteci Kako objaviti dobru muzejsku knjigu, serije priručnika iz muzejskog izdavaštva koji prati istoimeni ciklus edukativnih radionica za stručno muzejsko osoblje. Knjiga donosi 11 tekstova posvećenih temi vrlo rijetko obrađivanoj u hrvatskoj muzeološkoj literaturi - muzejskim publikacijama za osobe s invaliditetom. Renomirani stručnjaci hrvatskih muzeja koji su prihvatili izazov izrade komunikacijskih pomagala za osobe s invaliditetom, likovni umjetnici te sami konzumenti specifičnih publikacija za osobe s invaliditetom, svojim su prilozima nastojali odgovoriti na pitanja: Jesu li hrvatski muzeji dostupni za sve, odnosno omogućuju li hrvatski muzeji svim posjetiteljima fizičku, ali i emocionalnu te intelektualnu dostupnost kulturnoj baštini o kojoj se skrbe? Koliko su svojim radom okrenuti prema ranjivim skupinama, posebice posjetiteljima s invaliditetom? Primjenjuju li hrvatski muzeji koncept inkluzije u svojem radu, odnosno počivaju li na konceptu poštovanja ljudskih prava u procesu demokratizacije kulturne baštine? Ako im je u središtu interesa posjetitelj sa svojim željama, potrebama, sposobnostima i pravima, omogućuju li konceptom inkluzivnog muzeja aktivno sudjelovanje svima onima koji su zbog različitih prepreka – fizičkih, senzornih, psiholoških, kulturnih, socijalnih, tehnoloških, financijskih – isključeni? Konačno, i za našu publikaciju najvažnije pitanje, koliko je njih svojim izdavačkim projektima (prvenstveno katalozima i vodičima kroz stalne i povremene izložbe) pridonijelo komunikaciji muzejskih sadržaja? (iz uvoda urednice mr.sc. Snježane Radovanlije Mileusnić) Tekstovi su namijenjeni prvenstveno stručnoj javnosti, ali i svim drugim zainteresiranim čitateljima mogu biti zanimljivi kao uvid u problematiku pripreme i izrade materijala (publikacija) za osobe s invaliditetom, kaže recenzentica dr. sc. Željka Miklošević zaključujući da je cilj većine tekstova instruktivnog, praktičnog karaktera čime bi se trebalo još više osvijestiti komunikacijske, ali i opće društvene pristupe osobama s invaliditetom. Naime, podatak da 12 % stanovništva u Hrvatskoj, gotovo 540 000 ljudi, pripada jednoj od jedanaest kategorija osoba s invaliditetom upozoravajuća je i ujedno mobilizirajuća činjenica, podsjeća u predgovoru muzejska savjetnica Višnja Zgaga, v.d. ravnateljica MDC-a. Uz sve zakone, akte, preporuke i konvencije kojima je, na normativnoj razini, cilj njihova inkluzija – pa tako i omogućivanje pristupa baštini i muzejskim sadržajima – svjesni smo društvene diskriminacije: svjesni smo da nismo učinili onoliko koliko možemo kako bismo im pružili ono na što imaju pravo svi ljudi u zajednici – jednake mogućnosti. Za osobe poput mene koje ne vide ili ne čuju, za osobe sa smetnjama u razvoju govora, mentalnim poremećajima, autizmom i sl. važno je da dobiju informacije na njima prihvatljiv način, kaže jedna od recenzentica, defektologinja Sanja Trempetić i sama osoba s invaliditetom naglašavajući važnost publikacija jer, knjiga je pisana riječ, ona ostaje i nakon izložbe, kao poticaj nekome tko se hoće time baviti. A knjige i svi pisani materijali, kao i muzejski sadržaji, mogu se prilagoditi osobama s invaliditetom. U knjizi su, kako piše u svom uvodniku urednica mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić, predstavljeni pionirski, ali vrsni primjeri muzejskih publikacija za osobe s invaliditetom, izabrani kao poticaj ostalim muzejima u Hrvatskoj da i oni prihvate taj nakladnički izazov koji bi u konačnici trebao postati ustaljenom praksom dostupnih muzeja kakvima teže. Višnja Zgaga spominje i važnost primjene različitih interpretacijskih modela i alata, od taktilnih replika do informacija na brajici, jednostavniji i jasniji sustav orijentacije u muzeju, mogućnosti bolje rasvjete muzejskih izložaka, mogućnost upotrebe audiovodiča i dr. Imajući sve te činjenice u vidu, izražava nadu da će se i hrvatska muzejska zajednica aktivnije i angažiranije posvetiti prenošenju svojih baštinskih sadržaja osobama koje dosad nisu imale tu mogućnost – osobama s invaliditetom.

Publikacija nastala kao rezultat sustavnog djelovanja MDC-a na prikupljanju građe i podataka o stanju muzeja i galerija tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj. Ratne štete na muzejskoj baštini su: 66 muzeja i galerija pretrpjelo je ratna oštećenja, 45 muzeja i galerija ima štete na građi (nestalo, uništeno, oštećeno). Publikacija sadrži tekstove B. Šulc - "Muzeji u ratu", J. Vinterhalter - "Zaštita u muzejima prvi ratni zadatak, šest godina poslije", V. Zgaga - "Odnosi s javnošću". V. Pavić sastavila je opsežan Ragistar ratnih šteta na muzejima i galerijama u Hrvatskoj. Registar sadrži podatke o nazivu, adresi, vrsti i godini osnutka muzeja ili galerije, kategorizaciju i nivo dokumentiranosti muzejske građe, kraći opis djelatnosti tijekom rata, mogućnostima i načinima zaštite zgrada i građe, štete na zgradi i građi, brojčane podatke, podaci o obnovi i zaštitnim zahvatima, podaci o obilascima terena stručnih komisija. Registar je popraćen fotografskim materijalom koji je većinom iz dokumentacijkih fondova MDC-a. Knjiga sadrži i izvješća o radu dvaju muzeja koji su djelovali u progonstvu: M. Batorović - "Rad Muzeja grada Iloka u progonstvu", R. Marić - "Rad Gradskog muzeja Vukovar u progonstvu". Priložena je i opsežna bibliografija na temelju građe koja se sutavno sakupljala u MDC-u: S. R. Mileusnić - Bibliografija monografskih publikacija, kataloga i članaka na temu Domovinskog rata. Knjiga je objavljena na hrvatskome i engleskom jeziku u dva zasebna sveska.

Muzejski dokumentacijski centar (MDC) već više od tri desetljeća kontinuirano prati i promovira muzejsko izdavaštvo, prije svega na godišnjoj Izložbi izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija. Iako je ono važna i čak zakonski propisana djelatnost muzeja, nigdje nije navedeno kako bi muzejske publikacije trebale izgledati. Što je muzejski katalog je prva knjiga u hrvatskoj muzeologiji koja je posvećena muzejskom izdavaštvu, a nastala je na temelju radionice iz edukativnog programa MDC-a za stručno muzejsko osoblje „Kako objaviti dobru muzejsku knjigu“, što je ujedno i naslov novopokrenute biblioteke. Urednica je mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić, knjižničarska savjetnica i dugogodišnja voditeljica specijalne muzeološke knjižnice MDC-a. Na 152 stranice objavljeno je 7 tekstova renomiranih muzejskih stručnjaka, popraćenih iscrpnim bibliografskim bilješkama, brojnim ilustracijama u bojama i odabranom literaturom. Uvodni tekst mr. sc. Snježane Radovanlija Mileusnić definira stručnu terminologiju iz muzejskog nakladništva te detaljno i sistematično razlaže muzejske kataloge na njihove sadržajne i formalne elemente. Naredni tekstovi posvećeni su pojedinim vrstama muzejskih kataloga na temelju uspješnih primjera iz hrvatske muzejske prakse. Mr. sc. Ervin Dubrović predstavlja vrlo šaroliku lepezu publikacija koju muzeji objavljuju uz svoje izložbene projekte; dr. sc. Marina Bregovac-Pisk opisuje izradu kataloških jedinica kao osnovnih elemenata svakoga muzejskog kataloga; dr. sc. Goran Zlodi i Ivanka Maroević predstavili su primjenu modula muzejskoga informacijskog sustava M++ za izradu tiskanih i virtualnih kataloga; mr. sc. Snježana Pintarić pozornost je pridala svim etapama rada u izradi kataloga muzejskoga fundusa; mr. sc. Slavica Marković opisala je strukturu tiskanih i elektroničkih kataloga povremenih izložaba, a dr. sc. Željko Demo u svom je prilogu obradio specifičnu tematiku kataloga i monografija u izdanju arheoloških muzeja. (Jasmina Brković)