Javna predavanja "Srednjovjekovne umjetnine u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti u Zadru"

<div> Ovogodi&scaron;nji program u SICU koncipiran je kao dinamična manifestacija koja uključuje i suradnju s drugim muzejima, ali i suradnju s vi&scaron;e odgojno-obrazovnih ustanova u Zadru. Program nudi stručni, znanstveni, edukativni i zabavni sadržaj koji odgovara na sve zahtjevnije izazove novih generacija i nove muzejske publike.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U programu sudjeluju učenici osnovno&scaron;kolskog uzrasta koji će kroz edukativno-kreativnu radionicu &quot;&Scaron;krinja sv. &Scaron;imuna&quot; (14. i 15.5.2024. u 16 sati) saznati sve važne informacije o toj vrijednoj umjetnini. Kroz zanimljivu radionicu koja traje dva dana učenici će izraditi i oblikovati svoje suvenire s motivima koji se nalaze na &scaron;krinji.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U drugom dijelu programa sudjeluju učenici &Scaron;kole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zadru koji će se javnosti predstaviti u petak, 17. svibnja u 18 sati sa izložbom &quot;Kulturna ba&scaron;tina kao inspiracija&quot;. Istražujući vrijedne zlatarske predmete u SICU, učenici su praktičnom primjenom stečenih znanja i razvijanjem kreativnog mi&scaron;ljenja stvorili nove ideje koje su prezentirali kroz medij tekstila.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Program zavr&scaron;ava <strong>sudjelovanjem studenata</strong> Odjela za povijesti umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Zadru koji se ovaj put ne nalaze u ulozi slu&scaron;atelja već <strong>predavača</strong>. Studenti će kroz svoja kratka predavanja <strong>približiti zainteresiranoj javnosti najvažnije srednjovjekovne umjetnine koje se čuvaju u SICU</strong> (23. i 24.5.2024. u 17 sati).</div>

"Inspirativni matičari"

<p> U <strong>Slovačkom centru za kulturu Na&scaron;ice</strong> 17. svibnja 2024. otvara se putujuća <strong>izložba Matice slovačke </strong>pod nazivom<strong> &quot;Inspirativni matičari&quot; </strong>koja posredstvom suvremene grafike predstavlja dvanaest značajnih ličnosti Matice slovačke, koje su postigle velike uspjehe u najstarijoj nacionalnoj, kulturnoj i znanstvenoj instituciji Slovaka i Slovakinja. Njihove sudbine i životno djelo ne samo da su utjecali na povijesni razvoj Matice slovačke i slovačkog naroda, već jo&scaron; uvijek predstavljaju izvor inspiracije generacijama pisaca, umjetnika, fotografa, filma&scaron;a, kulturnih organizatora ili čak političara, diplomata i menadžera.</p>

90 godina Muzeja Brodskog Posavlja

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2024/POZIVNICA%20-%2090%20%20godina%20MBP.jpg" style="width: 500px; height: 555px;" /></p>

ZALISTAVAC – ukrasni plastron NEKAD I DANAS kao mozaik u modnoj ilustraciji, nakitu i odjeći

<p> Etnolo&scaron;ki odjel Narodnog muzeja Zadar u suradnji sa &Scaron;kolom primijenjene umjetnosti i dizajna, Zadar predstavlja zajednički izložbeni projekt u sklopu Etno dana Zadarske županije 2024.</p> <p> U izložbenom&nbsp; postavu Etnolo&scaron;kog odjela, Narodnog muzeja Zadar <strong>23. svibnja 2024. u 13. sati otvara se izložba ZALISTAVAC; ukrasni plastron NEKAD I DANAS kao mozaik u modnoj ilustraciji, nakitu i odjeći.</strong> Izložba predstavlja&nbsp; muzejske predmete iz Zbirke no&scaron;nji EO-NMZ uz radove učenika &Scaron;kole primijenjene umjetnosti i dizajna, Zadar koji pridružuju izložbi modne ilustracije, odjeću i nakit inspiriran <i>zalistavcem</i>.</p> <p> Tema izložbe je suodnos tradicije i suvremenih nastavnih procesa kao temelj očuvanja vlastitog&nbsp; kulturnog identiteta. Učenički radovi su nastali kroz projekte koji su&nbsp; se provodili tijekom par godina kroz vi&scaron;e radnih ciklusa kao dio nastavnog procesa i u obliku terenske (u EO- NMZ) i projektne nastave povezane s predmetima struke i do sad su predstavljeni na vi&scaron;e izložbi u organizaciji Eo- NMZ i &Scaron;PUD- a, Zadar.</p> <p> Svrha projekta je prezentacija i popularizacija ovog nematerijalnog kulturnog dobra. Etnolo&scaron;ki odjel NMZ ovu godinu planira uputiti prijedlog Ministarstvu kulture i medija RH za upis <i>zalistavca&nbsp; </i>u Registar nematerijalnih dobara Republike Hrvatske i time ga trajno za&scaron;tititi.</p> <p> &bdquo;Zalistavac, plastron, naprsnica, primetača, peturina, sve su to isti dijelovi svečane tradicijske ženske odjeće na području sjeverne Dalmacije, u priobalju i na otocima. Bila im je svrha ukrasiti poprsje žene. Podloga im je od čvrsto podstavljene vunene tkanine crvene, crne, zelene ili modre boje. Mozaik je složen od raznobojnih komadića tkanine iskrojenih u razne geometrijske oblike. Djelići tkanine najče&scaron;će su slagani simetrično i ukra&scaron;eni srmom (zlatni i srebreni konac)&ldquo; (Marija Vrkić Žuvanić, <i>Zalistavac 2009.Eo- NMZ, </i>).</p> <p> Učenice smjera dizajna odjeće 3.A/C &nbsp; i dizajna tekstila 3.D razreda, osmislile su i izradile unikatne modne crteže, ilustracije, odjeću i nakit. Voditeljice, mentorice&nbsp; projekta&nbsp; su bile Kate Prskalo, prof. uz suradnju profesorica istoimenih odjela Sandre Bačić, prof., Ivane Vitlov, prof. i Vlatke Prtenjače, prof.</p> <p> Cilj rada bilo je dobiti suvenir,&nbsp; koji je dio&nbsp; vlastitog naslijeđa, ali ga i osuvremeniti uz ispunjenje zahtjeva&nbsp; modernog tekstilnog i odjevnog dizajna, te dokazati mogućnosti crpljenja ideja iz tradicije bez uni&scaron;tavanja i prvotne ideje. Stupano sukno kao podloga u originalu zamijenjeno je filcom, a sam je oblik umanjen radi druge namjene tj. nakita koji i&nbsp; dalje blizu ženskih prsa. Isto tako u modnim kreacijama <i>zalistavac </i>je kori&scaron;ten kao ukrasni element na&scaron;iven direktno i ukomponiran u odjevni predmet kao dekoracija ili kao oblik siluete, upotrjebljeni su novi materijali.</p> <p> Igrajući se geometrijskim elementima i bojom u tehnici veza i apliciranja stvarala su se&nbsp; vlastita rje&scaron;enja tekstilnog ukrasa, koja nisu bila puka kopiranja originala. Paleta&nbsp; je pojačana, oblici minimalizirani i u potpunosti je vidljiv moderan umjetnički pristup.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na ovaj način odajemo i&nbsp; počast&nbsp; svim izuzetnim ženama pro&scaron;losti, koje su izradile svoje prve <i>zalistavce,</i> te ih ponosno nosile.</p> <p> Idejni koncept izložbe, kustosica dr. art. Marija &Scaron;arić-Ban</p> <p> Idejni koncept i mentorstvo za &Scaron;PUD: Kate Prskalo, prof., Ivana Vitlov, prof.,&nbsp; Sandra Bačić, prof., Vlatka Prtenjača, prof.</p> <p> Modne ilustracije, odjeća i nakit: učenici smjera dizajna odjeće i dizajna tekstila &Scaron;PUD, Zadar</p> <p> Ovim projektom i organizacijom spomenute izložbe u sklopu Etnolo&scaron;kog odjela NMZ i voditeljice odjela Marije &Scaron;arić Ban ostvarena je jo&scaron; jedna odlična suradnja &scaron;kole i muzeja.</p> <p> Izložba se održava u sklopu Etno dana Zadarske županije 2024. u organizaciji Etnolo&scaron;kog odjela Narodnog muzeja Zadar.</p> <p> Izložbu učeničkih radova moguće je pogledati u prostorima Etnolo&scaron;kog odjela NMZ, Gradska straža od 23. svibnja do 11. rujna 2024. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Voditeljica Etnolo&scaron;kog odjela, kustosica</p> <p> dr. art. Marija &Scaron;arić-Ban</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Milan Zoričić / Infinity Project

<div> O izložbi će govoriti likovni kritičar Milan Be&scaron;lić, a o Međunarodnoj umjetničkoj koloniji pjesnik, književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić. Nakon otvorenja izložbe gostima će se predstaviti glazbenik Ante Valčić sax.</div> <div> U slikarstvu Milana Zoričića se dodiruju dvije važne postavke autorovo neupitno matiersko znanje, vladanje klasičnim postupcima slikanja, koje danas najče&scaron;će nedostaje, i jasno određen koncept, kako izgraditi sliku da bez &scaron;pekulativnih zavođenja vizualni i semantičkih učinak bude uvjerljivo postignut. Činjenica da se umjetnik uspje&scaron;no hvata u ko&scaron;tac sa izuzetno zahtjevnim tehnikama kao &scaron;to je tradicionalna fresca ili enkaustika, samo potvrđuje njegovo vjerovanje da nove forme treba graditi na iskustvima pro&scaron;lih stoljeća, na znanjima i vje&scaron;tinama koje vrijeme nije pregazilo. Ako možemo s njima artikulirati drugačije, sada&scaron;njosti primjerene sadržaje, njihov se izražajni potencijal i energetska aura nezamislivo aktualiziraju.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Milan Zoričić nam predočuje s usporedbama različitih mogućnosti artikuliranja likovnih obraćanja: u nekim primjerima prostornu iluziju reljefne povr&scaron;ine &bdquo;izmodelira&ldquo; upotrebljavajući najkonvencionalnije metode plastičnog iluzionizma, drugi put fizički s urezima i nanosima zadire u podlogu i na taj način de facto transformira sliku u trodimenzionalni entitet tako da u prikazu prostora modelacijski i koloristički &bdquo;trikovi&ldquo; nisu vi&scaron;e potrebni.</div> <div> ( Iz kataloga 2009/10; str. 5, Brane Kovič)</div> <div> &nbsp;</div> <div> Milan Zoričić rođen je 1955. godine u Drni&scaron;u. Od ranog djetinjstva živi u Kninu gdje zavr&scaron;ava osnovnu &scaron;kolu i gimnaziju. Godine 1973. upisuje se na arhitektonski fakultet Sveučili&scaron;ta u Zagrebu. 1975. otvara prvu samostalnu izložbu za koju mu predgovor pi&scaron;e prof. A. Mohorović. Član HDLU- a je od 1988. godine. 1997. surađuje sa studijem SOTTSASS u Milanu. &bdquo;001. jedan je od osnivača grupe METARAZIONALITA s kojima izlaže na desetak izložbi od SAD- a do Kine. Od 2000. godine većinu slika je napravio u tehnici affresco u za to posebno opremljenim atelierima u Kninu i Bergamu.</div> <div> &nbsp;</div>

Licem u lice

<p> U Arheolo&scaron;kom muzeju Narona <strong>u četvrtak, 23.svibnja u 18 sati otvorit će se izložba &bdquo;Licem u lice&ldquo; autorice Sande Viskić.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Ideja za izložbu nastala je jo&scaron; prije 12 godina, a ostvarila se, srećom, u vremenu u kojem nam razvoj tehnologije dopu&scaron;ta sve čarobniju&nbsp;igru i slobodu kreiranja raznog sadržaja.<br /> <br /> Sve ilustracije je napravio Ramy Maher ( @ai.printart) koristeći program umjetne inteligencije Midjourney, dok je za dizajn zaslužan Jos&eacute; Torres Benites (@josetorresbenites).<br /> <br /> Posjetitelji će se naći licem u lice s 10 izabranih pripadnika rimskog dru&scaron;tva, a njih 9 &nbsp;će u svojim rukama držati po jedan muzejski predmet. Zbog kojeg lika smo napravili iznimku i za&scaron;to je on ostao praznih ruku, moći ćete vidjeti ako posjetite na&scaron;u izložbu.<br /> <br /> Stalci s likovima će nakon kratkog izlaganja u izložbenoj dvorani &nbsp;biti prebačeni u prostor stalnog postava Muzeja tijekom pojačanih &scaron;kolskih posjeta.&nbsp; Nadamo se da će ova izložba svim posjetiteljima približiti svakodnevni život običnih ljudi u Rimskom Carstvu te da će na trenutak &ldquo;oživjeti&ldquo; muzejske predmete dajući im jednu novu dimenziju.</p> <p> &nbsp;</p>

S druge strane objektiva

<p> Povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka <strong>u srijedu 22. svibnja u 18 sati</strong>&nbsp; organizira druženje u ex klubu Phyton Guvernerove palače.</p> <p> &nbsp;</p> <p> O tome koliko je zahtjevno te koliko je strpljenja i ljubavi potrebno da bi se uhvatio &bdquo;pravi trenutak&ldquo; i fotografirala neka divlja vrsta razgovarat će se s fotografima-ljubiteljima prirode s riječkog područja, a bit će prikazan film &bdquo;Žive slike Kvarnera&ldquo; o bogatoj prirodnoj ba&scaron;tini. Bit će postavljena i izložba fotografija ptičjeg svijeta autora Želimira Gržančića, Kristijana Mandića, Marka Mate&scaron;ića i Andreja Radalja.</p> <p> &nbsp;</p>

Branko Gulin: „Šaman – zanatlija – umjetnik“

<p> U Crkvi sv. Donata u srijedu, 22. svibnja u 20.30 sati, Arheolo&scaron;ki muzej Zadar otvara izložbu pod nazivom <strong>&bdquo;&Scaron;aman &ndash; zanatlija &ndash; umjetnik&ldquo; hrvatsko-američkog autora Branka Gulina</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Istražujući prapočetke umjetničkog izražavanja, ova interdisciplinarna izložba povezuje arheologiju, antropologiju i suvremenu umjetnost. Autorov interes usmjeren je na reinterpretaciju rituala kao izvora svih oblika umjetnosti &ndash; glazbe, pjevanja, plesa, slikanja tijela i tetoviranja, izrade maski i idola te metaforičkog pripovijedanja. Slijedom te ideje, suvremeni umjetnik nosi ulogu koja je nekada pripadala &scaron;amanima, prvim umjetnicima i performerima koji su u malim i prvobitnim zajednicama vodili članove i sudionike rituala u svijet duhovnosti. Osim kiparstvom i slikarstvom, Gulin se koristi i drugim likovnim izrazima poput performansa.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Dva performansa, &bdquo;Ritual Majke zemlje i plodnosti&ldquo; i &bdquo;Ritual zmije&ldquo;, sredi&scaron;nji su događaj otvorenja ove izložbe, a izvest će ih plesačice Zadarskog plesnog ansambla Josipa Žunić, Andreja Lau&scaron;, Jovana Perčić i Korina Oltran, koja potpisuje i koreografiju. Plesačicama će se pridružiti i učenici petog razreda O&Scaron; &Scaron;ime Budinića pod vodstvom učiteljica Lipe Gulan i Blanke &Scaron;imićev. Za izvođenje performansa izrađene su maske prema originalnim predlo&scaron;cima tradicionalnih maski američkih Indijanaca, a izradili su ih na&scaron;i zainteresirani sugrađani i djeca, sudionici radionica organiziranih u Arheolo&scaron;kom muzeju Zadar i u O&Scaron; &Scaron;ime Budinića, pod vodstvom mag.lik.kult i lik.umj. Nikoline Ćuk.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Branko Gulin</strong> autor je koji je 80-ih i 90-ih godina bio prisutan na likovnoj sceni Istre i Hrvatske. Od 2002. do 2019. živio je i radio u SAD-u, gdje je stekao nova saznanja i iskustva o umjetnosti i umjetničkoj praksi izvan europskog kontinenta. Po struci muzealac, radio je kao kustos u onda&scaron;njem Muzeju narodne revolucije Istre (sada&scaron;njem Povijesnom i pomorskom muzeju) u Puli i kao voditelj Grafičke zbirke u Sveučili&scaron;noj knjižnici u Puli, a niz godina je bio ravnatelj Muzeja Grada Rovinja. U SAD-u je 12 godina bio asistent u ljevaonici umjetnina akademskog kipara Nicholasa Legerosa, gdje je dogradio formalna i praktična znanja iz likovnog područja. U ljevačkoj struci stekao je iskustva u rangu majstora lijevanja umjetnina u bronci.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

SALON MLADIH: Izložba „Situacija“

<p> Izložbeni program ovogodi&scaron;njeg <strong>Salona mladih</strong> nastavlja se s otvorenjem izložbe<strong> &bdquo;Situacija&ldquo;</strong>, kustosica <strong>Lore Rajčić i Ivane Zavr&scaron;ki.</strong> Izložba će se otvoriti 22. svibnja na tri lokacije, prema sljedećem rasporedu:</p> <p> <br /> <strong>20:00 Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu (AMZ)</strong></p> <p> <strong>19:00 Galerija AMZ</strong></p> <p> <strong>18:00&nbsp; Galerija Art&amp;CeRZe</strong></p> <p> <br /> Izložba &bdquo;Situacija&ldquo; tradicijski je program Salona mladih, a otvorena već na prvom Salonu mladih davne i revolucionarne 1968., te ponovno pokrenuta 2020. Za razliku od tematski određenog Salona, izložbeni program &bdquo;Situacije&ldquo; nema definiranu temu te se njime nastoji upotpuniti pregled suvremene umjetničke scene mladih autora. U dana&scaron;nje izazovno vrijeme života u dru&scaron;tvu opterećenom vizualnim sadržajem, radovi odabranih umjetnika ukazuju na stvarnost koja nas okružuje, ali iz pozicije različitih umjetničkih izričaja i preokupacija &ndash; od introspektivnih pogleda do odgovora na vanjske podražaje. Promi&scaron;ljanje o ekolo&scaron;kim pitanjima, položaju u zajednici i odgovornom djelovanju prema njezinim članovima, kori&scaron;tenim medijima i materijalima ili vremenu primjerenom umjetničkom izrazu, samo su neka od polazi&scaron;ta koja pokazuju da mladi umjetnici prepoznaju svoju aktivnu ulogu u dru&scaron;tvu. Njihovim radovima tako je omogućeno &scaron;ire čitanje, poistovjećivanje, ali i pokretanje diskusije o perspektivi i budućnosti mladih čime se pripisuje dodatna vrijednost izložbenog programa &bdquo;Situacije&ldquo; koji tako poziva na aktivno sudjelovanje promatrača.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Do kraja trajanja izložbe, 16. lipnja ove godine, na nekoliko će se lokacija provesti popratni program pod vodstvom predstavljenih umjetnica i umjetnika u radioničkom obliku, koji se odmiče od klasičnog formata razgovora, kako bi se polaznicima omogućilo direktno upoznavanje umjetničkih procesa. Besplatne radionice otvorene za javnost održat će Manuela Pauk, Josip Kresović, Lucija Bogunović i Marlen Ban. Jedan termin posebno je osmi&scaron;ljen za korisnike Centra za rehabilitaciju Zagreb, a dio programa ostvarit će se u suradnji s portalom Kulturflux kako bi se mlade povjesničare_ke i umjetnosti te druge zainteresirane sudionike potaknulo na pisanje o suvremenoj umjetničkoj sceni. Popis svih radionica programa Situacija dostupan je na službenim stranicama Salona mladih, a za sudjelovanje se potrebno prijaviti putem maila <a href="mailto:popratniprogram.hdlu@gmail.com"><span style="color:#009ee3;">popratniprogram.hdlu@gmail.com</span></a>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izlažu: Alba Miočev, Anamarija Kvas i Manuela Ko&scaron;ević, Antonia Magdić, Gaia Radić, Josip Kresović, Josip Rončević, Josipa Henizelman, Katarina Kožul, Klara Burić Latinčić, Lora Elezović, Lucija Bogunović, Luka Ku&scaron;ević, Luka Tomić, Manuela Pauk, Marina Raj&scaron;ić, Marko Dajak, Marlen Ban, Marta Katavić, Matej Vuković, Mia Matijević Akrap, Nikola Grabovac, &Scaron;imun Bućan, Zdenko Mik&scaron;a, Nikolas Ku&scaron;ić, Ivan Jakovljević</p> <p> &nbsp;</p> <p> O kustosicama:</p> <p> Lora Rajčić (1996.) diplomirala je povijesti umjetnosti i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Zagrebu. Neformalno radno iskustvo stjecala je kroz razvijanje likovno-edukativnih programa za različite skupine, istraživanje i obradu arhivske građe te asistiranje na izložbama. Dobitnica je Rektorove nagrade za aktivnost na portalu Kulturflux. Od 2024. godine zaposlena je kao kustosica u Muzeju grada Zagreba.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ivana Zavr&scaron;ki (1995.) diplomirala je francuski jezik i književnosti i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Zagrebu. Od 2022. godine djeluje nezavisno u okviru vlastitog obrta Formart te je do sada ostvarila suradnje s vi&scaron;e institucija i udruga u kulturi baveći se istraživanjem i obradom arhivske građe, kreiranjem edukativnih programa za razne dobne skupine te pripremama izložbi. Dobitnica je Nagrade za izvrsnost u studiju Filozofskog fakulteta i Rektorove nagrade za aktivnost na portalu Kulturflux.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Situacija&ldquo; ostaje otvorena do 16.6.2024.</p> <p> Izložba u galeriji Arheolo&scaron;kog muzeja zatvara se 11.6.2024.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Teuta Gatolin: Krhke tvari

<p> Umjetnička praksa <strong>Teute Gatolin</strong> istražuje teme brige, ekolo&scaron;ke održivosti, tehnologije i industrijskog naslijeđa, pri čemu integrira različite medije &ndash; od tradicionalne &bdquo;ručne&ldquo; izrade objekata &scaron;ivanjem, do vje&scaron;tog kori&scaron;tenja umjetne inteligencije u svrhu ispitivanja odnosa &bdquo;ljudskog&ldquo; i &bdquo;artificijelnog&ldquo;. Predstavljena djela procesualnog su karaktera, a jedinstveni likovni jezik umjetnica mlađe generacije stvara polazeći od konteksta koji preuzima iz suvremenih kritičkih teorija, oblikujući ih u složene vizualne i zvučne narative.&nbsp;</p> <p> Prostornim instalacijama potiče nas na zami&scaron;ljanje alternativnih budućnosti, ali nagla&scaron;ava i važnost brige za sada&scaron;njost radi stvaranja održivije i sigurnije budućnosti. Interdisciplinarnim pristupom u istraživačkim procesima otvara prostor za promi&scaron;ljanje i preispitivanje vlastitog odnosa prema okolini &ndash; prirodi i dru&scaron;tvu. Izložba <strong>Krhke tvari</strong> izaziva nostalgični osjećaj pro&scaron;lih vremena, ali nas i potiče na suočavanje s izazovima suvremenog svijeta.</p> <p> <strong>Teuta Gatolin</strong> intermedijalna je umjetnica iz Zagreba. Teme njezina interesa su bajanje ekologije, nostalgija, tehnologija kao komplementarno-ljudska vrsta, te istraživanje raznih iluzija i lukav&scaron;tina. Procesualnost je obilježje njezinih radova, voli surađivati s drugima stoga se njeni radovi često nastavljaju kroz autorske kolaboracije. Izlagala je na vi&scaron;e samostalnih i grupnih izložbi. Studirala je na odsjeku Novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti, te na odsjeku Novinarstva na Fakultetu političkih znanosti, u Zagrebu.</p> <p> Izložba je realizirana povodom nagrade koju je Stručno vijeće MSU-a dodijelilo umjetnici Teuti Gatolin za rad&nbsp;<i>(s)laganje temelja, </i>predstavljenog na 36. salonu mladih&nbsp;2022. godine.</p> <p> Kustosica izložbe: Petra Cegur</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Anabel Zanze: NE-PRE-PRE-KE

<p> U okviru ciklusa&nbsp;<strong>Taktilne galerije Tiflolo&scaron;kog muzeja</strong>&nbsp;u pripremi je izložba renomirane&nbsp;<strong>akademske slikarice-grafičarke Anabel Zanze</strong>, naziva slojevita značenja:&nbsp;<strong>NE-PRE-PRE-KE</strong>.</p> <p> Anabel Zanze, Dubrovkinja sa zagrebačkom adresom, karakterističnog likovnog izričaja, usvaja tipografiju u svojim radovima te je povezuje s avangardnim umjetničkim nastojanjima na bazi letrizma i konceptualne umjetnosti. Diplomirala je 1996. na Grafičkom odsjeku ALU-a u Zagrebu u klasi prof. A. Kuduza.&nbsp;<br /> <br /> Izložba će prezentirati 15 radova koji komuniciraju sa slijepima i slabovidnima, nastojeći dokinuti granice svjetova, tako da prepreke postanu NE-PRE-PRE-KE. U tu svrhu prigrlila je grafički znak Brailleovih slova i uobličila ih u umjetničku formu.<br /> <br /> &bdquo;Te&scaron;ko da bi se među suvremenim hrvatskim umjetnicima moglo pronaći primjereniji opus, koji bi se i bez ikakvih prilagodbi mogao predstaviti na umjetničkoj izložbi u Tiflolo&scaron;kom muzeju, od ovog Anabel Zanze. Tijekom trideset godina stvaranja i predstavljanja na mnogim muzejskim i galerijskim adresama, stručnjaci su je prepoznali i kao jednu od najosebujnijih slikarica koja danas djeluje na ovim prostorima. Njoj, dakle, ne nedostaje vidljivosti u umjetničkom svijetu, no takva kakva jest, otvorena, empatična i okrenuta novim susretima i spoznajama, poželjela je svojim slikama priu&scaron;titi drukčiju vidljivost, pružiti ih onima koje zapravo krasi posebna vidljivost &ndash; vidljivost dodirom.&ldquo;<br /> (iz teksta kataloga izložbe Nade Bero&scaron; &bdquo;Dodirivati s razumijevanjem&ldquo;)<br /> <br /> <br /> Autor izložbe i likovnog postava je vi&scaron;i kustos Tiflolo&scaron;kog muzeja Igor Maroević.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Izložba Ence Kovačević „Žena“

<p> U&nbsp;utorak, 21. svibnja &nbsp;u 19 sati, u Galeriji Emanuel Vidović u Splitu otvorit će se izložba Ence Kovačević &bdquo;Žena&ldquo;.</p> <p> Izložba &bdquo;Žena&ldquo; prezentira ciklus radova Ence Kovačević koji su nastali u razdoblju od 2021. &ndash; 2023. u tehnici polikolora i krede na papiru unutar kružnog formata. Jedan od autora tekstova u katalogu izložbe, Branko Franceschi, jedan od autora tekstova u katalogu izložbe, o novim Encinim radovima je zapisao: &bdquo;Tema je imaginarni ženski akt, motiv tijelo zrele, za suvremene trendove i shvaćanja punačke i putene žene, a njegov je prikaz dosljedno sumaran i reduciran. Fokus je na tijelu i njegovoj impostaciji, pa se detalji, lice, periferni dijelovi poput dlanova i stopala jednostavno stapaju s pozadinom. Kolorit u odnosu na realističan, prirodni inkarnat, teži prema idealiziranom, pastelnom, ružičastom spektru i bjelini. Potez je &scaron;irok, gesta brza, manira skicozna, a ipak sve je nekako meko i puteno, rekli bismo ženski, iako je struktura pigmenta ponekad vidljiva i gruba. Osim motiva žene, kompozicija zaobilazi sve ostalo &scaron;to bi moglo sugerirati bilo kakav ugođaj: nema sobe, nema mobilijara, niti odjeće, bilo čega. Jedino &scaron;to vidimo je tijelo koje se iz pozadine izdvaja tek nužnim izvedbenim repertoarom, crtežom i modulacijom potezima kista (&hellip;) Za razliku od svojih kolegica koje su se prema dominantnoj povijesti mu&scaron;kog vizualnog stvarala&scaron;tva postavile odmakom prema novom mediju izražavanja i/ili, pak, reinterpretacijom motiva i tema u skladu s proklamiranom rodnom poetikom, Enca se s njom suočila na možda najzahtjevnijoj dionici u kojoj se sreću mu&scaron;ki pogled i mu&scaron;ko gledi&scaron;te &ndash; na motivu ženskog akta. Objekt je postao subjekt, golo žensko tijelo znak, sofisticirano estetizirana seksualna žudnja premetnula se u stav.&ldquo;</p> <p> Izložba će biti otvorena do 11. srpnja 2024. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Enca Kovačević</strong> rođena je u Splitu 1953. godine u obitelji koja potječe s otoka Hvara. Nakon zavr&scaron;ene &Scaron;kole primijenjene umjetnosti u Splitu studirala je na Pedago&scaron;koj akademiji u klasi profesora Ante Ka&scaron;telančića, također u Splitu. Godine 1980. postala je članica Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika &ndash; Split. U prvoj polovici devedesetih godina pro&scaron;log stoljeća otputovala je na studijski boravak u Sjedinjene Američke Države. Prvu samostalnu izložbu održala je u prostoru Francuskog instituta 1982. godine. Od tada je priredila vi&scaron;e samostalnih izložbi, među kojima se ističu retrospektivna izložba u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori 2002., izložba u Muzeju grada Splita 2008. i izložba u Galeriji Ivana Me&scaron;trovića 2017. u Splitu. Sudjelovala je i na brojnim skupnim izložbama. Dugo godina je djelovala kao likovna pedagoginja, a posebno je vrijedan njen dugogodi&scaron;nji angažman na mjestu voditeljice slobodnih aktivnosti u Dječjem domu &bdquo;Maestral&ldquo; i voditeljice likovne kolonije &bdquo;Maestral&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p>

Izložba „Spa na rimski način“ – novi Prozor u prošlost

<p> U Rimskom je Carstvu održavanje higijene, odnosno kupanje i odlazak u kupelji (thermae i balnea) bio važan ritual za sve slojeve dru&scaron;tva. Bila je to neka vrsta dru&scaron;tvene aktivnosti, a kupelji su bile i žari&scaron;na točka gradskog života. Mnogi antički pisci i pjesnici (Plaut, Plutarh, Ciceron, Plinije St. i Ml., Juvenal, Marcijal, Seneka&hellip;) donose podatke o kupeljima, ali ponajvi&scaron;e zanimljive anegdote koje su se odvijale</p> <p> u tim građevinama. Rimske kupelji bile su mjesto za kupanje, relaksaciju, druženje, ali i mnogo vi&scaron;e od toga. Izgrađene su u velikom broju diljem Rimskog Carstva, od Italije do istočnih provincija, od Britanije do Sjeverne Afrike. Razlikuju se privatne i javne gradnje. Bilo da su privatne ili javne, mogle su biti veoma rasko&scaron;ne, kao &scaron;to su primjerice Trajanove, Karakaline i Dioklecijanove carske terme u Rimu te Hadrijanove kupelji u Lepcis Magni).</p> <p> Građevine su uobičajeno slijedile sličnu prostornu shemu koja je ponajprije bila vezana uz tehničke razloge povezane uz protok toplog zraka odnosno uz sustav grijanja, a to je ujedno i olak&scaron;avalo snalaženje kupača koji su ih mogli posjećivati u različitim gradovima diljem Carstva. Naime, standardan slijed prostorija bio je tepidarij &ndash; kaldarij - frigidarij, gdje je kaldarij imao najvi&scaron;u temperaturu zraka i poda prostorije.</p> <p> U kupelji se odlazilo s neizostavnom opremom koju su posjetitelji nosili sa sobom. Važan dio tog toaletnog pribora kod mu&scaron;karaca i žena činili su aribali i strigili. No&scaron;eni su zajedno na brončanom lančiću ili dr&scaron;ku ovje&scaron;eni o zape&scaron;će ili pojas kupača. Aribali su mogli biti metalni ili stakleni i u njima su se čuvala razna dragocjena ulja koja su se nanosila na tijelo nakon uklanjanja odjeće u svlačionici, a prije odlaska u vježbali&scaron;te.</p> <p> Nakon znojenja u lakonikumu ili sudatoriumu, posjetitelj je mogao ići u posebnu sobu (destrictarium) u kojoj je strigilom skidao, strugao nečistoće s tijela. Opetovano nano&scaron;enje ulja na tijelo je bilo uobičajeno. Dakle, osim prije vježbanja, ulje se nanosilo tijekom boravka u kupeljima te na samom kraju kada je često bilo popraćeno i masažom kao zavr&scaron;nim ritualom kupanja. Nakon masaže tijelo se naknadno strigilom čistilo od nečistoća.</p> <p> U &ldquo;Prozoru u pro&scaron;lost&rdquo; izložena su dva aribala - staklene bočice za ulja ili mirise - te četiri brončana strugača tijela okačena na obruč, te jo&scaron; jedan strugač kojemu nedostaje dr&scaron;ka.</p> <p> Autorica izložbe je Aska &Scaron;opar, a dizajner postava Vjeran Juhas.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Pčele - veliki mali čuvari prirode

<p> Izložba <strong>&bdquo;Pčele &ndash; veliki mali čuvari prirode&ldquo;</strong> nakon gostovanja u Ljetnikovcu Bunić Kaboga u Dubrovniku seli u Muzej vinogradarstva i vinarstva u Putniković na Pelje&scaron;cu. Izložba se otvara u&nbsp;ponedjeljak, 20. svibnja 2024., &scaron;to je ujedno i Svjetski dan pčela.&nbsp;</p> <p> Izložba nam približava svijet pčela, siću&scaron;nih bića koja izazivaju duboko po&scaron;tovanje svojom važnom ulogom u očuvanju biocenoze. Pčele kao najvažniji opra&scaron;ivači ugrožene su pa je izložba i podsjetnik da se aktivnosti za njihovu za&scaron;titu ne smiju odlagati.</p> <p> Posebna će atrakcija izložbe u Muzeju vinogradarstva i vinarstva u Putnikoviću biti ogledna ko&scaron;nica s medonosnim pčelama. Ostali elementi izložbe obuhvaćaju zidne panele s prikazom razvoja pčelinjeg stana - različitih tipova ko&scaron;nica; uvećani model pčele, edukativne video priloge o pčelama prevedene i na znakovni jezik, prezentaciju pčelarske opreme i pčelinjih proizvoda te nastambu za solitarne pčele, smje&scaron;tenu na ulazu u Muzej.&nbsp;</p> <p> Upoznavanje svijeta pčela, osobito bliski i istovremeno sigurni kontakt s pčelama pridonosi smanjenju otuđenosti djece, ali i odraslih, od prirode. Cilj je, također, kod dijela posjetitelja potaknuti želju za bavljenjem pčelarstvom, kako bi tih važnih kukaca bilo &scaron;to vi&scaron;e.&nbsp;</p> <p> Posljednjih godina Pelje&scaron;ac je sve vi&scaron;e prepoznat kao svjetska turistička destinacija, &scaron;to podrazumijeva brojne pozitivne ali i negativne posljedice i trendove, pa je samim time sredina u kojoj je osobito važno i kulturnim sadržajima nagla&scaron;avati nužnost održivog razvoja i za&scaron;tite prirode, s naglaskom na održivoj poljoprivredi.&nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uoči i tijekom trajanja izložbe planiran je i edukativni program predavanja i radionica:</p> <p> <strong>19. svibnja 2024.,&nbsp;nedjelja&nbsp;u 17 sati</strong> &ndash; edukacija za pčelare na obližnjem pčelinjaku, prof. dr. sc Nikola Kezić</p> <p> <strong>18.30 sati</strong> &ndash; predavanje &bdquo;Tehnologije pčelarenja u Muzeju vinogradarstva i vinarstva, Putniković&ldquo;, prof. dr. sc. Nikola Kezić</p> <p> <strong>20. svibnja 2024.,&nbsp;ponedjeljak&nbsp; 18.30 sati</strong> &ndash; radionica vrcanja meda na ulazu u Muzej vinogradarstva i vinarstva, Putniković (radionica se održava u sklopu otvaranja izložbe).</p> <p> &nbsp;</p> <p> u najavi* - predavanje Pčele u tradicijskoj kulturi, Ivica Kipre, etnolog i kulturni antropolog</p> <p> - edukativna vodstva pčelara namijenjena djeci</p> <p> - radionica Inteligencija prostora &ndash; izrada modela radiličkog i trutovskog saća medonosnih pčela, Katarina Ivani&scaron;in Kardum, muzejski savjetnik pedagog, TMNT</p> <p> *Vrijeme održavanja bit će objavljeno na dru&scaron;tvenim mrežama&nbsp;Tehničkog muzeja Nikola Tesla i Poljoprivredne zadruge Putniković.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ulaz na izložbu se ne naplaćuje, a za grupni posjet potrebno se najaviti.</p> <p> Kontakt: Danijela Rusković,&nbsp;091 561 7780</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Pčele &ndash; veliki mali čuvari prirode&ldquo;, realizira se kao pro&scaron;irenje muzejskog Apisarija &ndash; edukativnog odjela Tehničkog muzeja Nikola Tesla (TMNT) sa živim medonosnim pčelama. Ovom pokretnom izložbom sadržaj TMNT-a postaje dostupniji &scaron;iroj zajednici.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Impresum izložbe Pčele &ndash; veliki mali čuvari prirode&nbsp;</strong></p> <p> Nositelj projekta: Tehnički muzej Nikola Tesla; Markita Franulić, ravnateljica</p> <p> Autorica izložbe: Katarina Ivani&scaron;in Kardum, muzejski savjetnik pedagog, TMNT</p> <p> Partneri: Poljoprivredna zadruga Putniković, Pelje&scaron;ac, Ivo Đuračić, upravitelj</p> <p> Muzej vinogradarstva i vinarstva - Putniković, Pelje&scaron;ac, kustos izložbe u Putnikoviću- Ivica Kipre, vi&scaron;i kustos&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Stručni suradnik: prof. dr. sc. Nikola Kezić, umirovljeni profesor, Sveučili&scaron;te u Zagrebu, Agronomski fakultet&nbsp;</p> <p> Autorica vizualnog identiteta i ilustracija: Narcisa Vukojević, grafička dizajnerica</p> <p> Tekstovi: Katarina Ivani&scaron;in Kardum; prof. dr. sc. Janja Filipi, Sveučili&scaron;te u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu</p> <p> Tekstovi i fotografije medonosnog bilja: dr. sc. Dario Kremer, Sveučili&scaron;te u Zagrebu, Agronomski fakultet</p> <p> Recenzija tekstova: Nikola Kezić, dr. sc. Marica-Maja Dražić, samostalni istraživač</p> <p> Autor modela pčele u presjeku: Neven Bilić, akad. kipar; Deminutiv studio i Petra Dinja&scaron;ki Petrović - suradnici</p> <p> Video prilozi: Nikola Kezić - naracija, Katrin Novaković -&nbsp; animacije, Dubravka Sandev - prijevod na znakovni jezik, Dinko Bo&scaron;njak - snimanje i montaža</p> <p> Prijevod: Mirta Jurilj</p> <p> Lektura: Margareta Medjurečan</p> <p> Priprema izložaka za izlaganje: Jan Cerovečki, konzervator restaurator, TMNT</p> <p> Prepariranje izloženih kukaca: Mirna Klaić, kustosica, Hrvatski prirodoslovni muzej&nbsp;</p> <p> Odnosi s javno&scaron;ću: Marijo Zrna, TMNT&nbsp;</p> <p> Zahvale: HUP Uli&scaron;te, Poljoprivredna zadruga Putniković, Pčelarska udruga Vrijesak</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Remember Picelj. Remember Knifer.

<p> Otvorenje izložbe <strong>Remember Picelj. Remember Knifer. </strong>u Muzeju-Museo Lapidarium održat će se u subotu, 18. svibnja, u 19 sati</p> <p> &nbsp;</p> <p> Sudjeluju britanski umjetnik Shawn Stipling (radionica/performanse &#39;kako sam nai&scaron;ao na Knifera&#39;) i Marija Zidarić Pilat, ravnateljica Muzeja grada Pazina (uvod u tri rada Julija Knifera iz Pazina).</p> <p> &nbsp;</p> <p> Povodom <strong>Međunarodnog dana muzeja</strong> novigradski Lapidarium predstavlja se izložbom iz fundusa koja je ujedno i posveta umjetnicima Ivanu Picelju i Juliju Kniferu, čija se stota godi&scaron;njica rođenja obilježava ove godine. Stoga je izložba i nazvana <em>Remember</em> po antologijskoj grafičkoj seriji Ivana Picelja, njegovu <em>hommageu</em> velikim umjetnicima povijesne avangarde, začetnicima apstrakcije. A na&scaron;a evokacija &#39;sjećanja&#39; na velikane hrvatske suvremene umjetnosti, začetnike slikarstva geometrije konstruktivističkog predznaka, ne donosi komorni izbor njihovih radova, nego u osnovi govori o &#39;sjećanju&#39; na stvaranje jedne nove muzejske zbirke, čije početke vežemo upravo za izložbe Julija Knifera (1997. i 2004.) i Ivana Picelja (1998. i 2006.) u Galeriji Rigo.</p> <p> Posebice je za galeriju i Novigrad bio vezan Ivan Picelj. Zajedno s prijateljem i umjetničkim suputnikom Getulijom Alvijanijem davao je smjernice izložbenim programima,&nbsp; koji su gotovo jednu dekadu nosili imena umjetnika Novih tendencija, kao i njihovih preteča ili sljedbenika. Većina umjetnika koji su izlagali i boravili u Novigradu donirala jejedan ili vi&scaron;e radova za galerijsku zbirku koja je postupno, s donacijama i otkupima recentnih radova domaćih i inozemnih umjetnika koji se bave&nbsp; modelima geometrijske apstrakcije, njezinim teorijskim i lingvističkim koordinatama te istraživanjima&nbsp; perceptivnih i kognitivnih procesa postala respektabilna zbirka koju vrijedi pokazati. Stoga se izlažu radovi ovih umjetnika/ica: Getulio Alviani, Wolfgang Berndt, Đanino Božić, Marčelo Brajnović, Vlatko Čerić, Heiko Daxl, Robin Davourie, Stephanie De Vos, M&eacute;lissa Franchini, Ivana Franke, Duje Jurić, Janus Kapusta, Maja Marković, Almir Mavigner, Jelena Perić, Ivan Picelj, Petra Pletikos, Marlon Red, Franz Riedel, Ivo Ringe, Heather Sheehan, Nelio Sonego, Jeffrey Steele, J&ouml;el Stein, Shawn Stipling, Victor Vasarely, J&uuml;rgen Wolff, Bosiljka Zirojević Lečić, Beat Zoderer.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Pored radova navedenih umjetnika izlažu se i gotovo nepoznate slike Julija Knifera iz Muzeja grada Pazina te izbor radova s izložbi &#39;Crno - bijelo u koloru. Julije Knifer: Kolaži&#39; (2004.) i&nbsp; &#39;Ivan Picelj. Povr&scaron;ine BW-C&#39; (2006.). Također, izložbu prati dokumentarna građa i fotografije &scaron;to prenose priču o&nbsp; &#39;sjećanju&#39; na Piceljeve i Kniferove izložbe u Novigradu, ali i o njihovim drugim aspektima djelovanja i važnosti za povijest i sada&scaron;njost Muzeja Lapidarium i njegove Zbirke Galerije Rigo.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kustosica izložbe: dr. sc. Jerica Ziherl</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

HEJ MUZEJ! – Međunarodni dan muzeja u Arheološkom muzeju u Splitu

<div> Povodom Međunarodnog dana muzeja, Arheolo&scaron;ki muzej u Splitu organizira događaj pod nazivom &quot;Hej muzej!&quot; U subotu, <strong>18. svibnja 2024 u vremenu od 10 h do 14 h </strong>organiziraju se čak 4 tematska stručna vodstva, muzejski buvljak, a atmosferu će začiniti prepoznatljivi zvuci koje će pu&scaron;tati Radio KLFM. Ovo nije samo posjet muzeju - ovo je izlazak u subotu ujutro koji se ne smijete propustiti!</div> <div> &nbsp;</div> <div> Web: <strong>https://www.armus.hr/doga%C4%91anja/artmid/1047/articleid/250/hej-muzej-2024&nbsp;</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Facebook: https://www.facebook.com/Arheoloski.muzej.u.Splitu&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Instagram: https://www.instagram.com/arheoloski.muzej.u.splitu/&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Besplatan ulaz u stalni postav muzeja i aktualnu izložbu u Likovnoj galeriji

<p> Kao i svake godine povodom Međunarodnog dana muzeja Gradski muzej Križevci omogućuje <strong>besplatan </strong>razgled stalnog muzejskog postava i izložbe u Likovnoj galeriji.</p> <p> Ove godine moguće je razgledati izložbu peruanske suvremene umjetnice Eliane Otte pod nazivom <strong>&bdquo;Senzibilna bića&ldquo;</strong>.</p>

Muzej - 2E - edukacija i emocija

<div> <strong>Izložba: <em>Već davno tebi namijenjena</em>&nbsp;</strong></div> <div> Autorice izložbe: Ur&scaron;ula Be&scaron;lić, Tatjana Melnik</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Povodom 150 obljetnice rođenja hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić, u Muzeju Brodskog Posavlja, otvorena je izložba pod nazivom &quot;Već odavna tebi namijenjena - ba&scaron;tina obitelji Milčić&quot;. Članovi obitelji Milčić, skupljajući i čuvajući svoje naslijeđe od bake Zore, kćeri Ivane Brlić Mažuranić i djeda Aleksandra,&nbsp; zaslužni su da se ba&scaron;tina obitelji sačuvala sve do danas. Tijekom 2023. Muzeju Brodskog Posavlja su poklonili&nbsp; predmete a Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest arhivsku građu&nbsp; koja je&nbsp; pripadala obitelji. Uz vrijednu ostav&scaron;tinu obitelji Brlić, koja je kroz nekoliko stoljeća važna za kulturnu i povijesnu ba&scaron;tinu Slavonskog Broda izložba odražava i genius loci Broda na Savi&nbsp; na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.&nbsp;</div>

Stara škola Olega Morovića

<p> Treća izložba obljetničkog programa Gradske galerije Labin povodom dvadeset pete godine njena djelovanja, predstavlja istarskog umjetnika mlađe generacije&nbsp;<strong>Olega Morovića.&nbsp;</strong>Kustos izložbe je&nbsp;<strong>Mladen Lučić</strong>, koji umjetnika prati kroz niz raznovrsnih projekata. Otvorenje se održava&nbsp;<strong>u subotu, 18. svibnja</strong>, u 20 sati uz DJ-a&nbsp;<strong>Nina Frankovića.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> O IZLOŽBI</p> <p> <strong><i>Stara &scaron;kola</i></strong>&nbsp;debitirala je ljetos u vodnjanskom prostoru nekada&scaron;nje &scaron;kole među žiteljima znanog kao Astra u organizaciji La Udruge dok se ove godine otisnula na nacionalno putovanje na kojem mu je jedno od stajali&scaron;ta i ovo labinsko. Djela predstavljaju prvi Morovićev slikarski ciklus, po vokaciji slikara koji se pretežno izražavao u drugim medijima, poglavito grafici povezujući je s pisanom riječi. Kustos Mladen Lučić Morovića naziva &bdquo;istinskim hedonistom ludičkog predznaka bez lažnog intelektualizma&ldquo;, a njegova djela opisuje, među ostalim, &bdquo;nepretenciozno&scaron;ću likovnog izraza &scaron;to je evidentno i u materijalu kojeg upotrebljava&ldquo;. Osim toga, Lučić nagla&scaron;ava kako je &bdquo;svojim lucidnim grafičkim rje&scaron;enjima (posebno plakatima) i prepoznatljivim autorskim crtežom stekao jednu od vodećih uloga među dana&scaron;njim istarskim grafičkim dizajnerima i likovnim umjetnicima. Njegov jednostavan, duhovit, ponekad sarkastičan i opu&scaron;teni likovni izraz zasniva se na predlo&scaron;cima suvremenog stripa, filma i glazbe, a referira se na dana&scaron;nje potro&scaron;ačko dru&scaron;tvo i njegove navike. [&hellip;] Morović redovito pi&scaron;e svoju&nbsp;<i>uvrnutu&nbsp;</i>poeziju, a te pjesme poslužile su mu kao svojevrsni libreto za njegov prvi cjeloviti slikarski ciklus kojim se predstavlja u Gradskoj galeriji Labin.&ldquo;</p> <ul> <li> Mladen Lučić, izvadak iz uvodnika izložbe Olega Morovića,&nbsp;<i>Stara &scaron;kola</i></li> </ul> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbu je moguće posjetiti do&nbsp;<strong>22. lipnja 2024.</strong>&nbsp;u radnom vremenu Gradske galerije Labin. Edukativni program za građanstvo održava se besplatnim stručnim vodstvom u naknadnoj najavi.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e:&nbsp;<a href="https://www.facebook.com/gradskagalerijalabin"><span style="color:#009ee3;">Gradska galerija Labin | Labin | Facebook</span></a></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

"Prozor u umjetnost, jedan umjetnik jedno djelo"

<p> U sklopu programa <em><strong>Prozor u umjetnost, jedan umjetnik jedno djelo</strong></em> na Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja 2024. otvoriti će se likovna i<em><strong>zložba Water breading 2/ Dah vode 2</strong></em>, če&scaron;kog umjetnika Petra Stachoa (staklena skulptura iz Zbirke slika i skulptura). Program&nbsp; <em>Prozor u umjetnost, jedan umjetnik jedno djelo</em> ulični prozor muzeja pretvara u izložbenu vitrinu koja spaja vanjski i unutra&scaron;nji prostor, istovremeno pružajući gledatelju različiti pogled na djelo. Prozor vizualno postaje okvir izloženog djela. Ovisno o izvoru svjetla, dnevno ili umjetno, i mjestu promatranja, djelo&nbsp; privlači posjetitelje muzeja i slučajne prolaznike na promatranje.</p> <p> <br /> <br /> Program&nbsp; <em>Prozor u umjetnost, jedan umjetnik jedno djelo </em>omogućava upoznavanje predmeta muzejskih zbirki koje nisu posjetiteljima dostupne. Istoimeni katalog izložbe upućuje na istraživački rad,&nbsp; stručnu obradu i interpretaciju muzejskih predmeta.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autor-i/voditelj-i:&nbsp; Zrinka Ettinger Starčić, muzejska savjetnica.</p>

Prozor u umjetnost, jedan umjetnik jedno djelo

<p> U sklopu programa <em><strong>Prozor u umjetnost, jedan umjetnik jedno djelo</strong></em> na Međunarodni dan muzeja 18. svibnja 2024. u <strong>Muzeju Apoksiomena</strong> otvoriti će se likovna izložba <em><strong>Water breading 2/ Dah vode 2</strong></em>, če&scaron;kog umjetnika Petra Stachoa (staklena skulptura iz Zbirke slika i skulptura).</p> <p> &nbsp;</p> <p> Program&nbsp; <em>Prozor u umjetnost, jedan umjetnik jedno</em> djelo ulični prozor muzeja pretvara u izložbenu vitrinu koja spaja vanjski i unutra&scaron;nji prostor, istovremeno pružajući gledatelju različiti pogled na djelo. Prozor vizualno postaje okvir izloženog djela. Ovisno o izvoru svjetla, dnevno ili umjetno, i mjestu promatranja, djelo&nbsp; privlači posjetitelje muzeja i slučajne prolaznike na promatranje.</p> <p> <br /> <br /> Program&nbsp; <em>Prozor u umjetnost, jedan umjetnik jedno djelo</em> omogućava upoznavanje predmeta muzejskih zbirki koje nisu posjetiteljima dostupne. Istoimeni katalog izložbe upućuje na istraživački rad,&nbsp; stručnu obradu i interpretaciju muzejskih predmeta.<br /> &nbsp;</p> <p> Voditeljica programa je Zrinka Ettinger Starčić.<br /> &nbsp;</p>

PLANKTON – divovi u kapljicama vode

<p> Povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja u <strong>Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik</strong> otvorit će se gostujuća <strong>izložba Javne ustanove Aquatika &ndash; slatkovodni akvarij Karlovac</strong> pod nazivom <strong>PLANKTON &ndash; divovi u kapljicama vode</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Glavni cilj izložbe je ukazati na važnost planktona koji je danas uglavnom nepoznanica većini ljudi, a glavna poruka govori o osnovnoj biologiji, ekologiji, bioraznolikosti i sistematici te se u drugom dijelu pretvara u približavanje zanimljivih i specifičnih vrsta posjetitelju na ne&scaron;to intimniji način. Izložba je podijeljena u dvije cjeline prezentirane na 12 plakata u dvojezičnoj formi hrvatsko-engleskog jezika. U prvom dijelu izložbe prezentirano je &scaron;to plankton predstavlja, od kuda potječe, kako se kreće, kako ga dijelimo i koja mu je važnost. Drugi dio odnosi se na specifične i zanimljive vrste planktona. Izložba zavr&scaron;ava porukom koliko je zapravo plankton važan, jer on na svojim leđima nosi život na Zemlji, daje mu temelj i osnova je za hranidbeni lanac.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autori izložbe su Juraj Petravić i Ivana Kaleb Vuletić iz Aquatike &ndash; slatkovodnog akvarija Karlovac. Koordinatorica izložbe u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik je Ana Čučević, vi&scaron;a kustosica.</p>

„Remember Picelj. Remember Knifer“, radionice i vodstva po depou

<p> Povodom Međunarodnog dana muzeja, <strong>Muzej Lapidarium </strong>predstavlja se izložbom iz fundusa kojom obilježava stotu godi&scaron;njicu rođenja Ivana Picelja i Julija Knifera. Stoga i naziv <strong>izložbe &bdquo;Remember Picelj. Remember Knifer&ldquo;</strong>, koja u osnovi govori o stvaranju muzejske zbirke (neo)konstruktivne umjetnosti, čije početke vežemo upravo za izložbe Ivana Picelja i Julija Knifera u Galerji Rigo. Posebice je za galeriju i Novigrad bio vezan Ivan Picelj. Zajedno s prijateljem i umjetničkim suputnikom Getulijom Alvianijem, davao je smjernice izložbenim programima, koji su gotovo jednu dekadu bili posvećeni umjetnicima Novih tendencija, kao i njihovim sljedbenicima. Većina umjetnika, u duhu novotendecija&scaron;ke prakse,&nbsp; donirala jedan ili vi&scaron;e radova za galerijsku zbirku, koja je postepeno, s donacijama ili otkupima recentnih radova domaćih i inozemnih umjetnika koji se bave modifikacijama geometrijskih formi i istraživanjima perceptivnih i kognitivnih procesa, postala respektabilna zbirka koju vrijedi pokazati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izlažu se radovi ovih umjetnika (po redoslijedu inventarnih brojeva): Getulio Alviani, Ivan Picelj, Victor Vasarely, Jelena Perić, J&ouml;el Stein, Jeffrey Steele, Janus Kapusta, Almir Mavigner, Nelio Sonego, Heiko Daxl, Duje Jurić, Ivana Franke, Vlatko Čerić, Đanino Božić,&nbsp; Rosmarie Lukasser, Maja Marković, Bosiljka Zirojević Lečić, Petra Pletikos, Stephanie De Vos, Jurgen Wolff, David Belas, Ivo Ringe, Heather Sheehan, Marlon Red, Beat Zoderer, Robin Davourie, Wolfgang Berndt, Shawn Stipling, M&eacute;lissa Franchini, Marčelo Brajnović.</p> <p> <br /> <strong>Popratna događanja na Međunarodni dan muzeja:</strong></p> <p> <br /> <br /> u 11 sati, <strong>radionica &bdquo;Crno bijeli kolaži&ldquo;</strong> sa članovima Centra za inkluziju i podr&scaron;ku u zajednici Buje,</p> <p> <br /> <br /> u 12.30 sati, <strong>vodstvo po depou Muzeja Lapidarium</strong>, za učenike 8. razreda O&Scaron; Rivarela Novigrad, &nbsp;</p> <p> <br /> <br /> u 18 sati, <strong>radionica &bdquo;Meandar&ldquo;</strong>, voditelj britanski umjetnika Shawna Stiplinga,</p> <p> <br /> <br /> u 19 sati, <strong>otvorenje izložbe &bdquo;Remember Picelj. Remember Knifer&ldquo;</strong></p> <p> <br /> <br /> 19.15 sati, <strong>predavanje &bdquo;Knifer i Motovun&ldquo; </strong>Marije Zidarić Pilat, ravnateljice Muzeja grada Pazina,<br /> 20 sati, performans Shawna Stiplinga, britanskog umjetnika inspiriranog radovima Julija Knifera</p> <p> <br /> &nbsp;<br /> Izložba &bdquo;Remember Picelj. Remeber Knifer&ldquo; ostaje otvorena do 13. lipnja 2024.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autor-i/voditelj-i:&nbsp; Jerica Ziherl, Anika Mijanović Simić, Shawn Stipling.<br /> <br /> &nbsp;</p>

„Juraj Dalmatinac iz Arhiva Gliptoteke HAZU“

<p> Na izložbi u <strong>Knjižnici Fakulteta hrvatskih studija</strong> na panoima biti će predstavljena <strong>Zbirka i arhivska građa o Jurju Dalmatincu </strong>koja je sakupljena u sklopu znanstveno istraživačkog rada Gliptoteke polovicom 20. stoljeća.<br /> <br /> <br /> Dio izložbe uz zbirku sadrenih odljeva čini raznovrsna arhivska građa koja do sada nije bila izlagana, a obuhvaća sakupljene transkripte važnih dokumenata, ugovore za izvođenje pojedinih djela, biografske podatke, arhivsku građu, te brojne fotografije i negative koji su snimljeni prilikom obilaženja svih mjesta u kojima je Juraj djelovao i boravio. Uz izložbu popratno je izrađena<strong> istoimena virtualna inačica</strong> dostupna na poveznici <a href="https://juraj-dalmatinac.gliptoteka.hazu.hr/">https://juraj-dalmatinac.gliptoteka.hazu.hr/</a><br /> <br /> <br /> Izložba je nastala u suradnji s Grafičkim fakultetom, Fakultetom hrvatskih studija i tvrtkom Link 2 koji su svojim tehnolo&scaron;kim i digitalnim znanjima obogatili i pro&scaron;irili virtualnu i 3D stvarnost izložbe. Autorica izložbe je dr. sc. Magdalena Getaldić.<br /> <br /> <br /> &nbsp;</p>

„Kocka je bačena: Drevne društvene igre na ploči“ u Kulturnom centru Blato

<p> Povodom obilježavanja <strong>Međunarodnog dana muzeja</strong> u petak, 17. svibnja 2024. u 19,00 sati u <strong>Kulturnom centru Blato</strong> otvorit će se gostujuća izložba <strong>&bdquo;Kocka je bačena: Drevne dru&scaron;tvene igre na ploči&ldquo;</strong>, autora muzejskih savjetnika dr. sc. Berislava &Scaron;tefanca i Anamarije Eterović Borzić.</p> <p> <br /> Postav izložbe na zanimljiv i edukativan način prikazuje svijet drevnih dru&scaron;tvenih igara na ploči. Ove su igre osim zabavnog mogle imati i religijski karakter, posebice onaj vezan uz vjerovanja u zagrobni život. Takvim teorijama u prilog idu stari egipatski zapisi te određeni hijeroglifi odnosno simboli istaknuti na pojedinim igraćim pločama, u velikom broju slučajeva pronađeni upravo u grobnim kontekstima. Smatra se kako kretanje figura kroz polja na ploči, posebice kod staroegipatske igre Senet, može predstavljati predviđeni put umrle du&scaron;e kroz carstvo mrtvih ili čak neku vrstu komunikacije s preminulima. Slične su igre zabilježene i na prostoru Mezopotamije, gdje je najpopularnija bila tzv. Igra od dvadeset ili Kraljevska igra Ur. Iz antičke Grčke najpoznatije dru&scaron;tvene igre bile su Polis i Pente grammai dok su Rimljani svoje vrijeme kratili igrajući Ludus latrunculorum, Duodecim scripta ili pak Terni lapilli.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U sklopu ove interaktivne izložbe bit će priređena i <strong>pedago&scaron;ko-edukativna radionica za djecu</strong>.<br /> <br /> &nbsp;</p>

"Altamira: Remek-djelo prve umjetnosti"

<p> Izložba <strong>&quot;Altamira: Remek-djelo prve umjetnosti&quot;</strong> donosi priču o diluvijalnoj &scaron;pilji Altamira, poznatoj diljem svijeta po paleolitskim slikarijama i gravurama. Otkrivena je 1868. godine kraj mjesta Santillana del Mar, 30 kilometara zapadno od Santandera, u Kantabrijskome gorju u sjevernoj &Scaron;panjolskoj, a diljem svijeta je poznata po slikarijama i gravurama otkrivenima 1879. godine. Među mnogobrojnim slikarijama na stijenama i svodovima &scaron;pilje ističu se životinjski likovi (bizoni, ko&scaron;ute, sobovi, veprovi) prikazani pojedinačno i u skupinama, u mirovanju i u pokretu, s izvanredno nagla&scaron;enim pojedinostima anatomije i pokreta, te ljudske ruke. Izložba govori o umjetnosti na stijenama, konzervaciji, reprodukciji, diseminaciji, ali i o činjenici da je ljudska figura bila rijetko zastupljena. Altamira je od 1985. godine na UNESCO-ovu popisu Svjetske kulturne ba&scaron;tine. Izložba je po prvi puta u Hrvatskoj otvorena u Arheolo&scaron;kom muzeju Istre u Puli, a Muzej vučedolske kulture biti će joj drugi domaćin.&nbsp; Stručno osoblje Muzeja vučedolske kulture uz ovu će izložbu prirediti dodatne radionice i edukativne sadržaje za sve dobne skupine.</p> <p> <br /> <br /> Autor-i/voditelj-i:&nbsp; Pilar Fatas Monforte, ravnateljica Nacionalnog muzeja i istraživačkog centra Altamira, Ramon Montes Barquin, tehnički koordinator kulturne rute Vijeća Europe &quot;Putovima pretpovijesne pećinske umjetnosti&quot;, Enrique Gutierrez Cuenca i Pedro Saura Ramos.</p>

"U vrijeme vinila" (Zbirka gramofonskih ploča Radio Ludbrega)

<p> <strong>Muzej grada Ludbrega</strong> u sklopu Međunarodnog dana muzeja 2024 organizira izložbu pod nazivom<strong> <em>U VRIJEME VINILA</em></strong>. Izložba je nastala prilikom obrade zbirke gramofonskih ploča Radio Ludbrega. Otvorenje izložbe bit će 17. svibnja 2024. godine s početkom u 18 sati.</p> <p> <br /> Autor-i/voditelj-i:&nbsp; Jelena Koprek.</p>

„Bršljan i smilje – krasno bilje“ i organizacija pratećih radionica

<p> U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzej <strong>Muzej Valpov&scaron;tine</strong> će 17. svibnja 2024. godine u 11:30 sati organizirati otvorenje gostujuće izložbe dr.sc. &Scaron;teke Batinić <strong>&bdquo;Br&scaron;ljan i smilje &ndash; krasno bilje&ldquo;</strong> iz <strong>Hrvatskom &scaron;kolskog muzeja</strong> u Zagrebu. Izložbom će biti predstavljena dva dječja časopisa pokrenuta 1873. godine. Oba su plod učiteljskoga djelovanja u drugoj polovini 19. stoljeća, koje je podrazumijevalo i angažman na stvaranju primjerenoga &scaron;tiva za djecu. Danas dva časopisa &ndash; <strong>Smib</strong> za učenike nižih i <strong>Modra lasta</strong> za učenike vi&scaron;ih razreda osnovnih &scaron;kola &ndash; jedini odolijevaju mijenama vremena. Dva časopisa &ndash; Br&scaron;ljan i Smilje, pokrenuta prije 150 godina s plemenitom namjerom hrvatskih učitelja, male su sadnice u nizu prosvjetnih i kulturnih pothvata tih generacija pravih entuzijasta. Stoga vrijedi podsjećati na njih i njihovu ulogu nekoć, kao i na njihovu ba&scaron;tinu danas.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uz otvorenje izložbe biti će organizirana i radionica za posjetitelje vrtićke i &scaron;kolskog uzrasta pod naslovom <strong>&bdquo;Moja naslovnica časopisa&ldquo;</strong>. Radionice će započeti u 10:00 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autor-i/voditelj-i: Stjepan Vidaković.</p> <p> &nbsp;</p>

Obilježavanje 15. godišnjice MAS-a / Program 17. svibnja

<div> 19,00 sati - otvorenje izložbe &bdquo;Kocka je bačena: Drevne dru&scaron;tvene igre na ploči:&ldquo; u Kulturnom centru Blato na otoku Korčuli &ndash; autori izložbe muzejski savjetnici Anamarija Eterović Borzić i dr. sc. Berislav &Scaron;tefanac</div> <div> 9,00 - 11,00 sati - pedago&scaron;ko-edukativna radionica rimskih dru&scaron;tvenih igara na ploči &ndash; Kulturni centar Blato &ndash; Anamarija Eterović Borzić i Berislav &Scaron;tefanac&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

"Ivan Brkić // Digitalno doba"

<p> <em><strong>Ivan Brkić // Digitalno doba</strong></em> je samostalna izložba suvremene autorske fotografije koju je koprivnički profesionalni fotograf snimio između 2003. i 2023. godine. Izložba obrađuje dvadeset godina novinske, reportažne, dokumentarne, muzejske, korporativne i umjetničke fotografije Ivana Brkića, koji je svoju edukaciju i fotografsku praksu započeo u Muzeju grada Koprivnice tijekom &scaron;kolske godine 2003/2004. kao učenik varaždinske srednje &scaron;kole.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kao fotograf početnik pripravnik bio je suradnik na programima Galerije Koprivnica, a kasnije, sve do danas, vanjski suradnik i povremeni muzejski fotograf u Muzeju grada Koprivnice. Brkić na samom početku 21. stoljeća pripada prvoj generaciji koprivničkih fotografa koji su svoje znanje od samog početka stjecali u digitalnom okruženju. U Brkićevom slučaju radilo se o kameri Olympus E-10, digitalnoj singl-lens 35-140 mm, f2/2.4, refleksnoj kameri s 4.0 megapixel CCD slikom koja je svijetu predstavljena 2000., a u Muzej grada Koprivnice do&scaron;la 2001. godine. Osim osnovnog upoznavanja sa &scaron;kolskim programom, Brkić se u muzeju upoznao s različitim pristupom fotografiji kao vizualnom mediju i pomoćnoj znanstvenoj disciplinu te alatu za istraživanje i dokumentiranje kulturnih dobara i povijesnih događaja te različitim radnim procesima koji su mu pružili &scaron;iru sliku i usmjerili ga u dokumentarnu, reportažnu, korporativnu i autorsku fotografiju. Od 2003. do 2023. Brkić je u prva dva desetljeća 21. stoljeća snimio 5 TB digitalnih slika koje su s posebnim okom za detalj zabilježile gospodarski, socijalni, politički, dru&scaron;tveni, sportski i kulturni život grada Koprivnice i okolice.</p> <p> <br /> Kustosica i autorica izložbe Draženka Jal&scaron;ić Ernečić odabrala je 100 najznačajnijih fotografija za koje možemo tvrditi kako su obilježile digitalno doba prve četvrtine 21. stoljeća.</p>

Udžbenik – za one koji žele znati više

<p> U petak, 17. svibnja u 19 sati u galeriji Hrvatskog &scaron;kolskog muzeja &bdquo;&Scaron;kolica za 5&ldquo; otvorit će se izložba &bdquo;Udžbenik &ndash; za one koji žele znati vi&scaron;e&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Hrvatski &scaron;kolski muzej u svojoj Zbirci udžbenika i priručnika čuva oko 15 600 udžbenika i priručnika koji se vi&scaron;e od 120 godina sustavno prikupljaju i obrađuju. Novom izložbom &bdquo;Udžbenik &ndash; za one koji žele znati vi&scaron;e&ldquo; dat će se presjek udžbenika i priručnika kori&scaron;tenih na ovom prostoru, od najstarijih koje muzej čuva pa do onih novijih koji se koriste u dana&scaron;njem obrazovnom sustavu.</p> <p> Autorica izložbe je Branka Manin, vi&scaron;a kustosica muzeja, a cilj izložbe je skrenuti pozornost na vrijednost ove Zbirke u kontekstu obrazovne problematike, ali i predstaviti javnosti dio fundusa Hrvatskoga &scaron;kolskog muzeja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 14. rujna 2024.</p> <p> &nbsp;</p>

Izložba "Kulturna baština kao inspiracija"

<p> Ovogodi&scaron;nji program u SICU koncipiran je kao dinamična manifestacija koja uključuje i suradnju s drugim muzejima, ali i suradnju s vi&scaron;e odgojno-obrazovnih ustanova u Zadru. Program nudi stručni, znanstveni, edukativni i zabavni sadržaj koji odgovara na sve zahtjevnije izazove novih generacija i nove muzejske publike.&nbsp;</p> <div> U programu sudjeluju učenici osnovno&scaron;kolskog uzrasta koji će kroz edukativno-kreativnu radionicu &quot;&Scaron;krinja sv. &Scaron;imuna&quot; (14. i 15.5.2024. u 16 sati) saznati sve važne informacije o toj vrijednoj umjetnini. Kroz zanimljivu radionicu koja traje dva dana učenici će izraditi i oblikovati svoje suvenire s motivima koji se nalaze na &scaron;krinji.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U drugom dijelu programa sudjeluju <strong>učenici &Scaron;kole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zadru </strong>koji će se javnosti predstaviti u petak, 17. svibnja u 18 sati sa <strong>izložbom &quot;Kulturna ba&scaron;tina kao inspiracija&quot;. </strong>Istražujući vrijedne zlatarske predmete u SICU, učenici su praktičnom primjenom stečenih znanja i razvijanjem kreativnog mi&scaron;ljenja stvorili nove ideje koje su prezentirali kroz medij tekstila.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Program zavr&scaron;ava sudjelovanjem studenata Odjela za povijesti umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Zadru koji se ovaj put ne nalaze u ulozi slu&scaron;atelja već predavača. Studenti će kroz svoja kratka predavanja približiti zainteresiranoj javnosti najvažnije srednjovjekovne umjetnine koje se čuvaju u SICU (23. i 24.5.2024. u 17 sati).&nbsp;</div>

Moj Japan

<p> U&nbsp;petak, 17. svibnja u 19 sati,&nbsp;uoči Međunarodnog dana muzeja, u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka otvorit će se izložba &bdquo;Moj Japan&ldquo; autorice Tee Perinčić.</p> <p> Na izložbi se paralelno predstavljaju predmeti podrijetlom iz Japana koji su u fundusu Muzeja iz 19. i 20. stoljeća te priče o doživljaju Japana suvremenih putnika upotpunjene njihovim fotografijama i suvenirima. U ostvarenju izložbe sudjelovalo je četrdesetak sugovornika čiji se doživljaji Japana prenose na izložbi (pomorci, putnici namjernici, sporta&scaron;i, poslovni ljudi, studenti, turisti). Ovo je ujedno prilika da se objedinjeno predstave predmeti iz fundusa Muzeja podrijetlom iz Japana koji su nekada činili Zbirku egzotike.</p> <p> <strong>Izložba ostaje otvorena za posjetitelje u izložbenom prostoru Muzeja u Guvernerovoj palači do 30. rujna 2024.</strong></p> <p> Izložba je dio programa <i>Japan u Rijeci</i> koju provodi Peek&amp;Poke.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Priroda i Tehnika

<p> U&nbsp;Muzeju krapinskih neandertalaca&nbsp;dolazi gostujuća izložbe&nbsp;Muzeja Slavonije&nbsp;pod nazivom &bdquo;Priroda i Tehnika&ldquo;, čije svečano otvaranje se održava u petak 17. svibnja, s početkom u&nbsp;12 sati.&nbsp;</p> <p> Izložba će biti otvorena povodom&nbsp;Međunarodnog dana muzeja&nbsp;u izložbenom prostoru starog muzeja &ndash; Kneippova zgrada.</p> <p> Izložba se može razgledati do&nbsp;18. kolovoza 2024.</p> <p> <a href="/files/images/kalendar-dogadanja/2024/PiT%20-%20DEPLIJAN%20(32x68),%20v3B%20OPIS%20(rvrs).jpg"><span style="color:#009ee3;">Deplijan&nbsp;</span></a></p>

Izložba učeničkih radova „Šareni trijem“

<p> Četvrtu godinu zaredom, učenici hrvatskih osnovnih i srednjih &scaron;kola sudjeluju u projektu &bdquo;&Scaron;areni trijem&ldquo;. Ovu izložbu učeničkih radova osmislila je 2020. godine dr. sc. Milena Joksimović, nastavnica Latinskoga jezika, a izložba je zaživjela i svoju formu dobila pod okriljem Arheolo&scaron;kog muzeja Istre zahvaljujući kustosici dr. sc. Dunji Martić &Scaron;tefan.</p> <p> Glavni cilj projekta je popularizacija znanja o antičkoj civilizaciji s posebnim naglaskom na zavičajnoj rimskoj ba&scaron;tini, kao i promocija učenja latinskog jezika kroz projektne zadatke, na djeci zanimljiv i privlačan način. Izložba ima dva formata - uživo i digitalni oblik.</p> <p> Ove godine tema je izložbe &bdquo;Odi et amo &ndash; Mrzim i volim&ldquo; (znameniti&nbsp;stih slavnog rimskog pjesnika Katula).</p> <p> Na &Scaron;arenom trijemu izlaže 117 učenika iz &scaron;est &scaron;kola s područja Istre i Zagreba.Učenici su glumili, uglazbljivali Katulovu poeziju, snimali videa, oblikovali svoje slikovnice i zbirke antičke ljubavne poezije, crtali antičke spomenike i predmete te izrađivali njihove replike.</p> <p> <strong>Njihovi će se radovi &nbsp;moći pogledati u Galeriji Amfiteatar u Puli od 16. svibnja u podne do 16. lipnja 2024., a u virtualnom obliku na YouTube kanalu &Scaron;areni trijem i TikToku Arheolo&scaron;kog muzeja Istre.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> *&Scaron;areni trijem (grč. ἡ &pi;&omicron;&iota;&kappa;ί&lambda;&eta; &sigma;&tau;&omicron;ά,&nbsp;hē poik&iacute;lē sto&aacute;) bio je portik na sjevernom dijelu atenske agore - sredi&scaron;njeg gradskog trga. Ova izdužena natkrivena galerija s jedne je strane imala zid, a s druge je strane niz stupova pridržavao krov. Unutarnju stranu zida krasila su djela slavnih grčkih slikara i kipara &ndash; Mikona iz Atene i Polignota s Tasosa (obojica su stvarala sredinom 5. st. pr. n. e.). Zbog tih je slika ovaj trijem nazvan &scaron;arenim. Na ovom je mjestu poučavao slavni grčki filozof Zenon (334.-262.), a njegovo je učenje po stoi (grčka riječ za trijem) nazvano stoicizmom.</p> <p> &nbsp;</p>

Otvorenje izložbe „Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama“

<div> Povodom Međunarodnog dana muzeja (18. svibnja ) Hrvatski muzej turizma domaćin je<strong> gostujuće izložbe </strong>Etnografskog&nbsp; muzej iz Zagreba &bdquo;Hrvatska nematerijalna kulturna ba&scaron;tina na UNESCO-ovim listama&ldquo;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je nastala 2011. godine na inicijativu Ministarstva kulture (i medija) Republike Hrvatske u organizaciji i provedbi Etnografskoga muzeja u Zagrebu, a realizirana je zahvaljujući rezultatima dugogodi&scaron;njeg rada čitavog niza stručnjaka koji su u suradnji s lokalnim zajednicama te nositeljima tradicijskih znanja i vje&scaron;tina od 2009. godine do dana&scaron;njih dana uspje&scaron;no nominirali dvadeset i jedan kulturni fenomen s područja Republike Hrvatske na tri UNESCO-ove međunarodne liste svjetske nematerijalne kulturne ba&scaron;tine čovječanstva. Postigla je velik uspjeh gostujući na sveukupno 44 lokacije u 15 zemalja (Hrvatska, Mađarska, Austrija, Slovačka, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Francuska, Litva, Poljska, Malta, Bugarska, Australija, Kanada, Kina i Turkmenistan) te je privukla vi&scaron;e od pola milijuna posjetitelja. Godine 2023. izvr&scaron;en je njen redizajn u nekoliko izvedbenih inačica.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Do dana&scaron;njeg dana je Republika Hrvatska uspje&scaron;no nominirala 22 kulturni fenomen na UNESCO-ove popise.&nbsp; Izložba afirmativno predstavlja 21 fenomen putem fotografija (od dokumentacijskih terenskih snimaka, preko materijala kojeg su zabilježili sami ba&scaron;tinici, do profesionalnih snimaka u studijskim uvjetima), popratnih tekstova i QR koda pomoću kojeg posjetitelj može pristupiti nominacijskom filmu na službenom UNESCO-ovom YouTube kanalu, dok se u prostoru reproducira zvučna kulisa satkana od deset tradicijskih pjesama u izvedbi Ansambla LADO.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Otvorenje izložbe uveličat će <strong>Halubajski zvončari iz Vi&scaron;kova</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autor izložbe // Matija Dronjić</div> <div> Koncept // Iris Bi&scaron;kupić Ba&scaron;ić</div> <div> Vizualni identitet i likovno oblikovanje // Ana Katurić</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Otvorenje izložbe „Crvena, da te nema...“

<p> Kinematografije otpora i Crvena pozivaju na otvorenje izložbe <strong>&bdquo;Crvena, da te nema...&ldquo;</strong> koje će se održati u četvrtak 16. svibnja, u 19 sati u prostoru MSU Black Box.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Revolucionarka kodnog imena <strong>Crvena</strong> sredi&scaron;nja je protagonistica eksperimentalnog filma Milice Rakić naslovljenog <strong>Crvena, da te nema, trebalo bi te izmisliti</strong>. Riječ je o osujećenoj borkinji i aktivistici, ženi u tranziciji između dvaju vremena i dvaju svjetova, zarobljenoj između neslobode i mogućnosti nove revolucije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba postavljena u Black Boxu svojevrsni je izlazak iz fizičkog okvira filmskog kadra i predstavlja zami&scaron;ljeni interijer građanske vile iz 1930-ih u kojoj Crvena vodi posthumni monolog. Na zidovima i u prostoru promatramo Crveninu zbirku umjetničkih djela, nastalih uglavnom između 1950-ih i 1960-ih, koja svjedoče dosljednoj afirmaciji vlastita estetskog iskustva. Svjesna potrebe javnog djelovanja, Crvena se intenzivno družila s umjetnicima te podupirala izgradnju jugoslavenskog kulturnog identiteta u kojem se strastveno vjerovalo u socijalistički projekt imajući na umu formalnu složenost takvog ideolo&scaron;kog i etičkog izbora. Njezin umjetnički odabir nastaje u vrijeme destaljinizacije i oslobođenja kulturne proizvodnje u Jugoslaviji, ali i unutar Istočnog bloka s razumijevanjem modernosti čija okosnica nije vi&scaron;e kolektivitet nego individualizam. Zbirka Crvene nastaje prihvaćanjem inovatorskih iskustava suvremene europske umjetnosti i zadržava obilježja međunarodnog mainstreama, pokazujući da nije robovala proskribiranim temama, da je pratila dekonstrukciju soc-realizma i ponovnu uspostavu modernističkih ideja. Ignorirala je Krležinu tezu da je Murtićevo slikarstvo &bdquo;opasno zastranjenje ukusa&ldquo; (Krleža, &bdquo;O tendenciji&ldquo;, Izvanredni plenum Saveza književnika Jugoslavije, Beograd 1955.), ali i Depolovo razočaranje &bdquo;&scaron;upljim periodom&ldquo; suvremene umjetnosti (J. Depolo, &bdquo;U znaku mrlja. Pismo s Biennala u Veneciji&ldquo;, Vjesnik, Zagreb, 1958.), ne zanimajući se za podređivanje umjetnosti ideolo&scaron;kom imperativu, upravo kao &scaron;to feminizam nije podredila novom dru&scaron;tvenom poretku. Istražujući pitanja modernističke paradigme u &scaron;irem europskom kontekstu, s radovima Vojina Bakića, Jagode Buić, Sonie Delaunay, Marijana Jev&scaron;ovara, Ede Murtića, Ksenije Kantoci ili Josipa Vani&scaron;te, stvorila je specifičnu umjetničku zbirku koja predstavlja egzistencijalno i duhovno iskustvo vlastita vremena.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uz radove Milice RAKIĆ na izložbi će se predstaviti:</p> <p> Slava ANTOLJAK, Vojin BAKIĆ, Biserka BARETIĆ, Jagoda BUIĆ, Sonia DELAUNAY, Ivo DULČIĆ, Du&scaron;an DŽAMONJA, Vera FISCHER, Oskar HERMAN, Ljubo IVANČIĆ, Marijan JEV&Scaron;OVAR, Ksenija KANTOCI, Albert KINERT, Vladimir KRISTL, Ferdinad KULMER Fernand L&Eacute;GER, Piet MONDRIAN, Antun MOTIKA, Edo MURTIĆ, Ivan PICELJ, Sophie TAEUBER-ARP, Milivoj UZELAC, Josip VANI&Scaron;TA</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorica izložbene koncepcije: Leila Topić</p> <p> Kustosice izložbe: Zorana Đaković Minniti, Dina Pokrajac, Leila Topić</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Dan nakon otvorenja, u petak 17. svibnja u 17:30 sati, u MSU-u održat će se razgovor s umjetnicom Milicom Rakić i kustosom Vladimirom Bjeličićem vodi Dina Pokrajac. Razgovor će pratiti projekcija kratkih filmova Milice Rakić.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/kinematografije-otpora-milica-rakic-crvena-da-te-nema/1479.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p> <p> &nbsp;</p>

Ana Ratković Sobota: „Jezera“

<p> U sklopu festivala &bdquo;Brdo knjiga &ndash; festival knjiga i planina&ldquo; u četvrtak 16. svibnja u 18:30 sati, u Art roomu Centra za mlade Bunker, otvorit će se izložba Ane Ratković Sobota &bdquo;Jezera&ldquo;.</p> <p> Izložba je otvorena za posjetitelje do 19. lipnja 2024.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Jezera</strong></p> <p> &hellip;&rdquo;Treperenje sjena koje čine sunčeve zrake i vjetar granama stabala, u vrevi života mogu podsjetiti kako je govor prirode nenametljiv. Poziva nas tako na sudjelovanje u igri &scaron;to se odvija unutarnjom komunikacijom. Slikarica Ana Ratković Sobota motive iz prirode koje prikazuje ne odabire nasumično, već krajolike s kojima je životno povezana. U posljednje vrijeme Ratković Sobota ima fokus na Plitvičkim jezerima. Fotografije s početka pro&scaron;log stoljeća &scaron;to ih koristi kao predlo&scaron;ke, podsjećaju na čarobnu izvornost prirode, ali i da su između čovjeka i prirode granice slabo vidljive kada postoji suživot. Dinamika tog skladnog odnosa izmijenjena je masovnim turizmom kao i nedovoljnom brigom za sustave za&scaron;tite &scaron;to utječe na prirodnu ravnotežu ovog prevažnog nacionalnog parka. Na uljanim platnima velikih formata Ratković Sobota zaokružuje plohe jezera ili definira detaljnije razrađene povr&scaron;ine brda i raslinja. Nano&scaron;enja boje ponajprije otiskivanjem, iscrtavanjem i &bdquo;grebanjem&ldquo;, ali i želja oko kontrole nad slikarskim postupkom povezuje se s procesima nastanka grafike, slikarici vrlo bliske tehnike. Premda krajolici Ratković Sobota upućuju da je njihova čistoća izvornog zbog okrutnog odnosa sada pro&scaron;lost, kod slikarice nema patetike, nego nastojanje oko isticanja jednostavnosti i profinjenosti ljepote prirode. Ono &scaron;to je motivira na likovno izražavanje itekako daje poticaj na razmi&scaron;ljanje o nekad netaknutim, a danas nevidljivim krajolicima &ndash; odnosno vidljivim i onima smje&scaron;tenim u na&scaron;em unutarnjem svijetu, &scaron;to najbolje mogu komunicirati s prirodom koju treba čuvati. &bdquo;U trenucima kada sam htio / da mi srce bude čisto / saznao sam da je lijepa / ali rijetka osobina / nekih stvari da su vidljive / i da služe prisutnosti&ldquo;, napisao je u pjesmi Ki&scaron;a Danijel Dragojević. U nevidljivom krajoliku, u prirodi, danas nam je možda vi&scaron;e nego ikad potrebno svjesno tražiti mir i spokoj, doživjeti prisutnost i konačno sklad ponad vreve i grube stvarnosti kojoj je čovjek itekako pridonio misleći da je &bdquo;ovladao&ldquo; i njezinim potencijalima kao izvorom trži&scaron;nih resursa.&rdquo;</p> <p> (Nevenka &Scaron;arčević, iz predgovora za izložbu Nevidljivi krajolik, Zlati Ajngel, 2021.)</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Biografija</strong></p> <p> Ana Ratković Sobota ( Zagreb, 1988.) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2013.&nbsp;&nbsp; godine. Izlagala je na vi&scaron;e samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Izdvajaju se samostalne izložbe u Galeriji Prsten, HDLU Zagreb (2024), Galeriji Josip Račić, Zagreb (2022) i Galeriji Kazamat, Osijek (2023.). Od skupnih izložbi izdvajaju se žirirana izložba Kako gledati prirode?- Umjetnost i kapitalocen u HDLU, Zagreb (2023.), i skupna žirirana izložba u CSO Ada Ankara u Turskoj (2023). Oslikala je Žensku kaznionicu u Požegi, Zatvor u Karlovcu i Odjel hitne pomoći u KBC Rebro. Sudjelovala je na rezidenciji De-Konstrukcija slike u Leipzigu (2019). 2024. godine sudjelovat će na realizaciji vlastitog istraživačko-edukacijskog projekta u Yogyakarti, Indonezija, gdje će naučiti koristiti prirodne boje i pigmente pri izradi radova u tradicionalnoj tehnici batika, i time stvarati ekolo&scaron;ki prihvatljive radove. Članica je HZSU-a. Živi i radi u Zagrebu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na izložbu u galeriji Bunker predstavit će se svojim slikarskim radovima nastalim u tehnici ulja i akrila na platnu od 2013- 2019. Radovi tematiziraju &scaron;ume, planine i jezera diljem Hrvatske i svijeta.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kontakt:&nbsp;<a href="https://anaratkovicsobota.com/"><span style="color:#009ee3;">https://anaratkovicsobota.com/</span></a></p> <p> &nbsp;</p>

Izložba Mladena Čavke u Villi Nika

<p> Ime mi&nbsp; je&nbsp;<strong>Mladen Čavka</strong>. Rođen sam 23. 1. 1963. godine u Splitu. Djetinjstvo i cijeli život proveo sam u Ka&scaron;tel Starom, gdje i danas živim. Bio sam jedino&nbsp; dijete u&nbsp;&nbsp; radničkoj obitelji.</p> <p> Samouki sam umjetnik koji na početku rada bio ograničen bojama i podlogama za crtanje, svi su potezi odrađeni u jednom smjeru, polje do polja uvijek je druge boje i nisam se&nbsp; koristio nikakvim pomagalima. Početci radova datiraju u davne 90-te godine u razdoblje Domovinskoga rata kada sam kao pripadnik IV. brigade u slobodno vrijeme&nbsp; &bdquo;&scaron;arao&ldquo;,&nbsp; kako sam ja to zvao. Neki su crteži rađeni pod svjetlo&scaron;ću vo&scaron;tanice, a neki na &bdquo;čukama&ldquo;. Tijekom&nbsp;&nbsp; vremena pobolj&scaron;ava se izbor boja i papira, tako da danas radim&nbsp; gel-pen&nbsp; tehnikom na hameru pa&nbsp;&nbsp; je izražaj i igra bojama daleko raznovrsnija. Crteže sam pohranio, mislio sam zauvijek, ali&nbsp;&nbsp; su me uvjerili da je i to neka vrsta umjetnosti, a umjetnost nije umjetnost ako ju nitko ne vidi, tako da sam počeo organizirati izložbe i reklamirati svoje radove preko dru&scaron;tvenih mreža (pop art Nika). Neki crteži imaju pozadinsku poruku, a neki su samo crteži. Tehnika nije uobičajena i treba shvatiti da ne postoji nijedno bijelo polje, &scaron;to znači da je čitavi crtež obojen,&nbsp; ma kolika povr&scaron;ina bila. Crteži nastaju onog trena kada mi&nbsp; dođe neka misao koja mi vuče ruku i ostavlja trag na papiru. Do prije nekoliko mjeseci nijedan crtež nisam radio&nbsp; olovkom, nego&nbsp; sam&nbsp; odmah crtao&nbsp; kemijskom olovkom, bez mogućnosti popravka. Danas se ponekad koristim najprije olovkom, ali i dalje bez pomagala.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <i>Kreativnost&nbsp; je univerzalni fenomen. Vjeruje se da svatko ima mogućnost i potrebu za stvaranjem u raznim područjima ljudskog djelovanja.&nbsp; Potreba za stvaranjem imanentna je čovjeku i ne očituje se samo u produkciji velikih&nbsp; umjetničkih djela.</i></p> <p> <i>Vođen nagnućem&nbsp; u već pomalo zaboravljenim povijesnim okolnostima Domovinskoga rata, ranih 90-ih godina 20. stoljeća, Mladen Čavka&nbsp; stražareći na &bdquo; čuki&ldquo;,&nbsp; vojnom upori&scaron;tu, na obrambenoj crti&nbsp; negdje u Dalmatinskoj zagori, često samo uz plamen svijeće;&nbsp; crta na kartonskoj ambalaži zadužene vojne obuće. Crtao je dostupnim kemijskim olovkama; crvenom, plavom i crnom tintom. Dopu&scaron;tajući svom intuitivnom i nesvjesnom da se izrazi, kanalizirao je i otpu&scaron;tao sve ono ružno, i te&scaron;ko i nametnuto &scaron;to je živio on, njegovi suborci i mnogi u tom te&scaron;kom razdoblju. Iz njegove ruke tekle su strukture, uredno ispunjene plohe omeđene crtežom, a potez ispuna ujednačen, uredan i uvijek u istom smjeru. Potez bez skretanja s tog intimnog, zadanog puta; strpljiv, discipliniran i umirujuć, potez kojim želi nadomjestiti jasnost, sigurnost i red; te&scaron;ko dostupne vrijednosti posebice u ratnim vremenima&hellip;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</i>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;( iz teksta Mirele Vujević Duvnjak)</p> <p> &nbsp;</p>