Izložbom Riznice baštine predstavljeno je 47 dijapozitiva koji prikazuju muzejske i srodne ustanove diljem Europe, Kanade, SAD-a , Meksika i Izraela, a većinom su snimljeni tijekom 1980-ih i 1990-ih godina. Naziv izložbe aludira na različite oblike muzeja, kao i srodnih ustanova, u funkciji očuvanja bogate kulturne, povijesne, ali i prirodne baštine. 

Za izradu ove izložbe nisu korišteni gotovi predlošci ili postojeći alati, već je rađena pomoću računalnih jezika HTML, CSS te uz manji udio JavaScripta i jQueryja. Iako je realizacija puno kompleksnija jer zahtijeva učenje računalnih jezika i pisanje koda od samoga početka do kraja, otvorene su veće mogućnosti za prezentaciju sadržaja, primjerice kada je u pitanju naglašena interaktivnost.

Posjetitelji mogu već na početku zapaziti da su interaktivni segmenti sastavni dio ove virtualne izložbe. Početna stranica poziva virtualne posjetitelje da otvore vrata i prijeđu prag riznica baštine. To je učinjeno animacijom – na sredini stranice nalaze se vrata koja se otvaraju prelaskom miša, a ovim potezom otkriva se tekst iza njih kojim se pozivaju da uđu. Ta opcija vrijedi za uređaje koji su nešto većih dimenzija te koji podržavaju korištenje miša kao što su standarno stolno ili prijenosno računalo.

Za uređaje manjih dimenzija, odnosno za uređaje na dodir, korištena je animacija kojom vrata nakon nekoliko sekundi nestanu ili zbog njihovih dimenzija nisu prikazana. I razgledavanje dijapozitiva unutar galerije odvija se na interaktivan način. Crno-bijele smanjene ili nepotpune verzije digitaliziranih dijapozitiva nalaze se unutar okvira. Pritiskom na sliku unutar okvira, na vrhu galerije otvara se verzija u boji te većim dimenzijama, a pritiskom na gumb ispod okvira posjetitelji mogu pročitati tekstove o odabranim ustanovama. Također se nude poveznice na izvore koji su poslužili za pisanje tekstova te dodatan sadržaj poput virtualnih šetnji, online kataloga, Google karata itd.

Izložbom Grad u muzeju sjećanja predstavljeno je 35 digitaliziranih dijapozitiva od više od 2000 skeniranih dijapozitiva iz donacije autora Tomislava Šole. Za izložbu su odabrani dijapozitivi na kojima su prikazane ulične scene Milana, Comacchija, Pariza, Barcelone, Cuence, Belfasta, Brna, Antwerpena, Soluna, Zagreba, Méxica, Pueble, Montreala, Gatineua, Bostona, a među njima se našla i ulica fiktivnog grada u Disneylandu u Anaheimu. Tematski se ova izložba djelomično oslanja na prethodnu koja je pod naslovom Duh mjesta objavljena 31. prosinca 2020. na platformi Google Sites.

Kustosica Zrinka Marković u svom je istraživačkom radu za izložbu opet koristila alate poput Google karata, Google Street View, Google objektiva, Google slika i Google tražilice koji su pomogli pri utvrđivanju lokacije za dijapozitive kod kojih ona nije navedena ili je naveden samo grad bez daljnjih specifikacija. Google objektiv i Google tražilica pomogli su i pri utvrđivanju okvirnog vremena nastanka snimaka u slučaju kada to nije bilo navedeno, npr. pomoću identifikacije modela automobila. Google prijevod poslužio je za prijevod nekih snimljenih natpisa te internetskih izvora koji su objavljeni na stranim jezicima.

Uz pomno promatranje detalja na dijapozitivima kako bi se otkrili tragovi koji bi pomogli pri utvrđivanju mjesta nastanka, poneki su dijapozitivi iziskivali duge virtualne šetnje ulicama gradova kako bi se pronašli kadrovi uhvaćeni na njima. Kod nekih je proces odgonetanja trajao mjesecima, ali su sve lokacije pronađene. Uz svaki je virtualno izložen digitalizirani dijapozitiv navedena i metoda kojom se neka lokacija utvrdila.

Virtualna izložba pomoću poveznica na Google Street View omogućava i usporedbu stanja prije i sada. Povrh toga, na ovaj se način može „izaći” iz kadra i prošetati okolinom, slijediti imaginarne korake autora i pretpostaviti kojim se putevima kretao, gdje je možda još zastao i što je posjetio. Na taj način sami kreiramo tijek priče.

Povjesničar umjetnosti, muzeolog, nekadašnji kustos, umirovljeni profesor i bivši ravnatelj Muzejskoga dokumentacijskog centra Tomislav Šola donirao je MDC-u nekoliko tisuća dijapozitiva. Na njima su zabilježeni kadrovi koje je snimio tijekom posjeta brojnim svjetskim muzejima i spomenicima od početka osamdesetih pa do kasnih devedesetih godina 20. stoljeća.

Šola se tijekom rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dijapozitivima koristio u nastavi. No ova zbirka, uz obrazovnu i dokumentarnu vrijednost, svojevrsni je vizualni putopis. Na njima su prikazani muzeji – njihovi eksterijeri, interijeri, stalni postavi i povremene izložbe – ali i drugi baštinski objekti, lokaliteti te zanimljive scene i pojedinosti koje je uočio. Prema riječima samog autora: Moji su studenti putovali kamo i ja i „vidjeli“ što i ja…

Iako Šola ističe da su ti dijapozitivi rađeni da se vidi što više, a ne da bude ljepše ili zanimljivije, određene snimke sasvim jasno otkrivaju estetsku vrijednost i kadrove koji bi inače našli mjesto na umjetničkim izložbama. Za virtualnu izložbu Duh mjesta kustosica Zrinka Marković odabrala je 39 dijapozitiva s upravo takvim prizorima, zabilježenima diljem Europe (Francuska, Španjolska, Velika Britanija, Švedska, Belgija, Slovačka, Grčka, Hrvatska), ali i Meksika, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Indije.

Podatci navedeni uz digitalizirane dijapozitive sinteza su suradnje autora i kustosice, a po potrebi i ustanova koje su u ovoj zbirci dijapozitiva zabilježene. Velik broj dijapozitiva nije imao naznačenu godinu snimanja, poneki ni lokaciju, pa je u tim situacijama utvrđivanje točnog vremena i mjesta nastanka bilo izazov na čijem su se rješavanju isprepletale autorova memorija i istraživački rad kustosice. U tome su uvelike pomogli Googleovi alati – od tražilice, slika, prevoditelja za poneke natpise koji bi mogli otkriti nešto više o mjestu i vremenu, zatim Googleovih karata i usluge Street View, do aplikacije Google objektiv kojom su utvrđene neke lokacije koje bi vjerojatno i dalje ostale nepoznanica. Logičnim slijedom, izložba je postavljena na platformu Google Sites.

U nemogućnosti fizičkoga održavanja 39. izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija, koja se prethodnih godina tradicionalno održavala na Interliberu Zagrebačkoga velesajma, a koji je zbog pogoršane epidemiološke situacije zbog pandemije virusa COVID-19o dgođen uoči njegova otvaranja, 39. Izložbu priredili smo po prvi put u virtualnome izdanju. Izložba je postavljena na mrežu 12. studenoga 2020. godine u razdoblju kada se planiralo i održavanje izložbe u fizičkom obliku, a može joj se pristupiti na platformi Prezi.

Na izložbi je sudjelovalo 113 muzeja i galerija iz 67 mjesta s ukupno 521 novih naslova različitih tiskanih publikacija (kataloga izložaba i kataloga muzejskih zbirki, monografija, muzejskih vodiča, periodike, edicija za djecu i mlade), 52 elektroničke publikacije te 210 muzejskih plakata, objavljenih u razdoblju od listopada 2019. do listopada 2020. godine.

Na virtualnoj izložbi predstavljeno je 39 recentnih publikacija ukazujući na raznolikost tema i sadržaja muzejskog izdavaštva. Izabrani su naslovi predstavljeni potpunim kataloškim opisom, ilustracijom korica publikacije, citatima iz predgovora, pogovora, teksta ili prikaza publikacije te različitim poveznicama s dodanim sadržajima o publikaciji poput poveznice na izdanje publikacije u elektroničkom obliku, poveznice na prikaze na mrežnim stranicama muzeja-nakladnika ili MDC-ovom elektroničkom glasilu Vijesti iz muzeja, poveznicama na izložbe ili događanja uz koje su objavljene i sl. Odabranim grafičkim simbolom izabrane publikacije povezane su s ostalim publikacijama iste tematske skupine.

Uz elektronički katalog izložbe s cjelovitim popisom 521 novog naslova i uvodnim preglednim tekstom, ponudili smo i njihovo pregledavanje prema devet tema (Arheologija; Povijest; Kulturna povijest; Etnografija; Umjetnost; Muzeji i muzeologija; Časopisi i zbornici; Djeca; Razno) i 19 istaknutih podtema (Arhitektura i graditeljska baština; Glazbena baština; Sakralna baština; Domovinski rat itd.).

Na virtualnoj je izložbi posebno izdvojen i pretražnik s popisom recentnih mrežno dostupnih muzejskih publikacijama s njihovim pristupnicama, a kojima su se muzeji intenzivnije okrenuli tijekom proljetnoga lockdowna.

Izložbu prati e-katalog (dostupan na: https://www.mdc.hr/files/images/mdc/Interliber/2020/interliber_katalog_2020.pdf).

Ostali materijali dostupni na: https://www.mdc.hr/hr/mdc/izlozbe/izlozba-izdavacke-djelatnosti-hrvatskih-muzeja-i-galerija/.

Tema: Izložba je postavljena u sklopu obilježavanja 50. obljetnice utemeljenja Muzejskog dokumentacijskog centra. Sadržavala je nekoliko tematskih cjelina i bila okvir cijelom programu obilježavanja.

Tematske cjeline: Prikazane su sljedeće cjeline: Dr. Antun Bauer osnivač Muzejskog dokumentacijskog centra – ilustrirano originalnim predmetima, dokumentima rukopisima i reproduciranim fotografijama; osnivanje MDC-a (dokumenti i faksimili); Zbirka Bauer – počeci knjižnice MDC-a; MDC izdanja (od početaka do danas); nova MDC izdanja; plakati MDC-a izdani povodom Međunarodnog dana muzeja; prodajna izložba muzejskih izdanja; stalne projekcije: Personalni arhiv MDC-a (autorica Jozefina Dautbegović) i MDC u akciji (autorica Markita Franulić).

Opseg: 208 originalnih eksponata, 25 plakata, 64 print-ova A4 formata, 104 legende, 2 stalne projekcije

Web: www.mdc.hr

Korisnici: muzealci i šira publika

Sponzorstvo i tehnička pomoć:
Ministarstvo kulture RH + Gliptoteka HAZU + Arheološki muzej u Zagrebu + Galerija Klovićevi dvori + Hrvatski povijesni muzej + Javna ustanova Zbirka umjetnina A. i W. Topić Mimara –Muzej "Mimara" + Studio International + Kraš, prehrambena industrija d.d. + Juriček d.o.o. – obrt za trgovinu na veliko i malo i ostale poslovne djelatnosti

Program proslave utemeljenja MDC-a sastojao se od raznovrsnih predavanja, radionica, promocija i prezentacija, a popraćen je i izložbom MDC L na kojoj je predstavljen izbor iz dokumentacijskih zbirki, knjižnice i arhive o počecima djelovanja ustanove. Dio izložbe je posvećen dr. Antunu Baueru, osnivaču MDC-a, istaknutom muzeologu i utemeljitelju brojnih muzejskih institucija i zbirki. Na izložbi su prezentirani značajni aktualni projekti MDC-a, a na Internet kioscima mogla se pogledati nova web stranica MDC-a kao i Registar koji sadrži pregled muzeja u Hrvatskoj.

Izložbu su pratile i dvije projekcije - Personalni arhiv MDC-a (autorica Jozefina Dautbegović) i MDC u akciji (autorica Markita Franulić).

Ovom izložbom Muzejski dokumentacijski centar je radno obilježio 50. godišnjicu svoga utemeljenja. Na izložbi je po prvi put stručnoj i široj javnosti predstavljena građa iz bogatih dokumentacijskih, knjižničkih i arhivskih zbirki o osnivanju MDC-a, povijesni pregled izdanja MDC-a, kao i cjelokupni niz od 25 plakata koje je MDC do sada objavio u povodu Međunarodnog dana muzeja.

Izložba je bila organizirana povodom Dana europske baštine, a naglasak je bio stavljen na vrijednost lokalne baštine i potrebu njenog čuvanja. Uz edukativni katalog, koji je predstavio svaki pojedini izložak te neku prigodnu lokalnu priču vezanu za Muzej, organizirane su tri radionice. Radionica Poklon muzeju bila je namijenjena djeci predškolskog uzrasta, kompjutorska radionica Grad muzej mladima, a radionica Muzej osoba osobama treće životne dobi.

Dan europske baštine bio je povod usmjeravanja pozornosti na baštinu koju čuvaju muzeji. Osim toga baština je sagledana i s rakursa globalnog i lokalnog pa je na taj način dan doprinos istoimenoj temi obilježavanja Međunarodnog dana muzeja. Za vrijeme njenog trajanja organizirana je kompjutorska radionica za mlade nazvana Grad muzej.

Gradski muzej Sisak ovom je izložbom obilježio 50. godišnjicu osnutka. Posjetitelje se upoznavalo s Muzejem te ih se senzibiliziralo za oblikovanje pa je uz ostalo organizirano predavanje Borisa Ljubičića na temu Plakat kao medij komunikacije. Izrađujući plakate na radionici za djecu nazvanoj Poklon muzeju, kompjutorskoj radionici za mlade - Grad muzej i radionici namijenjenoj osobama treće životne dobi - Muzej osoba polaznici su se susreli s različitim oblicima oblikovanja plakata te s njihovom obradom kao muzejskih predmeta.

Ova jedinstvena serija od 20 prigodno izdanih plakata po prvi je put predstavljena u inozemstvu. Kako su kolege iz Slovenije, obzirom na ranije državno ustojstvo, dijelile s hrvatskim muzealcima obilježavanje ovog muzejskog praznika tako je ovo bila prigoda da se u novim okolnostima uspostavi i obnovi suradnja i zajednički obilježi Međunarodni dan muzeja.

Muzejski dokumentacijski centar je na 20. obljetnicu akcije Međunarodnog dana muzeja u Hrvatskoj, po prvi put predstavio u cjelini ovu seriju prigodno izdanih plakata. Prezentacijom je omogućena i valorizacija ove jedinstvene zbirke plakata. Za osobe treće životne dobi bila je organizirana radionica na kojoj je stavljena poveznica između grafičkog oblikovanja i pokreta te je na taj način ukazano na univerzalnost umjetničkih izraza.

U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja na temu Muzeji za mir i sklad u društvu Muzej Mimara i MDC organizirali su ovu izložbu u suradnji sa 17 zagrebačkih muzeja. Prikazano je 240 predmeta iz čuvaonica polazeći s pozicije razmatranja mogućnosti muzealiziranja prezentiranih predmeta. Tako su na ovoj izložbi izabrani muzejski predmeti predstavljeni u kontekstu njihove uloge u kreiranju svijetle i tamne strane povijesti. Predmeti su bili simbolički označeni bojama - crveno: obilje, impulzivnost, pobjedu erosa... crno: kaos, ništavilo, zlo, smrt... a sivo, zbog toga što sadrži i svijetlo i tamu, oboje.

U organizaciji Muzeja Mimara i MDC-a, 12 zagrebačkih muzeja ovom je izložbom obilježilo Međunarodni dan muzeja na temu Ljepota otkrića. Bilo je izloženo više od 170 različitih predmeta iz čuvaonica, koji su po prvi put predstavljeni u novom muzeološkom konceptu  - pažljivim izborom i stvaranjem novog konteksta muzejski predmeti su muzealizirani često u ironičnoj ili humorističnoj noti. Izložba je bila osmišljena višeslojno, sve predmete je povezivao izgrađeni labirint kroz koje je vodila Arijadnina nit. Labirint je bio okvir drugoj priči u kojoj je posjetitelj više saznavao o školi, putu, muškarcima, ženama...sretao bizarne i kuriozitetne predmete...

Muzejski dokumentacijski centar okupio je muzeje Zagreba i okolice (17) te je pokušao organizirati prezentaciju muzejskih suvenira. Kako je svega nekolicina muzeja imala suvenire, veći dio predstavljenih  predmeta (300) bili su papirnati: razglednice, plakati stalnih postava, reprodukcije, blokovi, vrećice... Izložba i okrugli stol organizirani ovom prigodom željeli su ukazati na niz problema s kojima se muzeji i galerije suočavaju na uspostavljanju ove djelatnosti.

Muzejski dokumentacijski centar pripremio je izložbu Centra Georges Pompidou iz Pariza,  koji je u muzejskoj svjetskoj zajednici pojam stručnosti, profesionalnosti i stvaralačkog odnosa. Na primjeru 15 reprezentativnih izložbi, organiziranih od 1978. - 1985, predstavljena je njegova nakladnička djelatnost - od kataloga, popratnih publikacija, pozivnica, razglednica, dosjea za štampu kao i pregled tiska.

S ovom je izložbom Muzejski dokumentacijski centar započeo seriju izložbi u svom novootvorenom izložbenom prostoru. Namjera je bila skrenuti pozornost na privatne zbirke i sagledati fenomen privatnih kolekcija u kulturnom, društvenom i povijesnom kontekstu. Predstavljanjem nekolicine slika i skulptura najzastupljenijih umjetnika jedan je od brojnih pristupa prezentaciji ove bogate Zbirke (etnografska građa, djela naivnih umjetnika, domaća i inozemna djela suvremenih umjetnika...).