HR | EN
#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Devet gandharskih glava koje je Britanski muzej 2019. godine vratio Afganistanu. Izvor: Museum of Looted Art

Muzej ukradenih starina – „otvoren“ digitalni muzej posvećen repatrijaciji nezakonito stečenih predmeta

Posljednjih godina svjedočimo sve većem broju slučajeva povrata muzejskih predmeta zemljama i zajednicama od kojih su potekli, a kojima su nepravedno oduzeti. S jedne strane zahtjevi za repatrijacijom rastu u cijelom svijetu kako se nekadašnje kolonizirane zemlje suočavaju s bivšim kolonizatorima, dok s druge strane traje borba s ilegalnim tržištem umjetnina koje dokazuje kako neetičke, nerijetko i nezakonite prakse nisu stvar prošlosti. Upravo ovom temom bavi se Muzej ukradenih starina (Museum of Looted Antiquities – MOLA), digitalna platforma pokrenuta ovo ljeto koja prati ne samo povijest pojedinih predmeta koji su vraćeni zemljama porijekla, već prikuplja i metapodatke kako bi se bolje razumjela mreža krijumčara i mapirali sve intenzivniji napori muzejskog sektora po pitanju repatrijacije i povrata.

Pokretač Muzeja ukradenih starina je Jason Felch, dugogodišnji istraživački novinar Los Angeles Timesa i koautor knjige Chasing Aphrodite: The Hunt for Looted Antiquities at the World's Richest Museum iz 2011. koja je razotkrila ulogu Muzeja J. Paul Getty i drugih američkih muzeja na crnom tržištu ukradenih umjetnina. Tijekom godina istraživanja Felch je prikupio podatke o više od 860 slučajeva repatrijacije koji uključuju gotovo milijun ukradenih antikviteta. „Mislio sam da bi to trebala biti javno dostupna baza podataka“, izjavio je za The Art Newspaper.

Naime, ono što se često događa jest da nakon što muzej vrati neki predmet, uklanja i digitalni zapis o tom predmetu uključujući i podatke o povijesti vlasništva. MOLA nastoji sačuvati te informacije i rekonstruirati putovanje predmeta od ilegalnog iskopavanja, pojave na crnom tržištu i prodaje najboljem ponuđaču uz falsificiranu dokumentaciju do razotkrivanja nezakonitog transfera i povratka predmeta zemlji iz koje je odnesen.

 

Glinena ploča epa o Gilgamešu. Izvor: Museum of Looted Art

Početkom lipnja pokrenute su mrežne stranice MOLA-e na kojima je trenutačno predstavljeno oko stotinu slučajeva repatrijacije predmeta koji su vraćeni zemljama diljem svijeta. Među njima je slučaj glinene ploče epa o Gilgamešu, jednog od najstarijih tekstova svjetske književnosti, ukradene iz iračkog muzeja tijekom Zaljevskog rata 1991., a koja je do 2021. bila izložena u Muzeju Biblije kada je nakon pravnog spora vraćena u Irak. Od poznatijih slučajeva je i onaj pokušaja šverca antičke skulpture iz Italije koja je zaplijenjena na američkoj carini kao dio pošiljke na ime Kim Kardashian, a tu je i slučaj Seusovog blaga u čiji povrat je (neuspješno) i Hrvatska bila uključena. S vremenom će se dodavati drugi slučajevi budući da je krajnji cilj izgraditi sveobuhvatan skup podataka o repatrijacijama starina od 1950. godine i mrežama krijumčara koje stoje iza njih.

Kao suradnički istraživački projekt MOLA potiče stručnjake različitog profila od povjesničara umjetnosti i arheologa do pravnika, novinara i ostalih istraživača da se uključe i dostave podatke o drugim, manje ili više poznatim slučajevima. Postoji postupak recenziranja svih prijava, a prilikom objave novih predmeta jasno se naznačuju izvori informacija.

Jedan od doprinosa ovog projekta jest i mogućnost statističke analize slučajeva koja pokazuje da pojedine zemlje prednjače po broju predmeta koji su im vraćeni poput Italije koja čini gotovo četvrtinu svih slučajeva repatrijacije. Nasuprot tome, SAD daleko odskače kao zemlja iz koje je najveći broj predmeta vraćen, a od ustanova koje vraćaju nezakonito stečene predmete na vrhu su već spomenuti Muzej J. Paul Getty iz Los Angelesa te Muzej umjetnosti Metropolitan iz New Yorka. „Stalno sam pisao o repatrijaciji i želio sam prijeći s anegdota na analizu podataka i razumijevanje trendova“, kazao je Felch.

Najzanimljiviji su, naravno, financijski podatci prikupljeni iz muzejskih zapisa, aukcijskih prodaja i sudskih spisa, prema kojima je prosječna vrijednost svakog vraćenog predmeta oko 2500 američkih dolara, što znači da ukupna vrijednost gotovo milijun vraćenih predmeta iznosi 2,5 milijardi američkih dolara. Ta procjena u najboljem slučaju označuje i donju granicu ukupne veličine nezakonitog tržišta antikviteta koje se često opisuje (bez stvarnih dokaza) kao „treće najveće nezakonito tržište u svijetu“.

Zbog fokusa na vraćene predmete, umjesto na one koji se još uvijek traže, MOLA se razlikuje od prvog virtualnog muzeja ukradenih kulturnih predmeta, zajedničkog projekta UNESCO-a i Interpola koji bi se trebao „otvoriti“ sredinom iduće godine. Sličnija inicijativa bio bi Muzej spašenih umjetnina otvoren u Rimu 2022. u kojemu su izloženi ukradeni predmeti koji su vraćeni Italiji.

(Ivona Marić)

 

Fotografirala: Snježana Radovanlija Mileusnić

MDC – uoči 43. izložbe muzejske knjige na Interliberu

U punom su jeku pripreme za ovogodišnju kumulativnu 43. izložbu izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija, koja će se održati na Interliberu Zagrebačkoga velesajma od 12. do 17. studenoga 2024. godine.

Paketi puni muzejskih knjiga, koji pristižu iz svih dijelova Hrvatske, obećavaju i opet bogatu izložbenu ponudu na štandu Muzejskoga dokumentacijskoga centra. A korice svojim naslovima pozivaju na listanje i čitanje nudeći raznovrsnu paletu tema i sadržaja. Među njima su: Dječak u sjeni vrbe (Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda), Od Sljemena do dna (Muzej Prigorja); Dobar tek: kultura hrane u varaždinskom kraju (Gradski muzej Varaždin); Ča delamo kad ''niš'' ne delamo (Etnografski muzej Istre); Tesla – čovjek ljudskih osobina (Muzej Like Gospić); Catino 20. stoljeće (Muzej grada Zagreba); Triba sad sve skupit sa stola! (Muzej grada Trogira); Stogodišnjaci iz našega mula (Hrvatski pomorski muzej Split i Muzej betinske drvene brodogradnje); Zbirka rimskih gema iz Arheološkog muzeja u Zagrebu; Rimska vojna oprema iz doba principata u međurječju Krke i Cetine (Arheološki muzej u Splitu); Osam staza skrivenog okvira (Hrvatski športski muzej); Vijesti iz prapovijesti (Muzej krapinskih neandertalaca); Naličje grada prije 100 godina (Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU); Istra kao drvo života (Muzej Lapidarium); 1903. u Hrvatskoj (izložbeni projekt 13 hrvatskih muzeja u povodu obilježavanja 120. obljetnice Hrvatskog narodnog pokreta); Misterij majstora Fortezze (Galerija Klovićevi dvori)...

Svi pristigli naslovi, kao i oni koje još očekujemo sa zvoncem poštara na ulaznim vratima, bit će popisani u popratnome katalogu izložbe, koji će se pridružiti uz prethodna 42 sveska. Njegovom objavom u elektroničkome obliku omogućit ćemo olakšani pristup mrežno dostupnim publikacijama preko pridruženih poveznica, a atraktivnijem izgledu svakako će pridonijeti i ilustrativne fotografije muzejskih plakata i odabranih korica muzejskih knjiga.

Prema zaprimljenim prijavama i ove će godine na štandu MDC-a biti raznoliko i živahno uz goste koji će po promotivnim cijenama prodavati i dijeliti svoje publikacije (Muzej za umjetnost i obrt, Dubrovački muzeji) te edukativne radionice za najmlađe posjetitelje pod vodstvom muzejskih pedagoga (Muzej grada Splita).

U sklopu projekta Knjiga u gostima svoje će recentne naslove izložiti muzeji i galerije iz Crne Gore, a na glavnoj pozornici popularne šestice Zagrebačkoga velesajam svoja će nova izdanja predstaviti Dvor Veliki Tabor, Muzej Međimurja Čakovec i Muzej grada Splita.

Vjerujemo kako će i ove godine jedinstvena izložba muzejskih izdanja privući brojnu čitalačku publiku različitih interesa. Vidimo se!

(Snježana Radovanlija Mileusnić)

 

Stojnice od plavog stakla, 19. st., HMMF-627–632, iz ljekarne u Lipiku

Najava – „Diskretni šarm ljekarničkog stakla“ u Muzeju antičkog stakla

U Muzeju antičkog stakla u Zadru u četvrtak 3. listopada 2024. otvara se gostujuća izložba Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU Diskretni šarm ljekarničkog stakla: staklo iz hrvatskih ljekarni u zbirkama Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU koja će javnosti približiti primjenu stakla u povijesnim hrvatskim ljekarnama, u razdoblju od 17. do 20. stoljeća.

Postav izložbe predstavit će uporabne staklene predmete koji su bili u funkciji u mnogim poznatim hrvatskim ljekarnama, ponajprije u Zagrebu (ljekarna K Zrinjskomu, Brodjovin-Sallopek; Gornjogradska ljekarna K crnom orlu; ljekarna Aleksandra Hržića; ljekarna Sv. Jurju u Maksimirskoj; ljekarna K sv. Ivanu Aleksandra Grlića u Novoj Vesi; ljekarna Sv. Duhu Vojka Arka u Ilici; Centralna ljekarna; Vojna apoteka; 11. narodna apoteka u Draškovićevoj), zatim u Velikoj Gorici, Lipiku, Valpovu, Jastrebarskom, Virovitci, Rovinju, Šibeniku i drugim hrvatskim gradovima.

Brojčano su najzastupljenije stojnice, raznih dimenzija, prepoznatljiva oblika, najčešće izrađene od prozirnog bezbojnog stakla, zatim od mliječno bijelog stakla, kobaltnoplavog, žutog i smeđeg do crno i crveno obojenog stakla. Među izlošcima je i zanimljiv primjerak povijesne putne ljekarne, s pripadajućim sadržajem, kao i značajna skupina ambalažnih predmeta i proizvoda farmaceutske industrije 19. i 20. stoljeća.

 

Putna ljekarna (kućna apoteka), poč. 19. st., staklene bočice s metalnim čepovima u drvenom kućištu, HMMF-3325

Osim uporabne vrijednosti mnogi predmeti sadrže stilske elemente vremena u kojima su izrađivani, što se prepoznaje u odabiru stakla i oblikovanju formi, kao i u načinu izrade raskošno dekoriranih natpisnih polja, simbola sadržanih elemenata, sirovina i gotovih pripravaka. Velik broj izloženih predmeta sadrži tragove, a ponegdje i veće količine izvornog sadržaja, što posebno doprinosi prezentaciji njihove autentične praktične primjene.

Zbirke staklenih predmeta ljekarničke baštine, sačuvane u muzejima ili privatno, jasno ukazuju na činjenicu da ovi predmeti nadilaze svoju prvotnu funkciju spremnika i postaju svjedočanstvima dostignuća ljekarništva i primijenjene umjetnosti stakla prošlih vremena.

Autorice izložbe su prof. dr. sc Stella Fatović-Ferenčić i prof. Silvija Brkić Midžić, dok kustosku koncepciju izložbe potpisuje dr. sc. Vedrana Jović Gazić.

(I.G.)

 

Fotografirao: Sandro Toth

„Unutarnja sloboda“ – jedinstvena zbirka suvremene umjetnosti predstavljena u Gradskom muzeju Bjelovar

U Gradskom muzeju Bjelovar sredinom rujna otvorena je izložba Unutarnja sloboda (umjetnika) koja predstavlja privatnu zbirku kolekcionara Petra Smiljanića, opsežnu kolekciju koja sadrži brojne vrijedne radove moderne, avangardne i suvremene umjetnosti iz Hrvatske i regije.

Nakon 35 godina sakupljanja Petar Smiljanić, poznati bjelovarski poduzetnik i veliki znalac modernih kretanja u hrvatskoj umjetnosti i umjetnosti nacionalnih sredina bivšeg jugoslavenskog kulturnog prostora, izložio je dio svoje bogate kolekcije u Gradskom muzeju Bjelovar, nastojeći prvu prezentaciju svoje zbirke ostvariti u rodnome gradu. Kako se zbog prostornih i tehničkih mogućnosti institucije koncepcija izložbe morala prilagoditi uvjetima, autori izložbe – sam kolekcionar i povjesničar umjetnosti Marijan Špoljar – načinili su informativni pregled glavnih dionica i sastavnica zbirke. Pri tome je naglasak stavljen na avangardne, postavangardne i neoavangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti posljednjih stotinu godina, s tek malim uvidom u situaciju u široj regiji i s potpunim izostavljanjem dijela zbirke posvećene grafici i dizajnu. Te koncepcijske prilagodbe nisu, međutim, ublažile jedinstveni dojam o veličini, širini i kvaliteti zbirke te opće iznenađenje u činjenici da je takva kolekcija nastala daleko od likovnih centara i da je tako dugo bila – osim za nekolicinu upućenih kritičara i sakupljača – potpuno nepoznata umjetničkoj i široj likovnoj javnosti.

 

Fotografirao: Sandro Toth

Izložba nazvana Unutarnja sloboda (umjetnika) predstavlja, dakle, tek mali dio cjeline. No, bez obzira na obim zbirke, riječ je o vrlo koherentnoj kolekciji, koncentriranoj na primjere suvremenih jezičnih postupaka i eksperimentalnih praksi te na inovativne umjetničke koncepte. Stoga je, osim klasičnih disciplina slikarstva i kiparstva, veliki dio zbirke posvećen tiskanom materijalu (od avangardnih knjiga i časopisa do autorskih knjiga i kataloga) te posebno fotografiji, grafici i grafičkom dizajnu, pri čemu prevladava područje filmskoga plakata.

Izložba je podijeljena na pet prostornih i tematskih cjelina tako da je „ublažen“ mogući dojam i osjećaj prevelike koncentracije, koji pak proizlazi iz razumljive želje i potrebe da se na prvoj izložbi pokaže što više rezultata sakupljačkog truda. Te cjeline prezentiraju radove u različitim formatima, medijima i disciplinama povezanih kronološkim, tipološkim, stilskim, idejnim ili tematskim vezama. U prvom, uvodnom prostoru (nazvanim Razlistale forme) predstavljen je izbor iz slikarske i kiparske cjeline zbirke, s radovima koji pripadaju kompleksu poslijeratne hrvatske moderne umjetnosti i primjerima iz recentne produkcije. Druga cjelina (Brod bez kompasa) razdijeljena je na dio u kome je iscrpna prezentacija ranih avangardnih knjiga, kultnih časopisa i knjiga umjetnika kao i izbor iz suvremene autorske produkcije te dio koji predstavlja suženu retrospekciju hrvatske fotografije od, primjerice, Toše Dapca do Borisa Cvjetanovića.

 

Fotografirao: Sandro Toth

Umjetnosti oko 1960-ih godina i autorima povezanih s pojavama Gorgone i enformela namijenjena je soba nazvana Crna površina, dok je kompleks Nove umjetničke prakse s kultnim nacionalnim i s regionalnim (i internacionalnim) umjetnicima smješten u prostor Ništa, zato obojan, kao i svi drugi prostori, u simbolički dominantne boje pojedinih cjelina. Završni dio izložbe posvećen je mediju plakata, posebno filmskoga, među kojima je i nekoliko posve raritetnih primjera. A ako smo već kod egzemplara valja reći da je među izloženim dijelom kolekcije i više primjera do sada neizlaganih likovnih radova, knjiga, kompleta časopisa, plakata i fotografija, tako da osim informativne širine (čemu pridonosi i projekcija velikoga dijela zbirke na tri postavljena ekrana) izložba pruža uvid i u posve specijalistička interesna područja.

Na otvorenju izložbe bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak spomenuo je mogućnost i potrebu stalnog smještaja zbirke, pa je za očekivati da će ona u dogledno vrijeme biti pokazana i u svome proširenom izdanju, a sam je vlasnik zbirke najavio skoro tiskanje cjelovite monografije posvećene zbirci.

Izložbu je, uz kolekcionara Smiljanića, organizirao Gradski muzej Bjelovar i njegovi djelatnici (od ravnateljice Marijane Dragičević do restauratora Zorana Tokića i kustosa Sandra Totha i Ane Drveni).

Grafički dizajn potpisuje Lana Cavar, koncepciju i tekst izložbe Marijan Špoljar, dok su za likovni postav zaslužni Dražen Dabić i Radovan Beck.

(M.Š./GMB)

 

Francesco Solimena, Ekstaza sv. Franje, 17.-18. st.Izvor: Dubrovački muzeji

Dubrovački muzeji – otkup i donacija 79 vrijednih predmeta Zbirke Nikšić

Dubrovački muzeji nedavno su obogatili svoj fundus donacijom i otkupom vrijedne zaštićene zbirke inventara nekadašnjeg ljetnikovca Nikšić u Dubrovniku koja dokumentira stil života jedne dubrovačke građanske obitelji od kraja 19. stoljeća pa sve do kraja 20. stoljeća.

Zbirka koja je značajno obogatila fundus Kulturno-povijesnog muzeja, broji 79 predmeta datiranih od 17. do 20. stoljeća. Radi se o slikama, namještaju kao i uporabnim i ukrasnim predmetima od keramike i porculana te metala. Među najvrjednijim slikarskim djelima svakako je slika Ekstaza sv. Franje napuljskog baroknog slikara Francesca Solimene (1657. – 1747.) iz 17./18. stoljeća. Dio zbirke čine i portreti članova obitelji Račić jednog od naših najvećih slikara Vlaha Bukovca (1855. – 1922.) te portreti članova obitelji Nikšić Bukovčevih kćeri Jelice (1897. – 1967.) i Ivanke (1899. – 1978.), također slikarica, koje međusobno vežu i obiteljske veze.

 

Vlaho Bukovac, Ženski portret, 1907.

Zbirka uključuje primjerke od baroknog namještaja iz 17. i 18. stoljeća, preko klasicističkog s kraja 18. stoljeća i bidermajera iz prve polovice 19. stoljeća do namještaja izrađenog u prvoj polovici 20. stoljeća. Iz bogate i kvalitetne barokne kolekcije namještaja treba istaknuti ormar i komodu koji pripadaju sjevernotalijanskoj produkciji 17./18. st. te kredenc-sekreter i rezbareno zidno zrcalo venecijanske radionice 18. stoljeća.

Predmeti od keramike i porculana mahom su izrađeni u 19. stoljeću u europskim radionicama (Češka, Austrija, Engleska, Njemačka), ali i onim dalekoistočnima (Japan, Kina). Predstavljaju čest inventar onodobne dubrovačke građanske kuće. Među predmetima od metala ističe se mjedeni tanjur izrađen u 17. stoljeću u Nürnbergu. Osim pojedinačne vrijednosti predmeta, zbirka je polazište za istraživanje i interpretaciju višeslojnog dubrovačkog kulturnog supstrata dugog trajanja, od vremena Dubrovačke Republike do razdoblja nakon Drugoga svjetskog rata. Veći dio restauriranih predmeta ove vrijedne donacije odnosno otkupa bit će predstavljen na izložbi u Kneževu dvoru krajem 2025. godine. Uz osvjetljavanje konteksta nastanka zbirke Nikšić, kroz različite kronološke i tematske cjeline izložit će se i prezentirati znatan dio novostečenih predmeta.

(Lucija Vuković i Viktorija Žuvela, kustosice Dubrovačkih muzeja)

 

Izvor: Muzej krapinskih neandertalaca

Tolmin – jedanaesto gostovanje krapinskog muzeja s izložbom „Krapinski pračovjek“

U Tolminskom muzeju u Sloveniji nedavno je otvorena gostujuća izložba Muzeja krapinskih neandertalaca Krapinski pračovjek autora Jurice Sabola, višeg kustosa geologa i ravnatelja Muzeja Hrvatskog zagorja.

Riječ je o putujućoj izložbi, koja na zanimljiv, interaktivan i stručan način govori o najvažnijem svjetskom nalazištu neandertalaca, važnosti krapinske zbirke (Zbirke krapinskog diluvija) i osteološkim ostacima velikih pleistocenskih sisavaca. Uz dioramu staništa krapinskih neandertalaca, publici je predstavljen jedan dio znanstvenog opusa Dragutina Gorjanović-Krambergera, zatim kamene alatke (artefakti) i brojne replike fosilnih kostiju neandertalaca te originalne fosilne kosti životinja pronađenih na Hušnjakovu. Tako se među fosilnom građom našli ostaci špiljskog medvjeda, vunastog mamuta, toplodobnog nosoroga i losa. Posebnu pažnju posjetitelja privlače i hologrami pleistocenskih životinja i mlade neandertalke koji ovu izložbu čine još bogatijom i atraktivnijom.

Izložba Krapinski pračovjek ovoga puta nije povezala samo dva muzeja koji čuvaju bogatu arheološku baštinu nego i dva lokaliteta koji slave i simboliziraju europske ideale, vrijednosti, povijest i integraciju. Podsjećamo, Muzej krapinskih neandertalaca je s Nalazištem Hušnjakovo od 2016. godine prvi nositelj Oznake europske baštine u Hrvatskoj, a ova prestižna Oznaka koju dodjeljuje Europska komisija, 2017. godine je dodijeljena i Spomen crkvi Svetog Duha na Javorci, o kojoj, osim Općine Tolmin i Zavoda za turizam Doline Soče, brine i Tolminski muzej.

 

Izvor: Muzej krapinskih neandertalaca

Na svečanom otvorenju izložbe koja je pravi primjer suradnje nositelja Oznake europske baštine, publici se obratio Tadej Koren, direktor Tolminskog muzeja, Alen Červ, župan općine Tolmin i koordinatorica suradnje Damjana Fortunat Černilogar te autor Jurica Sabol koji je sve prisutne pobliže upoznao s temom i eksponatima izložbe. Posebnom ugođaju prilikom otvorenja osobito je pridonio poznati slovenski multiinstrumentalist i kompozitor Boštjan Gombač koji je svirao na kopiji neandertalske frulice s nalazišta Divje Babe.

Izložba koja će zasigurno privući brojnu publiku u dolinu Soče i Tolminski muzej ostaje otvorena do 29. studenoga 2024. godine.

(Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja)

 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivona Marić Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr