HR | EN
#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Fotografirao: Ivan Guberina

Etnografski muzej u Zagrebu – otvoren prvi otvoreni muzejski depo u Hrvatskoj

Etnografski muzej u Zagrebu otvorio je prvi otvoreni muzejski depo u Hrvatskoj - Čuvaonicu Etnografskog muzeja u Zagrebu. U EU projektom obnovljenu zgradu Zemaljske uzorite pivnice u Kačićevoj 9 prvi je puta u povijesti muzeja preseljeno 55.000 predmeta iz muzejskih zbirki, a u čuvaonici su smještene i restauratorsko-konzervatorske radionice, muzejska dokumentacija, prostori za studijski rad kustosa, prostor za snimanje predmeta i održavanje edukacija i skupova.

Suvremenim muzeološkim pristupom Čuvaonica će omogućiti korisnicima uvid u djelovanje muzeja “iza scene”, promovirajući otvorenost, dostupnost i transparentnost u predstavljanju etnografskih zbirki i konzervatorskih praksi. U sedam depoa na tri etaže smješteni su razni predmeti iz trideset i šest etnografskih muzejskih zbirki u najsuvremenijim metalnim ormarima, policama, ladicama i mrežama. U depoima su predmeti smješteni prema vrstama materijala - drvo, keramika, slike, metal i tekstil pohranjeni su u kontroliranim i stabilnim klimatskim uvjetima i konstantnoj kontroli vlage. Čuvaonica je ujedno i radni prostor u kojemu su smještene dvije restauratorsko-konzervatorske radionice za tekstil i drvo, metal i keramiku, prostor za snimanje predmeta, muzejska dokumentacija, četiri prostora za studijski rad muzejskih kustosa i prostor za seminare.

 

Fotografirao: Ivan Guberina

„Naša nova Čuvaonica je mjesto koje daje novi smisao našim zbirkama i otvara mogućnosti mnogostrukih interpretacija i priča koje možemo ispričati obilazeći našu bogatu muzejsku kolekciju. Predmeti koje čuvamo promišljani su i izrađeni su s ljubavlju te s osobitom pažnjom čuvani za buduće naraštaje. Upravo u ovome prostoru posjetitelji će saznati što je zapravo muzej, što bi zapravo muzej trebao biti kroz predmete koji čuvaju našu prošlost, evociraju uspomene na vlastito porijeklo i uče nas da volimo i čuvamo svoju baštinu. Važno je dovesti mlade naraštaje u Čuvaonicu koji će putovati kroz vrijeme i različite prostore, otvoriti mogućnosti razumijevanja života ljudi i njihovih osobnih povijesti“, rekla je na otvorenju ravnateljica Etnografskoga muzeja dr.sc. Zvjezdana Antoš.

 

Fotografirao: Ivan Guberina

Ukupna vrijednost projekta je 8.231.164,93 eura od čega bespovratna sredstva Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznose 4.585.373,70 eura. Sredstva partnera Grada Zagreba iznose 2.137366,81 eura, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije osiguralo je 404.617,77 eura, dok je Ministarstvo kulture i medija iz Fonda solidarnosti ishodilo 78.620,44 eura. S obzirom da Brownfield investicije podrazumijevaju samo građevinsku obnovu, kompletno opremanje Čuvaonice realizirano je sredstvima Grada Zagreba u iznosu od 881.836,91 eura, te Ministarstva kulture i medija iz Fonda solidarnosti u iznosu od 143.348,73 eura.

(I.G.)


 

Izvor: Gradski muzej Požega

Od Panonskog mora do Grgurevskih gora – otvoren novi postav Gradskog muzeja Požega

Nakon rekonstrukcije i dogradnje Gradski muzej Požega ponovno je otvorio svoja vrata nudeći posjetiteljima u novom postavu putovanje kroz 14 milijuna godina bogate povijesti Zlatne doline te grada Požege, središta vjerskog, odgojno-obrazovnog, trgovačkog i društvenog života zapadne Slavonije.

Gradski muzej Požega osnovao je 6. prosinca prije stotinu godina Julije Kempf, učitelj, ravnatelj škole, povjesničar, arhivist, pisac, fotograf, a nadasve zaljubljenik u povijest svoga kraja. Prvi postav Muzeja bio je u Županijskoj vijećnici, a 18. svibnja 1953. godine grad za potrebe Muzeja kupuje reprezentativnu, ali trošnu trgovačku kuću Krauss na glavnom požeškom trgu gdje se nalazi i danas. Prvi stalni postav u sadašnjoj zgradi Muzeja počeo je nastajati 1955. godine tako da se uređivala prostorija po prostorija, odnosno zbirka po zbirka. Prije 29 godina Požegu je pogodio potres koji je, ne samo narušio statiku sve tri zgrade Muzeja nego uništio i tadašnji stalni postav. Radi opsežnog i preskupog zahvata rekonstrukcije i adaptacije zgrada, te neriješenih imovinsko pravnih odnosa, Muzej je u nizu privremenih rješenja u neuvjetnim prostorima godinama pokušavao svojim posjetiteljima osigurati doticaj s vrijednim predmetima o kojima brine.

 

Izvor: Gradski muzej Požega

Cjelovita obnova zgrada s novim stalnim postavom Gradskog muzeja Požega konačno je realizirana kroz projekt “Požeške bolte” sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj i Grada Požege u vrijednosti od 5,4 milijuna eura, od čega su bespovratna sredstva 4,4 milijuna eura. Projekt je započet u svibnju 2019., a završen krajem ožujka 2024. godine. Novi stalni postav u obnovljenim prostorima svečano je otvoren 1. lipnja ove godine u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića i ministrice kulture i medija Nine Koržinek Obuljen.

Ovom obnovom Muzej je dobio oko 1700 kvadratnih metara korisnog prostora podruma prizemlja, dva kata i uređenog unutarnjeg dvorišta. Rekonstrukcijom i dogradnjom postojećih zgrada, Muzej je dobio tri dvorane za povremene izložbe, muzejsku knjižnicu i radni prostor muzealaca, osiguran prostor s adekvatnim uvjetima za smještaj građe po pravilima muzejske struke, te konačno stalni postav koji se prostire na oko 600 kvadratnih metara.

Prema muzeološkoj koncepciji koju potpisuju kustosice Gradskog muzeja Požega Mirela Pavličić Hein, Ivana Domanović, Lidija Španiček, Dubravka Matoković i Maja Žebčević Matić, te vanjski suradnik Goran Radonić i idejnom rješenju Antonia Karače, postav „Od mora do gora“ zamišljen je kao kronološka kružna šetnja požeškom prošlosti i običajima koja se temelji na uspjeloj interpretaciji najzanimljivijih predmeta iz prirodoslovnog, arheološkog, povijesnog, enološkog i odjela povijesti umjetnosti.

 

Izvor: Gradski muzej Požega

Postav započinje ostacima Panonskog mora, a mudro odabranim muzeološkim akcentima prednost je dana starijem željeznom dobu s nalazima u kaptolskim tumulima, srednjevjekovnoj benediktinskoj opatiji Rudina, zatim stopedesetgodišnjem osmanlijskom periodu, legendarnom oslobođenju od Osmanlija i obnovi sjaja Požeške županije. Posjetitelji saznaju više o isusovačkoj ljekarni, Akademiji Possegani i najstarijoj gimnaziji na ovim prostorima, duhu građanske ulice, kuće i brojnih društava, plemičkoj obitelji Kraljević, kao i o prijateljstvu Julija Kempfa i Dragutina Lermana. Začuđujuća finoća uporabnog stakla iz čak tri obližnje tvornice suprotstavljena je besmislu ratova 20. stoljeća, a jednostavnosti života i tradicijskih vrijednosti seoske kuće i pučke umjetnosti Ive Čakalića u kontrapunktu je s umjetničkom galerijom i vrhunskim radovima požeških slikara Kraljevića, Poše, Peića, Jande i drugih. Priča o materijalnom i duhovnom identitetu Požege i Požeškog kraja završava u najstarijem podrumu u gradu vinogradarskim običajem Grgureva.

Originalni i restaurirani predmeti dominiraju vješto osmišljenim prostorom majstorski povezanih muzejskih zgrada koji ne podnosi velike grupe, nego poziva na osobno uživanje i uz pomoć nenametljive, ali itekako prisutne multimedije i specijalnih efekata koji se poigravaju sa svim osjetilima.

Gradski muzej Požega je za svoj stoti rođendan dobio prostor i postav koje su prijašnje generacije požeških muzealaca mogle samo sanjati, postavši tako mjesto za stvaranje dobrih muzejskih navika svojih sugrađana.

(Gradski muzej Požega)


 

Nova knjiga u knjižnici – o muzejskim knjižnicama

Među novim naslovima u Knjižnici MDC-a svoje je mjesto pronašla knjiga The New Art Museum Library, jedan od rijetkih primjeraka stručne literature namijenjena knjižničarskom osoblju muzejskih knjižnica. Ova vrijedna publikacija zasigurno može koristiti svim zainteresiranim knjižničarima u poboljšavanju postojećih knjižničarskih praksi i uvođenju novih u svoje muzejske knjižnice.

Knjiga je izdana 2021. godine, a uredile su ju Amelia Nelson i Traci E. Timmons, knjižničarke s dugogodišnjim iskustvom rada u knjižnicama velikih muzeja umjetnosti u SAD-u. Sastoji se od četiri cjeline koje broje dvadeset poglavlja napisanih od strane priznatih stručnjaka u području muzejskog knjižničarstva, a pokrivaju širok raspon tema i pitanja, poput izgradnje i očuvanja knjižničnih zbirki, integriranih knjižničnih sustava i upravljanja knjižničnim osobljem.

Prva cjelina (Developing, Managing and Caring for Collections) istražuje načine na koje stručno knjižnično osoblje stvara zbirke, brine za njih i probleme s kojima se susreću pri njihovom čuvanju. Nedostatak odgovarajućeg prostora za pohranu građe predstavlja izazov za mnoge muzejske knjižnice, zbog čega treba razmotriti djelomično preseljenje fonda izvan muzeja. Autori navode kako pri donošenju ove odluke u obzir treba uzeti troškove i uvjete smještaja, vrijeme potrebno za dohvat građe, digitalizacijske mogućnosti građe i njenu vrijednost.

Sljedeća cjelina (Access, Outreach, and Collaboration) govori o mogućnostima koje nudi suradnja knjižnica. Knjižnice udružene u konzorcij mogu imati koristi od zajedničkih knjižničnih sustava, dijeljenih digitalnih repozitorija, zajedničke nakladničke produkcije i nabave građe, stručnih konzultacija i veće vidljivosti od strane javnosti i potencijalnih donatora. Međutim, autori upozoravaju kako ne dijele sve knjižnice iste potrebe, a male muzejske knjižnice moraju paziti kako se njihove potrebe ne bi izgubile među potrebama onih većih.

Predzadnja se cjelina (Personnel in the Art Museum Library) bavi oblicima zapošljavanja, koji variraju od solo-knjižničara u knjižnicama sa skromnim budžetom do mnogobrojnog osoblja u velikim knjižnicama. Autori kao rješenje problema za knjižnice kojima manjka osoblja predlažu korištenje pripravnika i volontera. Njihovo uvođenje u posao može zahtijevati mnogo vremena, stoga se preporučuje unaprijed definirati poslove koje će obavljati i projekte na kojima će sudjelovati.

Knjiga se zaključuje cjelinom (Digital Landscapes in the New Art Museum Library) koja ilustrira kako su digitalizacija, platforme otvorenog pristupa, Wikimedia i povezani podaci učinili prethodno lokalne zbirke i usluge globalno dostupnima.

Iako je ova publikacija primarno usmjerena na knjižnice muzeja umjetnosti, preporučene strategije i prakse primjenjive su i na rad ostalih muzejskih knjižnica.

(Andrea Saik)

The new art museum library / edited by Amelia Nelson, Traci E. Timmons.- Lanham :
Rowman & Littlefield Publishers, 2021. - XIV, 218 str. ; 24 cm

Index

ISBN 978-1-5381-3569-3


 

Fotografirala: Ivona Marić

„Muzejske godine“ – izložba o slikaru u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U Arheološkom muzeju u Zagrebu (AMZ) sredinom svibnja otvorena je mala, ali zanimljiva izložba Slavko Šohaj – muzejske godine koja tematizira slikarevu višedesetljetnu karijeru muzejskog crtača, a koja ujedno posjetitelje upoznaje s ulogom crteža kao neizostavnog dijela arheološke dokumentacije.

U arheologiji postoji crtež koji je dio terenske dokumentacije te crteži arheoloških predmeta i rekonstrukcije kako popratni materijal u znanstvenim objavama ili na izložbama. Kako ističe autorica izložbe, viša kustosica dokumentaristica AMZ-a Miljenka Galić, u arheologiji crtež danas ravnopravno koegzistira uz fotografiju i nove tehnologije, čak ima i neke prednosti jer u odnosu na fotografiju radi selekciju bitnog od nebitnog te uz naglašavanje detalja i prikaze presjeka omogućuje njegovo lakše razumijevanje.

Isprva su crteže i skice radili sami kustosi, no s vremenom se ravnatelji okreću likovno obrazovanim crtačima koji bi mogli tehnički što stvarnije predočiti arheološke predmete. Danas ipak prednost imaju crtači koji su po struci arheolozi jer upravo njihova stručna znanja doprinose boljoj interpretaciji prikazanog predmeta.

Arheološki muzej je kroz svoju povijest na radnom mjestu muzejskog crtača imao nekoliko „likovnjaka“ koji bi se na tom radnom mjestu kratko zadržali – Antoniju Tkalčić Koščević od 1924. do 1927., Omera Mujadžića od 1927. do 1931. te Roksandu Zurunić-Cuvaj od 1931. do 1935. Odlaskom potonje ravnatelj Viktor Hoffiller ponudio je zaposlenje Slavku Šohaju za kojeg je procijenio da će se „najlakše priviknuti na crtačku tehniku“.

 

Fotografirala: Ivona Marić

S druge strane, Šohaj (1908. – 2003.) koji je završio slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi profesora Vladimira Becića i Ljube Babića,usavršavao se u Parizu, te je osim slikarstva studirao i glasovir, prihvatio je posao muzejskog crtača jer je to za njega značilo financijsku sigurnost i redovite prihode posebice u kontekstu njegove tadašnje obiteljske situacije. Crtao je arheološke predmete za kataloge muzejskih predmeta, grafičku opremu za izložbe te crteže za znanstvene objave u muzejskom časopisu Vjesnik. Na toj poziciji je ostao do 1966. godine.

Izložba se uz informativne panoe sastoji od par vitrina u kojima su Šohajevi crteži iz Arhiva i Zbirke starih primijenjenih crteža AMZ-a izloženi uz arheološke predmete kako bi se posjetitelj mogao uvjeriti u vjernost prikaza arheološke materije. No, izloženo je i par umjetničkih crteža koji, za razliku od anonimnog, znanstvenog crteža, otkrivaju umjetnikov osobni rukopis – autoportret (1930.) posuđen iz Grafičke zbirke NSK te crteži ženskih likova iz 1960-ih godina u posjedu Kabineta grafike HAZU i Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku.

Na izložbi se može pogledati i dokumentarni film Zlatka Sudovića Ačo, odluči se: Slavko Šohaj između dvije ljubavi, nastao u koprodukciji HRT-a i Jadran filma. U filmu koji je djelomično sniman u Arheološkom muzeju, Šohaj se prisjeća svojih muzejskih dana. Njegov osvrt na posao muzejskog crtača može se pročitati i u dijelovima intervjua kojeg je sa Šohajem imala Elena Cvetkova, a koji je inače objavljen u njezinoj knjizi Četiri desetljeća s umjetnicima hrvatske likovne scene (DPUH, 2016.). Kako je sam izjavio, kapci su mu „bili natečeni od onih sitnih stvari u arheologiji“ koju je zavolio tek kada je otišao iz Muzeja.

Izložba Slavko Šohaj – muzejske godine otvorena je do 15. lipnja 2024.

(Ivona Marić)


 

Izvor: Muzej za umjetnost i obrt

„Igraj na umjetnost“ – predstavljena prva edukativna muzejska društvena igra

Muzej za umjetnosti i obrt u suradnji sa XVI. gimnazijom iz Zagreba predstavio je sredinom prošlog mjeseca eukativnu igru „Igraj na umjetnost!“, prvu takve vrste u Hrvatskoj, namijenjenu edukaciji i približavanju kulture na zabavan i inovativan način učenicima osnovnih i srednjih škola.

Kreativni koncept i prototip ove društvene igre edukativnog karaktera baziran je na fundusu Muzeja za umjetnost i obrt, a nastao je u sklopu projekta „Koracima umjetnosti“ u okviru kojega su se učenici XVI. gimanzije upoznali s društvenom ulogom i potencijalima muzeja, koncepcijom stalnog postava i povremenih izložbi, zbirkama, depoom i drugim segmentima muzeja. Igru su razvili učenici ove poznate zagrebačke gimnazije pod vodstvom Maje Marović, profesorice likovne umjetnosti i voditeljice Likovne grupe u suradnji s Pedagoškim odjelom Muzeja za umjetnost i obrt pod vodstvom muzejske pedagodinje Ive Novak. Samostalno su dizajnirali izgled igraće ploče i izradili njen prototip dok je dizajn ostalih elemenata igre, zbog ograničenog broja susreta, odrađen naknadno suradnjom Pedagoškog odjela MUO i dizajnerskog Studia Čendak.

 

Izvor: Muzej za umjetnost i obrt

Igra „Igraj na umjetnost!“ razvijena je u dva formata - manja za stolno igranje koja sadrži pijune te veća za podno igranje koju igraju ljudi, a mogu je igrati sve dobne skupine. Igrači igraju uloge kustosa i kreću se kroz različita povijesna razdoblja i stilove, koristeći kartice na kojima su postavljena pitanja iz područja povijesti umjetnosti te na taj način uče. Osmišljena je tako da igrači predstavljaju „kustose“ koji se bacanjem kocke kreću po ploči i sakupljaju muzejske predmete te grade izložbe po određenim zadanim kriterijima, a pobjednik je „kustos“ koji prvi izgradi izložbu.

Projekt „Koracima umjetnosti“ odobren je i financiran prema raspisanom Pozivu za financiranje projekata u sklopu izvannastavnih aktivnosti osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova u školskoj godini 2022./2023. Ministarstva znanosti i obrazovanja. Program je realiziran s ciljem da se kroz interaktivna izlaganja muzejskih pedagoginja, razgovore, zajedničko promišljanje, kritički pristup i likovno-kreativne radionice približi učenicima Likovne grupe, a posredno i svim učenicima škole, muzejska ustanova na svim razinama te osmisli i realizira društvena igru edukativnog karaktera koja će služiti budućim generacijama za neka druga kreativna rješenja koja će kod mladih stvoriti pozitivan odnos prema estetskim vrijednostima umjetničkog djela i razvijati kulturu posjećivanja muzejskih i galerijskih ustanova.

(I.G.)


 

Izvor: Muzej grada Zagreba, iskaznica Emilija Laszowskog za povlaštenu vožnju vlakom iz 1902. izdana u Budimpešti

Muzej grada Zagreba – približen život i rad prvog kustosa i ravnatelja Emilija Laszowskog

U Muzeju grada Zagreba ovo proljeće predstavljen je izložbeni projekt Laszowski – utemeljitelj koji javnosti približava život i rad prvog ravnatelja Muzeja grada Zagreba te njegovog prvog kustosa – Emilija Laszowskog, vrhunskog intelektualca i erudita koji je svojim neumornim radom sačuvao od zaborava mnoga povijesna mjesta i vizure.

Riječ je o tzv. hibridnom izložbenom projektu koji uključuje virtualnu izložbu, ali i njeno proširenje u stvarni prostor u vidu mini-izložbi u predvorju Muzeja grada Zagreba koje korespondiraju s predmetima izloženim u stalnom postavu ili su dio fundusa Muzeja, a povezani su s Laszowskim. Mini-izložbe (4. travnja bila je otvorena prva, 8. svibnja druga izložba, a ciklički će slijediti i nove) smještene su u tzv. Crnoj Laszowski sobi posebno dizajniranoj za tu prigodu, a opremljene su dvojezičnim izložbenim legendama u uvećanom tisku, kraćom legendom na brajici, originalnim predmetom na zidu ili vitrini i velikim touch screen ekranom s virtualnom izložbom. Dodatni prilog pristupačnosti je i uvodna legenda snimljena na hrvatskom i međunarodnom znakovnom jeziku.

Virtualna izložba sadržava 16 tema koje dotiču sve segmente Laszowskovog života − od rođenja i odrastanja, obiteljskih odnosa i školovanja, preko ljubavi i prijateljstava, sve do različitih uloga i poslova koje je s predanošću obavljao: upravitelja Arhiva grada Zagreba i Knjižnice grada Zagreba, privremenog predsjednika i tajnika Dobrovoljnoga društva za spasavanje u Zagrebu, kustosa Arhiva Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga te člana Zemaljskoga povjerenstva za očuvanje umjetnih i historičkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji i još mnogih drugih.

Lik i djelo ovog velikog intelektualca koji je realizacijom brojnih akcija i publiciranjem više tisuća radova obilježio kulturni i javni život Zagreba od konca 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, predstavljeno je kroz više od šest stotina predmeta: digitaliziranu arhivsku građu, publikacije kojima je autor i urednik, publikacije koje tematiziraju E. Laszowskog, novinske isječke, kartoteku predmeta koje je darovao Muzeju, fotografije, slike, multimedijalne zapise kao i predmete izložene u u prostoru Muzeja grada Zagreba.

 

Izvor: Muzej grada Zagreba

Osim dijelova o njegovu životu i svestranom radu te djelovanju u Družbi „Braća Hrvatskoga Zmaja“, naglasak izložbe stavljen je na njegov muzejski rad, odnosno, inicijativu i osnivanje Muzeja grada Zagreba, prikupljanje predmeta i upravljanje Muzejom kroz utemeljiteljsku fazu u prvih dvadeset godina postojanja, od 1907. do 1925. godine. Kao sakupljač muzejskih predmeta i kustos bio je svjestan važnosti očuvanja baštine koja se pred njegovim očima rasipala ili propadala u podrumima i tavanima građanskih i plemićkih kuća, državnih i vjerskih objekata ili pak pri gradnji novih građevina, stavivši u fokus svoga rada senzibiliziranje javnosti za potrebu očuvanja svih svjedočanstava prošlosti.

Osmišljen je i Vodič Stopama Laszowskog koji na hrvatskom i engleskom nadopunjava šetnju aktualnim stalnim postavom Muzeja grada Zagreba, šestim po redu u njegovoj povijesti. Vodič naglašava predmete koji su bili izloženi u prvom stalnom postavu kada je Gradski muzej bio smješten u Kuli nad Kamenitim vratima, a koji je poznat samo iz opisa u novinskom članku iz 1910. godine.

Autorice izložbe su Dajana Batinić, viša dokumentaristica i voditeljica Odjela dokumentacije u MGZ; Milena Bušić, viša knjižničarka i voditeljica Knjižnice MGZ-a i Aleksandra Bugar, muz. savjetnica, Voditeljica Pretpovijesne i Antičke zbirke.

Virtualna izložba dostupna je na mrežnim stranicama www.laszowski.com, a različita događanja vezana uz cikličke izmjene fizičkih mini-izložbi u MGZ-u odvijat će se do sredine 2025. godine.

(I.G.)


 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivona Marić Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr