U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu prošli je tjedan otvorena izložba U osnivanju u likvidaciji, umjetničkog kolektiva Montažstroj. Izložba posvećena temi nikada do kraja izgrađene Sveučilišne bolnice Zagreb u zagrebačkom predjelu Blato, otvorena je točno 35 godina nakon službenog početka gradnje 11. svibnja 1985. godine.
Naziv izložbe referira se na nikad do kraja provednu likvidaciju bolnice temeljem Odluke o prestanku Sveučilišne bolnice Zagreb iz 1995. godine, tada registrirane kao Sveučilišna bolnica Zagreb u osnivanju. S obzirom na nesređene imovinsko-pravne odnose ona i danas dalje postoji kao pravni subjekt Sveučilišna bolnica Zagreb u osnivanju u likvidaciji. Osim takvih „apsurdnih“ detalja, posjetitelj izložbe može saznati o začetku ideje izgradnje bolnice, financijski okvir projekta kao i prateće ekonomske okolnosti, posebice u vidu prvo galopirajuće, a potom hiperinflacije. Dojmljiva je i pjevana izvedba stihova iz epa Zidanje Skadra na Bojani – zvučna pratnja ove izložbe o nesretnoj sudbini projekta. Naravno, najdomljiviji su uzalud potrošeni basnoslovni iznosi građana.
Montažstroj se već par godina aktivno bavi Sveučilišnom bolnicom Zagreb. Istraživanje je započelo projektom Nedovršeni 2015. godine s temom zdravstvenog sustava, urbanizma i borbe za javna dobra, kako stoji na mrežnim stranicama Montažstroja. Rezultate istraživanja kolektiv je predstavio u listopadu iste godine u Pogonu Jednstvo, u performansu Obustava radova. U formalnom pogledu, sudionici performansa su iscrtavali nacrt projekta Sveučilišne bolnice lijepljenjem krep-trake na podu, označavali prostorije i odjela, a potom „obustavili radove“ kidanjem traka. U prostoru su na zidovima bili postavljeni naslovi iz novinskih članaka s temom bolnice i papirići s tečajem njemačke marke i tada aktualnih domaćih valuta, koncept koji će bit upotrebljen na izložbi U osnivanju u likvidaciji. Istovremeno, kako stoji u najavama za Obustavu radova, željelo svratiti pažnju na nerješeno prostorno pitanje i nedostatnih uvjeta za daljnji rad Montažstroja.
Umjetnički kolektiv Montažstroj je osnovan 1989. godine pod vodstvom Boruta Šeparovića, na dan kada su održali svoj prvi performans Kopačka u galeriji u tadašnjoj Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu na Katarininom trgu 2, povodom otvaranja izložbe Kazimir Maljevič – retrospektiva djela iz fundusa Ruskog državnog muzeja iz Lenjingrada u tadašnjoj (22. prosinca 1989. – 25. veljače 1990.). Radi oblježavanja 30 godine postojanja, prošle godine u prosincu Montažstroj je u Muzeju suvremene umjetnosti izveo trodjelni dokumentarni performans pod nazivom Zona, koji tematizira Sveučilišnu bolnicu, u kojem su se izvodili razgovori s akterima koji su aktivno sudjelovali u projektu njene izgradnje. Tom prilikom snimljen je dokumentarni film. Ovogodišnja izložba U osnivanju u likvidaciji nastavak je tog projekta.
Tema ozloglašenog propalog projekta izgradnje ovom se izložbom vraća u fokus javnosti i građana Zagreba koji su deset godina ulagali svoja zarađena sredstva. Za propast projekta nikad nitko nije odgovarao, kao što nije do kraja utvrđeno što se dogodilo s uloženim novčanim sredstvima. Za grdosiju-betonjaru koja propada na kraju grada, najvećeg investicijskog projekta visokogradnje na ovim prostorima, teško da će se naći sredstva da se ona obnovi i osposobi za nekakvu funkciju, iako se isto obećavalo u preizborne svrhe. Nedavni potresi i oštećenja na starim dotrajalim bolnicama u centru Zagreba podsjetila su na potrebu za suvremenim bolničkim zdanjem, ali ponajviše na još jedan od mnogih kostura iz ormara. (Ivona Marić)
Temom „Muzeji za jednakost: različitost i uključivost“ muzeji diljem Hrvatske obilježili su od 11. do 18. svibnja 2020. raznolikim programima, u nezapamćeno teškim uvjetima epidemije korona virusa i razornog zagrebačkog potresa, Međunarodni dan muzeja. Ovogodišnja tema manifestacije koju je odredio Međunarodni savjet muzeja (ICOM) ukazuje na muzeje kao institucije koje igraju važnu ulogu u društvu i njegovu razvoju komunicirajući univerzalne humanističke vrijednosti, promiču stvaranje inkluzivnog i tolerantnog društva, promoviraju kulturnu razmjenu kao katalizatora mira među ljudima te u svom radu primjenjuju UN-ove ciljeve održivog razvoja.
Premda su mnogi muzeji morali odustati od planiranih i već najavljenih događanja koja su uključivala ulazak u muzeje i rad s posjetiteljima, velik broj njih uspješno je prilagodio svoje programe novonastalim okolnostima ponudivši korisnicima virtualne izložbe i vodstva, edukativne serijale na društvenim mrežama, digitalna muzejska izdanja i on line radionice posebno osmišljene s ciljem podizanja svijesti o tome koliko veliku ulogu muzeji imaju ne samo u sabiranju, čuvanju i tumačenju našeg naslijeđa već kao mjesta koja pridonose razvoju razumijevanja, suradnje i mira.
Muzej medicine i farmacije HAZU virtualnim programom Imagine all the people… predstavio je viziju hrvatskih liječnika koji su se pod vodstvom Andrije Štampara (1888. – 1958.), jednog od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije, zalagali za svijet u kojem svi ljudi ravnopravno ostvaraju pravo na zdravstvenu zaštitu, bez obzira na mjesto življenja i socijalni status. Publici su predstavljeni objavljeni radovi i članci na temu, koja je danas ponovno vrlo aktualna nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula inicijativu World Health Coverage, te cjeloviti katalog izložbe Od države do javnosti: tuberkuloza u fondovima Hrvatskog državnog arhiva i Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU-a.
Kako uz pomoć suvremenih tehnologija prilagoditi muzejske sadržaje osobama s invaliditetom i stvoriti mjesto višeosjetilnog doživljaja i učenja otkrili su putem društvenih mreža i Televizije Šibenik djelatnici Muzeja grada Šibenika. U sklopu projekta „Kultajmo u Šibeniku“, sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda, šibenski muzealci su predmete iz stalnog postava skenirali 3D skenerom, obradili u posebnom računalnom programu i isprintali 3D printerom u plastici tako da ih slijepi i slabovidni mogu istražiti dodirom. Također, postavljene su tri induktivne petlje namijenjene osobama oštećenog sluha, instalirane na recepciji Muzeja, dijelu stalnog postava koji prikazuje film o osvajanju Šibenika od strane mletačkog admirala Vettora Pisanija, te u dijelu koji prikazuje film o kugi koja je poharala grad krajem 17. stoljeća.
S namjerom da potaknu građane na promišljanje o različitostima i specifičnostima određenih manjinskih skupina djelatnici Gradskog muzeja Virovitica pokrenuli su poseban edukativni program u virtualnom okruženju. U suradnji sa Strukovnom školom Virovitica provedena je online nastava etike fokusirana prvenstveno na kulturne specifičnosti Čeha i Židova u Virovitici, a ideja je bila motivirati srednjoškolce na daljnje istraživanje i promišljanje pojmova kulturnog identiteta i multikulturalizma. Također, na društvenim mrežama predstavljena je novo darovana tekstilna građa češke manjine za Zbirku narodnih nošnji Muzeja. Muzej Međimurja Čakovec povodom Međunarodnog dana muzeja pripremio je virtualnu izložbu projekta „Muzej za POGLED“ koja tematizira psihološko kreativni rad čakovečkih muzealaca s djecom koja imaju poremećaje u spektru autizma. Djeci je u suradnji sa Psihologijskim centrom u Čakovcu približen svijet likovne i kulturne baštine, a navedeni sadržaj poslužit će kao motivacijska podloga za daljnji individualni psihološko-kreativni rad u kojem će djeca realizirati svoj likovni odgovor na sve što su doživjela i proživjela u dosadašnjoj interakciji s muzejom.
Hrvatski muzej arhitekture uključio se u obilježavanje Međunarodnog dana muzeja virtualnom izložbom „Jedanaest arhitektica iz fundusa Hrvatskog muzeja Arhitekture“, koja putem odabranih skica, crteža, nacrta i fotografija iz fundusa Muzeja podiže veo zaborava i podsjeća na stvaralaštvo vrsnih, hrabrih, maštovitih i senzibilnih autorica koje pripadaju modernoj arhitekturi i vremenu izgradnje boljega svijeta za svakoga čovjeka. U Galeriji Klovićevi dvori pripremili su vodstvo autora kroz izložbu fotografija pod nazivom Od oka k srcu našeg uvaženog konzervatora i povjesničara umjetnosti Miljenka Domijana, koji je čitav svoj život posvetio zaštiti i obnovi kulturne baštine, te je za svoj predani rad dobio mnoge nagrade i priznanja. Posjetitelji su krenuli, zajedno s autorom, kroz devet fotografskih ciklusa i preko 300 izloženih fotografija na imaginarno putovanje po Hrvatskoj i svijetu – Italiji, Kini, Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Njemačkoj i Armeniji.
Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu pripremio na svojim web stranicama i društvenim mrežama raznolike programe s namjerom da korisnike „educiraju, potaknu na razmišljanje o suvremenoj umjetnosti i inspiriraju za vlastito kreativno stvaralaštvo“. Tu je MSU priručnik za početnike koji u kratkoj formi tumači publici određene pojmove s kojima se susreće prilikom upoznavanja umjetničkih radova iz fundusa MSU-a, MSU od doma koji kroz primjere radova suvremenih umjetnika pruža publici ideje za inspiraciju i primjere za stvaranje vlastitih radova, te program MSU mali i veliki koji uključuje zajedničku aktivnost djece od 5 do 13 godina i njihovih roditelja ili drugih članova obitelji.
Muzej grada Koprivnice u suradnji s Galerijom Ivan Večenaj u Goli pripremio je virtualnu izložbu radova Ivana Večenaja pod nazivom „Z on kraj Drave – mali čovjek velikih ideja“, koja pokazuje da lokalna priča može postati globalni fenomen, a “mali” čovjek veliki umjetnik koji mijenja sliku svijeta. Izložba je realizirana povodom 100. obljetnice rođenja jednog od najvećih autora hrvatske naivne umjetnosti, a publika ima priliku vidjeti Večenajevo slikarstvo koje je u potpunosti inkluzivno i koje u bilježenju svijeta ne bježi od ružnog, bolesnog, drugačijeg i nepoznatog. Tu je i izložba „Narodne nošnje kroz objektiv Toše Dabca“, otvorena u Galeriji Koprivnica, koja kroz izbor od 32 fotografije iz bogate ostavštine jednog od najistaknutijih zagrebačkih fotografa Toše Dabca prikazuje motive narodnih nošnji raznih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Izložbu dopunjuju originalni dijelovi narodnih nošnji iz zbirke Posudionice i radionice narodnih nošnji koji su tematski vezani za izložene fotografije.
Ivan Večenaj, Triptih (Narođenje – Umiranje – Uskrsnuće), 1977.
Zanimljiv program pripremili su i u Gradskom muzej Bjelovar u kojem je na Međunarodni dan muzeja otvorena izložba „Barun Trenk – novo lice legende“, realizirana u suradnji s Muzejom grada Brna, Masarykovim sveučilištem i Kapucinskom grobnicom iz Brna, Gradskim muzejom Požega i Muzejom Slavonije iz Osijeka. Posjetitelji imaju priliku vidjeti rezultate višegodišnjeg rada povjesničara, forenzičnih antropologa, radiologa i računalnih stručnjaka koji, pored Trenkova životopisa i njegovog položaja i značaja kao vojskovođe, uz pomoć računalne tehnologije i 3D printeva rekonstruiraju kako je barun izgledao u vrijeme kada je došao kao uznik u Špilberk, te na temelju CT snimaka njegovih tjelesnih ostataka otkrivaju od kakvih je bolesti bolovao i koja je ozljede zadobio u bitkama.
Gradski muzej Bjelovar / Izložba „Barun Trenk – novo lice legende“
Cjelokupni program obilježavanja 43. Međunarodnog dana muzeja dostupan je na mrežnim stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra. (Ivan Guberina)
Best in Heritage – virtualna konferencija za bolji svijet
Devetnaesto izdanje The Best in Heritage konferencije koja okuplja najbolje muzejske i baštinske projekte iz cijelog svijeta ove godine održat će se virtualno. Uslijed izvanrednih okolnosti izazvanih pandemijom Covid 19 virusa organizatori su odlučili konferenciju, koja je trebala započeti krajem rujna u Dubrovniku, preseliti u virtualni prostor i pružiti korisnicima uvid u najbolje i najinspirativnije muzejske, baštinske i konzervatorske prakse u svijetu, nagrađene u prošloj godini međunarodnim i nacionalnim strukovnim nagradama.
Na službenom YouTube kanalu putem video serijala bit će prezentirana 42 laureata uključujući predstavnike iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Australije, Kine, Japana, Poljske, Finske, Mađarske, Rusije, Velike Britanije, Nizozemske, Danske, Njemačke i Finske. Konferencija je, kao i svake godine, podijeljena na Imagines program na kojem će se predstaviti laureati usredotočeni na upotrebu novih tehnologija i multimedije (mobilne aplikacije, web-stranice i animacije), te Core program fokusiran na veće i kompleksnije institucionalne projekte sa svih područja javne memorije - od umjetničkih i arheoloških muzeja, preko muzeja budućnosti, okoliša i lokalnih zajednica do državnih obrazovnih programa i projekata konzervacije i zaštite.
Dva keynote predavanja održat će prošlogodišnji dobitnici Project of Influence nagrada Ivor Crotty (#Romanovs100 & #1917LIVE) i Monisha Ahmed (The Lamo Cener). Također, organizatori će prirediti izložbu konferencijskih plakata koji će biti dostupni za tisak na službenoj web-stranici, uključiti sav sadržaj ovogodišnjeg izdanja u online arhivu projekta te objaviti godišnju konferencijsku publikaciju dostupnu korisnicima za besplatno skidanje u pdf formatu. Žiri koji se sastoji od prošlogodišnjih dobitnika i osoba koje su vodile online intervjue dodijelit će za svaki od programa nagradu Project of Influence 2020, kojom se valoriziraju inovacije i izvrsnost u zaštiti i komunikaciji baštine.
Organiziranjem svoje prve virtualne konferencije Best in Heritage se uspješno prilagodio neočekivanim okolnostima nastalim zbog globalne pandemije korona virusa. Unatoč ograničenjima digitalnog formata namjeravamo i ove godine proizvesti čaroliju koju naši sudionici osjete na skupu u Dubrovniku. Tijekom svih dosadašnjih 19 godina doprinosili smo gradnji uvjerljivih kriterija vrsnoće, saslušali najbolje među nama, učili i družili se s njima. Vremena možda jesu teža, ali najbolji među nama će postati još bolji, znat će kako odgovoriti na izazove i pokazat će nam put. Cilj je kao i uvijek jednostavan - da svijet učinimo boljim, istaknuo je autor projekta profesor Tomislav Šola.
Kako bi bili obaviješteni o dostupnosti navedenog sadržaja iz udruge savjetuju da pratite njihove kanale društvenih mreža (YouTube, Facebook, Twitter), predlažu da se predbilježite na mjesečni newsletter i pogledate mnogobrojne sadržaje iz prijašnjih izdanja konferencije koji se nalaze u arhivi. Od samog početka konferencije organizatori inzistiraju da pristup sadržaju ostaje posve slobodan. (I.G.)
Priča o Mogutima – nova slikovnica Muzeja Turopolja
Muzej Turopolja u Velikoj Gorici, tijekom travnja objavio je novu slikovnicu ilustratora i grafičkoga dizajnera Zdenka Bašića – Moguti: zaboravljena priča čuvara turopoljskih lugova. Slikovnica je rezultat višegodišnje suradnje Muzeja i Bašića s kojime je, kao umjetničkim direktorom, Muzej pokrenuo i festival pod nazivom Perunfest – Festival zaboravljenih priča i narodnih predaja u magičnom Starom gradu Lukavcu nadomak Velike Gorice. Stoga je i slikovnica objavljena kao prva u novopokrenutoj Biblioteci zaboravljenih priča Perunfest.
Središnji lik je – mogut, mitsko stvorenje iz Turopolja koji se smjestilo u srcu hrasta, „drvu svijeta“ pa tako i u logotipu Perunfesta. Jedno je od bića iz usmenih predaja, kazivanja i narodnih priča koje se za razliku od mnoštva drugih, spominje vrlo rijetko. Na uvodnim stranicama knjige, Josipa Matijašić kazuje:
Mogut je ponajprije seoski zaštitnik. Nitko ga ne poznaje, ali svi znaju da postoji i bdi nad selom kao viša sila. Postoje priče da su Turopoljci tu i tamo znali susresti moguta. Spominjali su da se mogut može pretvoriti u ribu, prasca ili u zmaja. Inače se pojavljuje u svom ljudskom obliku, kao visoki čovjek sa starinskim turopoljskim šeširom, u dugoj čoji, naslonjen na hrast.
Morgut ... daje, ali i oduzima, nagrađuje i kažnjava. Veže ga se uz dobar ili loš urod, uz munje, vjetrove, grmljavinu. To ovisi o čovjeku. Ako ga se štuje i udovoljava mu, onda će on ljudima biti dobar i brinuti se za njih.
Mogut, rođen iz žira iz utrobe mrtve majke, štitio je ljude i šumu na isti način na koji su ljudi štitili svoje hrastove jer on – Ne traži drugo nego da su ljudi pošteni i da se s njim dobro postupa. I tu leži njegov smisao. Uzajamno razumijevanje i skladan suživot.
Osim ponovnog oživljenja staroslavenske priče o mogutima, Bašićeva slikovnica nastala je motivirana i željom za očuvanjem hrastovih šuma turopoljskog luga. Naime, osim što su se svinje hranile žirom u turopoljskim, hrastovim šumama, a ljudi vjerovali u njihovu ljekovitu i blagotvornu moć, hrastovina se koristila za gradnju hiža, čardaka, kurija i kapelica.
Tako se na ilustracijama slikovnice nalazi i dvanaest hrastovih crkvica i dvorova za koje Bašić kaže: Ušle su u legende i rijetki su ti koji se sjećaju gdje još stoje sakrivene. Oni koji će slijediti stope moguta, možda nabasaju i na ove drvene drevne čuvare.
No, šume oboljevaju i propadaju ili neumjerenom i neplanskom sječom nestaju! Tako Bašić u jednom od intervjua uz objavu slikovnice spominje i legendu o Vratima od krča, podignutima u 17. stoljeću na mjestu do kojega se šuma krčila, a iza kojih se nije dirala jer bi se svaki put kada bi se srušila dogodila neka velika nesreća, poput Prvoga svjetskog rata kada ih je poplava odnijela (ili corone nakon što su nedavno slučajno porušena traktorom za izvlačenja debala!).
Zdenko Bašić, sa svojim jedinstvenim književno-likovnim pristupom u kojemu koristi tehniku „miksanja“ fotografije, modela i lutaka s maštovitim kostimima, digitalnoga crtanja, akrila i akvarela, stvorio je još jednu slikovnicu, koja nam, prema riječima Koraljke Jurčec-Kos kroz autoru svojstvenu vještinu da prepoznatljivim prepletom znanja o slavenskoj mitologiji (dopunjena sugestivnošću obiteljske usmene predaje) i osobne duboke ukorijenjenosti u neiscrpnost pojedinih prostora ponudi novu interpretaciju i senzaciju na staru zaboravljenu priču. Slojevito biran slijed ilustracija dokumentira osebujan autorov transmedijski izričaj i dubok ekološki poriv u narativu nove slikovnice.
U nestrpljivom iščekivanju slikovnice, s njezinih desetak stranica dostavljenih u pdf-u ljubaznošću ravnateljice Muzeja Turopolja, izdvajamo:
Sreća je velika kao mogut, a ni u čemu nije toliko zarazna kao kad se mogut smije… Koji su vidjeli moguta, govore da imaju veliki osmijeh. Kako god, svaki mogut koji je imao svoj lug i kraj njega malo selo koje je štitio i kojemu je pripadao, bio je zadovoljan mogut.
Na kraju, ne zaboravimo – svatko od nas ima svojega moguta:
Moguti donose svjetlost u tuđe živote, pa se nikad ne boje hodati u mraku. Uvijek ih treba poštovati jer kako mogut žir donese, tako ga i odnese.
(Snježana Radovanlija Mileusnić)
BAŠIĆ, Zdenko
Moguti : zaboravljena priča čuvara turopoljskih lugova / [autor teksta i ilustracija] Zdenko Bašić.-
Velika Gorica : Muzej Turopolja, 2020.- 40 str. : ilustr. u bojama ; 28 cm.- (Biblioteka zaboravljenih
priča Perunfest)
ISBN 978-953-7012-35-9
#HISMUSkodvas – novi newsletter Hrvatskog povijesnog muzeja
Saznajte što sve skriva muzejska čuvaonica ... Zaigrajte s nama edukativne online igre – križaljke, puzzle, memory ... Riješite kviz uz predmete iz fundusa muzeja i saznajte koliko ste upoznati s hrvatskom povijesti ... Pročitajte brojne muzejske publikacije ... Pogledajte naše raznovrsne izložbe ...
Hrvatski povijesni muzej ili „najljepša barokna palača“ na Gornjem gradu, kako ga nazivaju, nije pošteđen u nedavnom potresu – dobio je crvenu oznaku – NEUPORABLJIVO. Međutim, bez obzira na posljedice izazvane potresom i mjere predostrožnosti tijekom epidemije koronavirusa mi se i dalje virtualno 0-24 h trudimo biti dostupni našim posjetiteljima.
Našoj publici i javnosti želimo ukazati na raznovrsne izložbe i značaj tema koje je Hrvatski povijesni muzej do sada prezentirao u Palači Muzeja ('Domovinski rat', ''45.', 'Dadoh zlato za željezo ...', '1918. - prijelomna godina u Hrvatskoj', 'Ako tebe zaboravim ...', 'Gnalić – blago potonulog broda iz 16. stoljeća', 'Nedostupna baština – tajne čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja', 'Varvaria / Breberium / Bribir: Razotkrivanje slojeva') te gostujući u Hrvatskoj ('... za slobodu zlatnu!', 'Lica rata', 'Priprema, pozor, pali!', 'Neopisivo!!!') i izvan njenih granica ('El Shatt' u Hamburgu). Ujedno, tu je i stalni postav Memorijalnog muzeja Ivana Gorana Kovačića koji će od sada biti jedini dostupan javnosti.
Izložbe održavane u Palači prezentiramo na svojim mrežnim stranicama – stvarajući nove i podsjećajući Vas na neke stare sadržaje. Tu su i brojne virtualne izložbe, npr. 'Borba za pravicu!', 'Bio jednom jedan kralj ... izbori '45.', 'Conversio Sancti Pauli Apostoli ...', 'Zagrebačko proljeće 2020.', 'Mirogoj - galerija spomenika preminulima', 'Navik on živi ki zgine pošteno', 'Objesili su Smerdjakova' ... Izložbe su popraćene publikacijama – katalozima i vodičima te pedagoškim materijalom, a neke od tih publikacija koje više nisu dostupne u prodaji, ponovno smo „oživjeli“ – objavili smo ih na našim mrežnim stranicama i dostupne su za čitanje.
Nabrojali smo samo dio naših sadržaja, a ako želite biti u tijeku s izložbenom i izdavačkom djelatnosti Hrvatskog povijesnog muzeja te brojnim drugim muzejskim aktivnostima, prijavite se na naš Newsletter – #HISMUSkodvas. Svaki drugi četvrtak izdvojit ćemo za vas nešto od bogate muzejske djelatnosti – izložbe, publikacije, podsjetnike na muzejski fundus (jeste li znali ...), online igre i kvizove.
Pratite i naše mrežne stranice, a za sve pratitelje društvenih mreža tu su muzejski Facebook i Instagram.
Ne zaboravite, iako Vi ne možete do nas, mi možemo do vas! Hrvatski povijesni muzej Vam je bliže nego ikad – samo smo klik daleko!
Na Newsletter Hrvatskog povijesnog muzeja možete se prijaviti OVDJE.
Nadamo se, da se u što skorije vrijeme vidimo i u Muzeju!!!
(Hrvatski povijesni muzej)
Impressum
Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690
Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar
Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr