Muzej za umjetnost i obrt - MUO nakon potresa (lijevo) i pola godine kasnije (desno)
Kada je krajem prošle godine Muzejski dokumentacijski centar posložio podatke o stanju zagrebačkih muzeja za potrebe sudjelovanja na konferenciji Zaštita kulturne baštine Grada Zagreba u kriznim situacijama, naslov izlaganja sam se nametnuo – (Ne)spremnost zagrebačkih muzeja na krizne situacije. Tri mjeseca poslije, 22. ožujka, potres je potvrdio koliko su naši muzeji ranjivi.
Danas, točno šest mjeseci nakon nemilog događaja, sat zaustavljen u vremenu nije se puno pomaknuo. Prema podatcima koje je MDC ovih dana prikupio upitnikom upućenim svim zagrebačkim muzejima o njihovu trenutačnom stanju, stalni postavi trećine muzeja i dalje su zatvoreni za posjetitelje, a tek svaki treći zimu će dočekati s grijanjem.
U gradu u kojemu je samo jedna muzejska zgrada namjenski sagrađena za potrebe muzeja u 21. stoljeću, samo četiri muzeja nalaze se u zgradama sagrađenim nakon potresa u Skoplju, a tek je nekoliko prošlo sustavnu obnovu u posljednjih četrdeset godina, premda se u zagrebačkim muzejima čuva više od 3,5 milijuna muzejskih predmeta, odnosno čak 57 % cjelokupne muzejske građe u Republici Hrvatskoj, dogodilo se ono o čemu se na konferenciji govorilo – najgora kategorija ishoda s potresom koji seizmolozi vode kao umjereni.
Smješteni uglavnom u gradskim četvrtima Donji i Gornji grad u kojima su zabilježena najveća oštećenja, gotovo svi zagrebački muzeji pretrpjeli su neki oblik štete od potresa i dijele sudbinu svojega grada s čak 25 tisuća oštećenih javnih i privatnih zgrada. Prema prvim procjenama statičara 33 % zagrebačkih muzeja dobilo je žute i crvene naljepnice.
Podsjetimo, od 33 zakonski osnovana i registrirana muzeja u Gradu Zagrebu dva muzeja (8 %) dobila su crvene oznake (Hrvatski povijesni muzej i Hrvatski športski muzej), devet muzeja (27 %) žute oznake (Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Hrvatski prirodoslovni muzej, HT muzej, Kabinet grafike HAZU, Moderna galerija, Muzej Mimara, Muzej za umjetnost i obrt, Umjetnički paviljon), a šesnaest muzeja (49 %) zelene oznake (Atelijer Meštrović, Galerija Klovićevi dvori, Etnografski muzej, Grafička zbirka NSK, Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Kuća Šenoa, Lovački muzej, Muzej policije, Muzej Prigorja, Muzej suvremene umjetnosti, Muzejski dokumentacijski centar, Muzejsko-memorijalni centar Dražen Petrović, Strossmayerova galerija starih majstora HAZU, Tehnički muzej Nikola Tesla, Tiflološki muzej). Dva su muzeja dobila i zelenu i žutu oznaku za odvojene objekte (Muzej grada Zagreba, Gliptoteka HAZU), a Hrvatski školski muzej i žutu i crvenu oznaku zbog vanjskog dimnjaka koji se odvojio od zgrade i prijeti urušavanjem. Važno je pritom naglasiti da je većina muzeja sa zelenim oznakama također imala oštećenja koja zahtijevaju sanaciju ili obnovu.
Od 33 zagrebačka muzeja kojima smo uputili anketu odgovor smo dobili od njih 32, od kojih tek šest ili nije prijavilo oštećenja (Grafička zbirka NSK, Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU, Muzejsko-memorijalni centar Dražen Petrović) ili je prijavilo neznatna oštećenja (Muzej suvremene umjetnosti, Tehnički muzej Nikola Tesla, Tiflološki muzej). Nažalost, uočavamo da se i nakon pola godine za neke muzeje još uvijek ne znaju detaljni razmjeri oštećenja. Većina muzeja uspjela je napraviti tek hitne sanacije koje su donijele privremena i djelomična rješenja.
Jedanaest muzeja odgovorilo je da na njihovim zgradama obnova još nije počela (Gliptoteka HAZU, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski prirodoslovni muzej, Hrvatski školski muzej, Hrvatski športski muzej, Hrvatski željeznički muzej, HT muzej, Lovački muzej, Muzej Mimara, Muzejsko kazališna zbirka Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta). Osam muzeja u fazi je izrade projektne dokumentacije za obnovu (Gliptoteka HAZU, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Kabinet grafike HAZU, Kuća Šenoa, Moderna galerija, Muzej Prigorja, Muzej za umjetnost i obrt, Strossmayerova galerija starih majstora HAZU, Umjetnički paviljon u Zagrebu), koja zahtijeva i znatna financijska sredstva, dosežući i milijunske iznose. Obnovu su djelomično započela dva muzeja (Arheološki muzej u Zagrebu, Atelijer Meštrović), a štetu od potresa popravile su tek tri ustanove (Galerija Klovićevi dvori, Muzej policije, Muzejski dokumentacijski centar).
Kao najčešći uzrok oštećenja na zgradama gotovo polovica ispitanih muzeja navela je porušene dimnjake koji su prouzročili oštećenja krovišta, nosivih zidova, a posljedično i stavljanje izvan funkcije sustava grijanja.
Trinaest muzeja imalo je oštećenja krovišta, što je bilo nužno što prije sanirati zbog sprečavanja prodora padalina i dodatnog ugrožavanja građe. Od toga je tek nekolicina uspjela popraviti glavnu štetu na krovištima (Arheološki muzej u Zagrebu, Galerija Klovićevi dvori, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski školski muzej, Muzej za umjetnost i obrt, Muzejski dokumentacijski centar), dok su ih ostali u iščekivanju cjelovite obnove, koju za sve javne ustanove nalaže novi Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, privremeno sanirali hitnim intervencijama radi zaštite od daljnje štete. Muzej za umjetnost i obrt morao je deložirati cijeli zadnji kat na kojemu su se nalazili uredi, restauratorske radionice i dio građe jer je krov porušio tavanski prostor i otvorio krater u stropu. Gliptoteka HAZU bila je prisiljena evakuirati dio muzejske građe s tavana zbog prokišnjavanja krova, a Hrvatskomu školskom muzeju kiša je prodirala u radne prostorije, zbog čega su početkom rujna krov sanirali vlastitim sredstvima. Hrvatskomu športskom muzeju i Muzeju Mimara potrebna je detaljna obnova krovišta zbog oštećenja krovnih greda i potpornja, kao i Atelijeru Meštrović. Nosivi zidovi oštećeni su kod polovice ispitanih muzeja, a detaljni razmjeri oštećenja tek će se utvrditi.
Zbog oštećenja zgrada u pet muzeja djelatnici rade djelomično ili posve s drugih lokacija ili od kuće. Ironično, oni su u „povoljnijem“ položaju od onih djelatnika devet zagrebačkih muzeja koji ove zime neće imati luksuz grijanja na radnome mjestu.
Podatci iz našeg istraživanja pokazuju da stalni postavi deset muzeja (Arheološki muzej, Gliptoteka HAZU, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Hrvatski prirodoslovni muzej, Hrvatski školski muzej, Hrvatski športski muzej, Hrvatski željeznički muzej, HT muzej, Muzej za umjetnost i obrt, Strossmayerova galerija starih majstora HAZU) nisu dostupni posjetiteljima, tri su djelomično otvorena, a osam stalnih postava posve je otvoreno za posjetitelje. Kada promotrimo stanje prostora za povremene izložbe, petnaest muzeja navodi da su im prostori za povremene izložbe otvoreni, u deset muzeja su zatvoreni, a u tri djelomično otvoreni.
S obzirom na dimenzije šteta, te uz činjenicu da pandemija nastavlja izjedati nacionalno i europsko gospodarstvo, pred zagrebačkim muzejima su godine, ako govorimo o saniranju šteta i povratku na stanje s početka 2020., ali i desetljeća opsežnih radova bude li se, u cilju da nas neki novi potres ne iznenadi, išlo na aseizmičku sanaciju barem dijela kulturnih ustanova u kojima se čuva najveći dio hrvatske nacionalne baštine. (podatke prikupile, obradile i tekst napisale: Tea Rihtar Jurić, Iva Validžija, Dunja Vranešević)