U Galeriji Cortesi u Milanu u četvrtak 29. ožujka 2019. otvorena je izložba „Zagreb Calling“ kojom su predstavljena tri vodeća hrvatska umjetnika pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća - Julije Knifer, Ivan Picelj i Vjenceslav Richter. Autorica izložbe talijanska nezavisna kustosica Ilaria Bignotti u protekle dvije godine intenzivno je istraživala opuse umjetnika i širi kontekst u kojem su autori djelovali. Prema njenom mišljenju Knifer, Picelj i Richter kao aktivni sudionici međunarodnog pokreta Novih tendencija svojim su stvaralaštvom u području vizualnih umjetnosti „dopridonijeli lingvističkoj revoluciji u području umjetnosti“. Kroz četrdesetak radova, slika, grafika, skulptura i reljefa autorica izložbe prikazuje ključnu ulogu triju umjetnika koji su snažno utjecali na razvoj umjetničke scene šezdesetih godina i ostvarili fascinantan i originalan umjetnički razvoj.

Ivan Picelj (1924. - 2011.) istaknuti hrvatski umjetnik i dizajner bio je među prvim protagonistima geometrijske apstrakcije u vrijeme dominacije socrealizma potkraj četrdesetih i početkom pedesetih godina prošloga stoljeća. Posebno je istaknut njegov doprinos na području grafičkog oblikovanja, osobito dizajna plakata. Picelj je bio suosnivač i član grupe EXAT 51 i jedan je od inicijatora međunarodnog pokreta Novih tendencija.

Vjenceslav Richter (1917.-2002.) bio je arhitekt, umjetnik, slikar, grafičar, dizajner, scenograf, teoretičar, suosnivač grupe EXAT 51 i Studija za industrijsko oblikovanje pedesetih godina te aktivan sudionik pokreta Nove tendencije šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća. Autor je niza uspješnih i nagrađivanih arhitektonskih projekata izložbenih paviljona, a velik doprinos daje i znanstveno-istraživačkim tekstovima u kojima se intenzivno bavi mogućnostima sinteze arhitekture i različitih područja likovnosti.

Julije Knifer (1924. – 2004.) jedan je od najvažnijih suvremenih umjetnika, koji je svojim nekonvencionalnim pristupom mediju slikarstva obilježio drugu polovicu 20. stoljeća. Bio je suosnivač i član iznimno važne neo-avangardne grupe Gorgona, te je od početka šezdesetih izlagao na izložbama Novih tendencija. U svijetu umjetnosti postao je prepoznatljiv po geometrijskoj formi meandra do kojega dolazi početkom šezdesetih godina tragajući za krajnjom redukcijom svih izražajnih elemenata.

Izložbu u Cortesi galeriji koja je nastala u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti Zagreb prati dvojezična publikacija u izdanju Skire, s tekstovima Ilarije Bignotti i Vesne Meštrić, više kustosice MSU-a i voditeljice Zbirke Richter. Ova publikacija nastavak je prakse koju je Cortesi galerija pokrenula 2016. izdavanjem monografije posvećene Ivanu Picelju pod nazivom „Concrete utopia. Ivan Picelj and New Tendencies 1961.-1973.“ Za potrebe izložbe posuđeni su radovi iz privatnih zbirki, Arhiva Ivana Picelja i Zbirke Richter.

Izložba „Zagreb Calling“ može se pogledati u Galeriji Cortesi do 28. lipnja 2019. (Vesna Meštrić, Muzej suvremene umjetnosti)

Muzej „Valter brani Sarajevo“ posvećen simbolu glavnog grada Bosne i Hercegovine i kultnom filmu Hajrudina Šibe Krvavca otvoren je u subotu u Filmskom centru Sarajevo na Dan oslobođenja grada, kada je u završnim borbama protiv fašista u Drugom svjetskom ratu poginuo Vladimir Perić – Valter.

Prvi multimedijski filmski muzej u Bosni i Hercegovini donosi priču o jednom od najgledanijih filmova snimljenih u bivšoj Jugoslaviji, njegovim najvažnijim likovima i lokacijama na kojima se snimao s ciljem da se, kako je rekao direktor Filmskog centra Sarajevo Jasmin Duraković, kroz najprepoznatljivije prizore filma ispripovijeda sveobuhvatnija priča o Sarajevu i sposobnosti jedne sredine da se odupre zlu u njegovom najelementarnijem obliku te prenese snažna poruka borbe protiv fašizma u svim njegovim oblicima.

Najveća prostorija u Muzeju replika je podzemnog bunkera u kojem se na početku filma održava važan sastanak njemačkog vojnog vrha i objavljuje početak operacije Laufer, okosnice filma čiji je cilj dopremiti gorivo njemačkim oklopnim vozilima na Balkanu radi početka povlačenja. Izloženi su filmski rekviziti, njemačke uniforme, oružje, vojna oprema i brojni drugi prepoznatljivi elementi popraćeni audio i video sadržajima. Publika ima priliku razgledati mnoštvo povijesne dokumentacije poput kostimografskih i scenografskih skica te filmskih plakata. Tu je i originalna naljepnica kineskog piva inspirirana Valterom kao i dopis koji četiri godine nakon snimanja filma Centralnom komitetu Bosne i Hercegovine šalje Šime Krvavac u kojem moli da se Bati Živojinoviću isplati honorar za glavnu ulogu u iznosu od 80 tisuća tadašnjih dinara.

Rekonstruirana je i sahadžijska radnja gdje se u filmu okupljaju sarajevski ilegalci, poznatija kao radnja Seada Kapetanovića u kojoj glumac Rade Marković izgovara poznatu rečenicu "Dok je ljudi, mjeriće se vrijeme", a posebnu atrakciju u muzeju čine voštane figure redatelja Hajrudina Šibe Krvavca i glavnih likova iz filma, izrađene u prirodnoj veličini i kostimima iz vremena snimanja filma.

„Valter brani Sarajevo“ snimljen davne 1972. godine, uz Bulajićevu „Bitku na Neretvi“, vjerojatno je najpoznatiji film partizansko-ratne tematike snimljen u Jugoslaviji. Govori o stvarnom antifašističkom borcu i zapovjedniku sarajevskih ilegalaca u Drugom svjetskom ratu Vladimiru Periću Valteru koji je poginuo 1945. godine u završnim borbama za oslobođenje grada čuvajući električnu centralu od ustaša. Glavne uloge u filmu igrali su Velimir Bata Živojinović, Ljubiša Samadržić i Relja Bašić, a procjenjuje se da je priču o sarajevskim ilegalcima pogledalo čak milijardu i pol ljudi, prije svega u Kini, gdje je film i dan danas vrlo popularan.

Koncept i idejno rješenje potpisuje tim Filmskog centra Sarajevo, a dizajnersko rješenje sarajevska industrijska dizajnerica Sanja Kulenović. (I.G.)

Na pročeljima zgrada pažnju prolaznika privlače suvremeni grafiti svojim provokativnim porukama ili pak koloritom i originalnošću, no ponegdje se nalaze i kameni grbovi često nezamijećeni ili pak nezanimljivi jer su - nepoznati. Viša kustosica Muzeja grada Splita Elvira Šarić Kostić objavila je opsežan katalog splitskih kamenih grbova pruživši tako, između ostaloga, svojim sugrađanima i ostalim šetačima splitskim ulicama svojevrstan vodič ali i povijesnu priču o bivšim žiteljima i njihovim obiteljima nagnavši ih da prepoznaju i adekvatno vrednuju te iznimne tragove prošlosti. „Rad je prilog proučavanju heraldičke baštine kao značajnog povijesnog izvora za kulturnu baštinu grada Splita“ navodi autorica naglašavajući kako je upravo grad Split imao neke od najstarijih grbova među ostalim dalmatinskim gradovima.

Katalog Splitski grbovi: kameni grbovi iz Muzeja grada Splita objavljen je uz izložbu (1. veljače - 30. travnja 2019.), ali sadrži i sve odlike stručno pripremljenih i objavljenih kataloga muzejskih zbirki Muzeja grada Splita (Zbirka oružja Muzeja grada Splita, 2012., Zbirka namještaja u Muzeju grada Splita, 2009., Zbirka starih i rijetkih knjiga Muzeja grada Splita, 2009.).

Sadržaj publikacije izložen je u dvije cjeline - prvi dio donosi tekstualne priloge, a u drugome je dijelu publikacije cjelovit kataložni popis i opis Zbirke i njezine građe.

Uvodnim tekstovima autorica predstavlja Zbirku grbova koja se u Muzeju grada Splita čuva kao podzbirka Zbirke kamenih spomenika. Ona se sastoji od gradskih grbova, obiteljskih, odnosno grbova plemićkih i građanskih obitelji te crkvenih grbova, a nekada su se nalazili uljepšavajući i obilježavajući pročelja javnih i obiteljskih zgrada, palača, crkvi i crkvenih zvonika, ali i kruna bunara, prozora ili nadgrobnih ploča. Klesali su ih neki od poznatih majstora poput Jurja Dalmatinca ili Nikole Firentinca, ali i ruke vještih, nepoznatih, domaćih majstora, u razdoblju od 14. stoljeća do suvremenoga doba. U Muzej su većinom nabavljenim darovanjem Arheološkoga muzeja u Splitu ili pak terenskim konzervatorskim istraživanjima, ali često bez osnovnih podataka o mjestu izvornoga položaja pa i vlasnika grba. Prvi dio publikacije donosi i poglavlja o heraldici (grboslovlju) kao pomoćnoj povijesnoj disciplini te pregled proučavanja splitskih grbova kroz povijest i pisne izvore. Posebno je izdvojen i opisan tzv. Karamanov grbovnik autora Dujma Srećka Karamana koji donosi i splitski grbovnik s više od 1000 crteža grbova te je kao jedino monografsko djelo posvećeno splitskoj heraldičkoj baštini korišteno za obradu muzejskih grbova.

Među obiteljskim grbovima nalazi se i grb s nadgrobne ploče Giovanne Ardito s natpisom iz naslova ovoga prikaza, ali i grb obitelji Kavanjin s konjem u trku iz ljetnikovca na Sutivanu iz 17. stoljeća te dva grba obitelji Marulić s uklesanim lavom duga repa od kojih je jedan iz druge polovine 15. stoljeća, a izvorno se nalazio na kapitelu srednjovjekovnoga splitskog zvonika.

U kataloškom dijelu svaki je grb predstavljen ilustracijom, osnovnim kataloškim podacima o naslovu, autoru, mjestu i vremenu nastanka, materijalu i tehnikama, dimenzijama kao i detaljnim opisom njegova izgleda, njegovim vlasnicima ili naručiocima, njegovoj očuvanosti, pronalasku i pronalazačima, te okolnostima dolaska u Muzej. Naravno, uz svaki je grb navedena i bibliografija.

Tekst cijele publikacije pisan je usporedno na hrvatskome i engleskom jeziku, a prate ga iscrpne bibliografske bilješke. Ilustracije koje ga prate reproducirane su u boji s pripadajućim legendama. U prilozima je opsežna bibliografija te kazalo osoba.

Iako objavljen kao katalog povremene izložbe, katalog Elvire Šarić Kostić zasigurno će stručnjaci nadalje koristiti kao osnovni priručnik za svako daljnje istraživanje splitskih grbova, a široj će publici „(...) ukazati na značenje kamenih grbova koji se čuvaju u Muzeju grada Splita“. (Snježana Radovanlija Mileusnić)

ŠARIĆ-KOSTIĆ, Elvira
Splitski grbovi : kameni grbovi iz Muzeja grada Splita = Coats of arms of the city of Split : stone coats
of arms from the Split city museum / Elvira Šarić Kostić ; [fotografije Zlatko Sunko et al. ; prijevod
Renata Muslim].- Split : Muzej grada Splita, 2018.- 171 str. : ilustr. u boji ; 28 cm

Tekst usp. na hrv. i eng. jez.- Bibliograf. bilj. uz tekst.- Bibliografija.- Kazalo / Arsen Duplančić.- Bez
navedenih podataka o vremenu održavanja izložbe (1. veljače - 30. travnja 2019.)
ISBN 978-953-6638-79-6

„Baštinske luke, festivali i događanja s ciljem očuvanja i promicanja pomorskog kulturnog naslijeđa“ tema je Međunarodnog foruma Udruženja pomorskih muzeja Mediterana (Association of Mediterranean Maritime Museums) koji će se održati u Betini od 6. do 9. lipnja 2019. godine. Domaćin ovogodišnjeg jubilarnog 25. Foruma je Muzej betinske drvene brodogradnje kojem će se u sklopu svoje godišnje skupštine pridružiti i članovi krovne europske organizacije za zaštitu maritimne kulturne baštine European Maritime Heritage.

Za očuvanje i promicanje pomorskog kulturnog naslijeđa na Mediteranu poseban značaj imaju luke i primorska mjesta obilježena pomorskom baštinom. Njihovi stanovnici identificiraju se s mjesnom pomorskom tradicijom i brodovima te ju pretvaraju u kulturnu baštinu kojom se ponose i žele ju zaštititi. Na tom tragu su nastali današnji veliki pomorski festivali koji populariziraju povijesne brodove i luke, čiji su idejni začetnici pojedinci, entuzijasti, udruge i neprofitne organizacije, muzeji, ekomuzeji te društveni centri.

Teme koje će se obrađivati na Forumu odnose se na zaštitu i očuvanje baštinskih luka i popularizaciju tradicijskih sadržaja u priobalnim područjima kroz organizaciju različitih aktivnosti kao što su festivali mora i pomorske tradicije koji uprizoruju regate na jedra ili vesla, promiču tradicijske zanate rad brodograditelja i tradicijsko ribarstvo. Takvi su festivali mjesta na kojima se predstavljaju autohtona jela i vina, pjesme i plesovi te raznovrsni običaj , a često se u zabavu i druženje sudionika uključuju i stručna predavanja, radionice i prezentacije.

Sudionici Foruma govorit će o važnosti umrežavanja srodnih organizacija koje djeluju na polju očuvanja pomorske baštine te o izazovima s kojima se susreću u radu. Umrežavanje pridonosi interakciji, refleksiji i kritičkom promišljanju vlastite prakse. Razmjenjuju se vrijedna znanja i stječu kontakti koji mogu pomoći u budućim projektima, a umreženim organizacijama povećava se vidljivost. Poseban naglasak bit će na zaštiti drvenih brodova i prostora u kojem se oni nalaze te ljudima koji njima upravljaju. Raspravljat će se i o lučkim privezištima koja u prvom planu imaju tradicijske brodove kao i projektima obnove i prenamjene devastiranih ili zapuštenih lučkih područja u kulturno turističke sadržaje.

U primjerima dobre prakse bit će predstavljeni napori pojedinih država koje skrbe i subvencioniraju svoju tradicijsku brodogradnju, posjedovanje tradicijskih plovila i njihovo korištenje u privredne svrhe te potiču prenošenje znanja o brodogradnji i pomorskim vještinama.

Forumu će prisustvovati velik broj stručnjaka iz vodećih europskih muzeja i strukovnih organizacija i udruženja, a najavljen je i dolazak tradicijskih drvenih brodova iz Italije i Grčke kojima će biti osigurano privezište u betinskoj luci. Za sudionike i goste konferencije bit će organizirana regata na latinsko idro te večera u škveru uz podršku Turističke zajednice mjesta Betina, članova KUD-a Zora iz Betine i udruge Betinska gajeta 1740. (I.G.)