Broj 57. donosi izmijenjenu i skraćenu inačicu doktorskog rada Goranke Horjan, koji je pod naslovom "Strateško planiranje i upravljanje u nacionalnim muzejima" obranjen na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 4. lipnja 2020. godine pod mentorstvom dr. sc. Darka Babića. Bavi se primjenom strateškog planiranja u muzejskoj djelatnosti te utjecajem primjene strateških alata na upravljanje u nacionalnim muzejima u Republici Hrvatskoj. U svojem radu Goranka Horjan se oslanja na tri okvirna koncepta: globalni, nacionalni i izdvojeno institucionalni. Unutar globalnog okvira analizira promjene društvene klime/okruženja i viđenja uloge muzeja u demokratskom društvu koje su dovele do primjene strateških alata u muzejskoj djelatnosti. Unutar nacionalnog okvira analizira se legislativa, strategije, procedure i pravila kojima osnivači uređuju poslovanje i upravljanje u nacionalnim muzejima, a unutar institucionalnog okvira bavi se primjenom strateškog planiranja u samim nacionalnim muzejima. Glavno istraživačko pitanje u doktorskom radu je preispitivanje postojećega modela strateškog planiranja u hrvatskim nacionalnim muzejima i njegova pozitivnog učinka na upravljanje. Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 27 muzeja od kojih 22 imaju za osnivača državu dok je za pet matičnih muzeja prve razine osnivač Grad Zagreb. Analizirajući strateške planove navedenih muzeja primjećuje se izostanak edukacije za strateško planiranje, nedostatak iskustva u primjeni procesa izrade plana provedbe aktivnosti te praćenja i evaluacije. Uočeno je da strateško planiranje do sada nije počivalo na načelima participacijskoga pristupa pa je izostao sinergijski učinak bez kojega je teško ostvariti ambicioznije ciljeve u muzejskoj djelatnosti, posebno investicije u obnovu ili izgradnju novih muzeja. Da bi strateško planiranje imalo dobre rezultate, naglašava Horjan, potrebno je uspostaviti bolju koordinaciju između ključnih dionika, temeljenu na participacijskom modelu motiviranom zajedničkim interesima ostvarenja planiranih ciljeva. Ključno je da inicijative dolaze iz muzeja, a potrebe se usklađuju s osnivačem od idejne do provedbene faze uz alokacije financijskih sredstava. Analize dodijeljenih proračunskih sredstava za muzejsku djelatnost objavljene u disertaciji pokazale su da i uz pozitivan učinak sufinanciranja muzejskih projekata iz fondova EU-a dodijeljena sredstva za muzejsku djelatnost kako na razini države tako i na razini grada Zagreba u posljednjih deset godina bilježe velik pad. Iz proračuna Ministarstva kulture u pet godina od 2010. do 2015. smanjena su za 39,96 %, da bi se nakon toga primijetio uzlazan trend no još uvijek za 37 % niži nego do 2010. godine. Analize programskih sredstava za muzejsku djelatnost u proračunu grada Zagreba pokazale su pak da je u odnosu na druge djelatnosti muzejska djelatnost na začelju po dodjeli sredstava koja su u periodu od 2010. do 2018. smanjena za 57,17 %. U disertaciji Goranke Horjan dan je teorijski okvir razvoja i primjene strateškog planiranja u javnome sektoru i muzejskoj djelatnosti u svijetu, analiza nacionalnog okvira za strateško planiranje kao i samih strateških planova nacionalnih muzeja. „Strateško planiranje i upravljanje u nacionalnim muzejima“ kompendij je svega onoga što bi trebalo znati ukoliko se želimo kompetentno upustiti u posao strateškog planiranja u muzejima kako bi doprinijeli uspješnijem poslovanju muzeja i realizaciji projekata poput kapitalnih investicija. (Maja Kocijan)

Muzeji u potresu – potres u muzeju tema je 58. broja MDC-ova časopisa Muzeologija u koji smo nastojali „pospremiti“ potrese iz 2020. godine, štete na građi i građevinama, iskustva i izazove, posljedice i pouke, kao i razloge zbog kojih su nas potresi koji se smatraju umjerenima neumjereno pogodili. Hrvatska je među seizmički najugroženijim državama u Europi. Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske Zagreb se nalazi na jednom od četiri područja izložena jačim potresima. Od 1880. godine, kada ga je pogodio vrlo jak potres od 6,3, tlo se ljuljalo svakih nekoliko godina početkom 20. stoljeća. U posljednjih pola stoljeća ovaj dio Europe bio je u svakom desetljeću pogođen jačim potresom – od onoga u Skoplju koji je 1963. odnio tisuću života i ostavio 200 000 ljudi bez doma, zatim banjolučkoga iz 1969., deset godina poslije toga crnogorskoga, koji je načeo i tisuću građevina u Dubrovniku, do stonskoga iz 1996. godine. Unatoč tomu, 22. ožujka 2020. potres smo dočekali potpuno nespremni. U prosincu 2019. godine, tri mjeseca prije potresa, Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba organizirao je stručnu konferenciju pod nazivom Zaštita kulturne baštine Grada Zagreba u kriznim uvjetima. Stručnjaci Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tada su istaknuli da je potres neprihvatljiv rizik za Republiku Hrvatsku, da nemamo podataka o građevinama, da su sanacije kozmetičke prirode, da nema seizmičkih ojačavanja i da svijest zajednice o riziku od potresa nije razvijena, te su na koncu, u prosincu 2019. godine, zapitali „moramo li zaista čekati razoran potres da se to promijeni“. U ovom broju Muzeologije u proširenom obliku objavljujemo rezultate istraživanja dokumentaristica Muzejskoga dokumentacijskog centra, predstavljenoga na toj istoj stručnoj konferenciji tri mjeseca prije potresa, kojim je analizom podataka o brojnosti i stupnju obrađenosti građe, zaštiti, stručnim i tehničkim uvjetima, starosti i zapuštenosti povijesnih, nenamjenskih zgrada po kojima su nagurani muzeji na području Grada Zagreba ustanovljena – nespremnost zagrebačkih muzeja na krizne situacije. Kolege iz pet muzeja – Muzeja za umjetnost i obrt, Hrvatskoga povijesnog muzeja, Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, Arheološkog muzeja u Zagrebu i Gliptoteke HAZU – za ovu su Muzeologiju sabrali svoja dosadašnja poslijepotresna iskustva koja sva u osnovi ističu isti problem – da su smješteni u povijesnim zdanjima koja nikada nisu bila sustavno obnavljana i u kojima nema dovoljno prostora za funkcioniranje suvremenog muzeja. Kako je nakon potresa odmah postalo jasno da će se mnogi zagrebački muzeji teško pogođeni potresom morati privremeno iseliti u neke nepostojeće čuvaonice, MDC je prošle godine proveo prvo sveobuhvatno istraživanje o stanju i izazovima muzejskih čuvaonica i upravljanju zbirkama u Hrvatskoj koje je, kako možete pročitati u ovom broju Muzeologije, pokazalo da tek petina muzeja ima namjenski sagrađenu čuvaonicu, da se većina građe čuva u neodgovarajućim prostorima, po tavanima i podrumima, te da u ovom trenutku 93 % hrvatskih muzeja nema dovoljno prostora za pohranu svojih fundusa. Kakve probleme u kriznim situacijama može izazvati smještanje građe na neprimjerena mjesta, pokazala je hitna evakuacija Galerije Krsto Hegedušić u Petrinji, u kojoj je muzealcima morala pomagati Hrvatska gorska služba spašavanja. U Muzeologiji 58 govorimo o tijeku te evakuacije, dokumentiranju spašenih muzejskih predmeta i njihovoj sigurnoj pohrani u privremenoj čuvaonici. Stručnjaci za preventivnu zaštitu dali su i neke od mogućih odgovora na pitanje zašto su štete od potresa bile velike. Ono što je analizom fotografija šteta na građi zaključio domaći konzervator, da „muzeji nisu bili pripremljeni za potres“ jer nisu bile primijenjene „mjere i postupci koji mogu ukloniti ili barem znatno umanjiti štete od potresa u muzejima“, potvrđuje u našem časopisu i jedan od najvećih svjetskih autoriteta za ovu temu Jerry Podany, dugogodišnji konzervator-restaurator Muzeja J. Paul Getty, prema kojemu velik broj muzeja i muzejskih djelatnika nije upoznat s tehnikama koje možemo primijeniti jer i u svijetu postoji „škola mišljenja“ da potres neće baš nas pogoditi te da će, „ako je potres toliko jak, ionako sve biti izgubljeno“. U svojem tekstu Podany navodi niz jednostavnih i jeftinih mjera koje, kako kaže, „zahtijevaju samo vrijeme, malo napora i, najvažnije od svega, svijest“ zajednice. U ovom broju sabrali smo i iskustva muzeja iz susjednih zemalja koje su potresi teško pogodili u posljednjih 60 godina. Za nas pišu kolege iz Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore, a u MDC-ovu Arhivu muzeja i galerija Hrvatske istražili smo i posljedice crnogorskog potresa 1979. na dubrovačke muzeje, čije je zbirke paradoksalno spasila dugotrajna zapuštenost muzejskih zgrada. Iz Slovenije nam pak stiže svijetli primjer kako ne treba čekati potres da se u obnovu uključi statička i protupotresna sanacija povijesnog zdanja u kojemu djeluje muzej. Za kraj dajemo pregled projekata obnove i provedbe mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije. Bez obzira na to kako će se ta sredstva znati/moći iskoristiti, pred zagrebačkim muzejima godine su obnove, a o tome kako će ona biti provedena, kako će u obnovljenim muzejima biti primijenjene postojeće mjere u izlaganju i pohrani muzejske građe, kao i o radu, običnom, svakodnevnom, primjenjivanju jednostavnih i jeftinih mjera i postupaka, ovisit će hoće li nas opet i iznova – iznenaditi neki novi potres. (Maja Kocijan) Preuzeto sa: https://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-22-02-2022/#muzeologija)

Pedeseti obljetnički broj časopisa Informatica Museologica 50 (2019.) na 228 stranica ilustriranih s 268 c/b fotografija donosi 47 priloga domaćih autora koji analiziraju i prate muzejske i muzeološke projekte važne za muzejsku zajednicu i struku danas. Tema broja posvećena je prilozima o Etnografskom muzeju u Zagrebu koji je 2019. godine obilježio stotu obljetnicu rada. U uvodnom tematskom bloku autorica Goranka Horjan nas kroz prilog Rituali obljetnica – 100 godina Etnografskog muzeja u Zagrebu upoznaje s promišljanjima kako oblikovati budućnost muzeja utemeljenu na tradiciji. Stogodišnjica osnutka Etnografskog muzeja obilježena je i prigodnom izložbom Blago Etnografskog muzeja: Sto predmeta za sto godina koja je nastojala, kako je u prilogu autor Matija Dronjić naveo na inovativan, zanimljiv i zabavan način predstaviti predmete iz muzejskog fundusa i interpretirati ih u skladu sa suvremenom vizijom muzeja u kontekstu baštinske institucije. Osim predmeta, predstavljen je i velik broj arhivskih fotografija te dokumenata, zvučnih, filmskih i multimedijskih sadržaja, kao i pojedinih antologijskih izdanja te izbor iz izdavačke djelatnosti posljednja dva desetljeća. U sklopu studijskoga projekta povodom 100-te obljetnice Etnografskoga muzeja postavljena je izložba Kapa dolje! priča o (ne)pokrivanju glave koju su koncipirale tri kustosice/etnologinje mr.sc. Aida Brenko, Mareta Kurtin i Vesna Zorić. Temi pokrivanja glave pristupile su s dva aspekta. Prvi osvjetljava značenje pokrivala s muzeološke strane, a drugi otkriva značenja što ih pokrivala imaju u ljudskom životu, odnosno objašnjava njihovu ulogu u zajednicama iz kojih potječu. Do realizacije planiranoga novog stalnog postava ova će izložba biti dio aktualnoga, a moći će se razgleati i izložba Šeširi iz privatne kolekcije Đurđe Tedeschi kao posljednja u nizu priča o (ne)pokrivanju glave. U rubrici 'Riječ je o...' koja donosi temu Razmišljanja o muzejskim zvanjima izdvojeni su prilozi dr. sc. Maje Šojat-Bikić i Borisa Mašića iz Muzeja grada Zagreba Produkcija i komunikacija muzealnog znanja – referentni okvir za definiranje zvanja u muzejskoj struci. Autori nas upozoravaju s obzirom na temeljne zadaće muzeja (skupljanje, čuvanje, istraživanje, komunikacija), starije su muzejske struke odavno stabilizirale svoj pravni položaj, a dio novijih još se mora boriti za pravednije vrednovanje i adekvatno reguliranje pravnog statusa. Isti blok prenosi iskustva triju muzejskih pedagoginja (Nada Beroš, Željka Jelavić i Kosjenka Laszlo Klemar), ali i novih muzejskih profesija poput kustosa online izložaba o čemu je prilog napisala autorica dr.sc. Iva Salopek Bogavčić. Proaktivna uloga muzeja u vrednovanju, selekciji i prezentaciji digitalnih kulturnih sadržaja odgovornost je i nužnost kojom bi muzeji trebali reagirati na suvremene izazove i hiperinflaciju informacija, smatra autorica. (...) Lada Dražin-Trbuljak (više na: http://www.mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/novi-broj-casopisa-informatica-museologica-50-(2019)-_-tema-kako-oblikovati-buducnost-utemeljenu-na-tradiciji,103725.html?date=24-01-2020#.XiquKGhKhPY)

Tema broja: Od digitizacije do digitalizacije: projekti digitalizacije u hrvatskoj muzejskoj zajednici. "(...) tematski broj časopisa Muzeologija posvećen digitalizaciji te izlazi ususret izazovima koje projekt e-Kultura donosi u cilju da se dobije uvid u postojeće projekte i dobre prakse, a sve kako bi se potaknula veća aktivnost u digitalizaciji, suradnja te prijenos znanja i iskustava." (iz Uvodnika)