MUVI 06 / 2016 program

HR, Gral film, Zagreb; Grad Šibenik; Muzej grada Šibenika

KRATKI OPIS
Šibenik je u 17. stoljeću živahna mediteranska komuna i najveći grad mletačke Dalmacije.
No nemirna granica s Osmanskim Carstvom manje je od pet kilometara udaljena od njega, a obrana grada slabašna je i zastarjela. Nakon izbijanja novog rata između male aristokratske republike i carstva koje se proteže na tri kontinenta, Šibenčani se moraju sami izvući iz beznadne situacije, i to pod neočekivanim, ali sposobnim vodstvom njemačkog plemića.
Dokumentarni film Barone snimljen je u sklopu projekta Barone – otkrivanje bogate prošlosti, put prema uspješnoj budućnosti, kojim je revitalizirana druga po redu (nakon Sv. Mihovila) šibenska tvrđava, otvorena za Noć muzeja 29. siječnja 2016.
Projektom su, osim obnove zidova i osnivanja gastro-kulturnog centra, predviđeni i različiti digitalni muzejski sadržaji utemeljeni na suvremenim tehnologijama poput platforme proširene stvarnosti i pametnog stola.
Odjel za upravljanje objektima fortifikacijskog sustava pri Muzeju grada Šibenika sudjelovao je u provedbi projekta i upravljao tvrđavom od njezina otvorenja do izdvajanja u Javnu ustanovu u kulturi Tvrđava kulture Šibenik.
(Josip Pavić, Javna ustanova u kulturi Tvrđava kulture Šibenik – sadržaj filma i tehnički podaci)

REDATELJ Zoran Budak
SCENARIST Tomislav Žaja
SNIMATELJI Jasenko Rasol, Branimir Hainš
MONTAŽA Mato Ilijić
TRAJANJE 17'48''
IZVORNI FORMAT .mp4
ZVUK
kolor

HR, Javna ustanova Nacionalni park Kornati, Murter; Novena d.o.o., Zagreb

KRATKI OPIS
Film o kornatskom otočju produciran je za JU Nacionalni park Kornati kako bi se predstavile prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti Kornata.Kornati, osebujna geografska cjelina nastala na kraju ledenog doba, obuhvaća 150 otoka i otočića i najgušći je arhipelag u Sredozemlju. U podmorju Nacionalnog parka Kornati postoji velik broj vrsta i staništa koja tom području osiguravaju mjesto u europskoj mreži zaštićenih područja – mreži NATURA 2000.Filmom su prikazani prekrasni kadrovi kornatskog arhipelaga snimljeni iz zraka, sa zemlje i iz podmorja, s kratkim informacijama o pojedinim lokalitetima i atrakcijama. Film poziva na otkrivanje posebnosti i ljepota Kornata.
(Novena d.o.o. – sadržaj filma i tehnički podaci)

AUTOR PROJEKTA I KONCEPCIJE Ervin Šilić
SCENARISTI Marko Turčinov dipl. tur. Kom., prof. dr. sc. Vladimir Skračić, dr Irena Radić Rossi, Vladislav Mihelčić
SNIMATELJI Goran Kuprešanin, Damir Kovačić, Damir Kovačić, Ervin Šilić, Sebastijan Govorčin, Vedran Jalžić
MONTAŽA Goran Kuprešanin
OSTALI AUTORI tekst Tomislav Baran
GLAZBA Audio Bloks Emerald Creek
TRAJANJE 5'3''
ZVUK
kolor

HR, Turistička zajednica općine Starigrad Paklenica, Novena d.o.o., Zagreb

KRATKI OPIS
MIRILA – kamena spomen znamenja promotivni je film Virtualnog muzeja Mirila u osnivanju.
Film je produciran za TZ Stara Paklenica. Ističe dojmljivu vizualizaciju mirila, posmrtnih spomenika izrađenih tehnikom suhozida iz 17. do 20. st., smještenih na velebitskim prijevojima i uzvisinama, uz planinske putove.
Stanovnici Velebita pokojnika bi nosili do groblja udaljenoga više kilometara od njegove kuće. Otprilike na pola puta od pokojnikove kuće i groblja nosači su se smjeli odmoriti i na tim su mjestima nastajala mirila.
Film donosi prikaz najljepših kadrova s lokaliteta mirila na obroncima Velebita. Posao snimanja, montaže i produkcije bio je vrlo zahtjevan. Prikazana je nematerijalna kulturna baština pogrebnih običaja vezanih za mirila, koja su specifična za velebitski kraj.
(Novena d.o.o. – sadržaj filma i tehnički podaci)

AUTOR PROJEKTA I KONCEPCIJE Ervin Šilić
SCENARIJ Marijana Marasović, Ervin Šilić
KAMERA Goran Kuprešanin, Ervin Šilić
MONTAŽA Goran Kuprešanin
GLAZBA Kevin MacLeod
TRAJANJE 2'
IZVORNI FORMAT NP4
ZVUK
kolor

HR, produkcija: Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb

KRATKI OPIS
Međunarodni dan muzeja, koji se svake godine obilježava 18. svibnja, postao je nezamisliv bez posebnog dizajna vizualnog identiteta. Dizajner Boris Ljubičić na poseban i originalan način za MDC, ali i za sve hrvatske muzeje te za kulturno osviještenu javnost, taj posao radi već godinama.
U početku su to bili plakati, kojih je više od 20 i koji su međunarodno nagrađivani najprestižnijim nagradama (Red dot, Graphis poster, International Forum, Biennale Mexico), a danas su to videoradovi ili, kako ih sam Ljubičić naziva, videoplakati za televiziju i elektroničke medije. Ovaj, treći u nizu, napravljen je na temu Muzeji i kulturni krajolici.
Televizijski je spot namijenjen najširem gledateljstvu Hrvatske radio-televizije koje se, gledajući spot, moglo uvjeriti u inventivnost ideje te u sklad animacije i glazbene podloge.
Kulturni je krajolik MUZEJ bez zidova! Hrvatska je međunarodno poznata po ljepoti krajolika. Pa čak i himna počinje upravo tim dvjema riječima: lijepa naša, što se uvriježilo i kao zamjena za službeno ime države u javnoj komunikaciji.
Simplificirana ljepota u animaciji stabla i lišća kontemplativni je uradak za najšire promišljanje odnosa čovjeka i krajolika, od artefakta do dokumenta, od lirskoga do ozbiljnoga održivog identiteta prostora kojim, naravno, gospodari čovjek, pa i muzeji.

KONCEPT, DIZAJN, FOTOGRAFIJA Boris Ljubičić
ANIMACIJA Nevio Smajić
GLAZBA Matej Meštrović
TRAJANJE 15''
ZVUK
kolor

HR, Muzej betinske drvene brodogradnje, Betina

KRATKI OPIS
Ovaj promotivni film kratka je filmska priča koja dinamičnim i brzim kadrovima stavlja Muzej betinske drvene brodogradnje u kontekst sredine u kojoj djeluje i koja je neraskidivo povezana s postavom. Film donosi likove kalafata, ljudi koji su, čuvajući umijeće gradnje drvenih brodova, kroz stoljeća održali Betinu kao jedno od najvećih brodograđevnih središta na Jadranu.
Upravo zbog činjenice da je drvena brodogradnja bila način života u Betini koji je mjesto odnosno tu djelatnost, neraskidivo povezanu s društvom, kulturom i tradicijom, afirmirao na nautičkim kartama Sredozemlja, bilo je iznimno važno tu vezu prikazati u promotivnom filmu.
Muzej nije samo ustanova koja je sama po sebi turistička atrakcija, već je i postojani čuvar betinske brodograditeljske tradicije, njezine gospodarske, kulturne i povijesne građe, ali i sociološkog trenutka u vremenu.
(Kate Šikić Čubrić, Muzej betinske drvene brodogradnje, Betina – sadržaj filma i tehnički podaci)

REDATELJICA Jelena Devčić
SCENARISTI Jelena Devčić, Marko Barišić
SNIMATELJI Marko Barišić, Marin Rakić
MONTAŽA Marin Rakić
GLAZBA Stjepan Skenderović, Grgo Gulin
TRAJANJE 4'37''
ZVUK
kolor

HR, Sveznadar.com i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

KRATKI OPIS
Dokumentarni film Palača obasjana mediteranskim suncem producenta, scenarista i redatelja Vanje Vinkovića dio je serijala snimljenoga u povodu obilježavanja 120. obljetnice izgradnje Guvernerove palače (1896. – 2016.) u kojoj djeluje Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka (PPMHP).
Sadržajem kratkih filmova ustanova PPMHP predstavljena je u tri cjeline: Guvernerova palača, iznimni predmeti muzejskih zbirki i najznačajnije povijesne osobe čije je djelovanje povezano s Palačom.
Putem izjava muzejskih stručnjaka Palača obasjana mediteranskim suncem upoznaje gledatelje s izgradnjom Guvernerove palače i graditeljem Alajosom Hauszmannom, posjetima careva i hrvatskih kraljeva Josipa II. i Franje Josipa Rijeci, s riječkom heroinom Karolinom Belinić, skrivenim tunelima ratnog skloništa i ostalim zanimljivim povijesnim pričama Pomorskog i povijesnoga muzej Hrvatskog primorja.
(Vanja Vinković – sadržaj filma i tehnički podaci)

REDATELJ Vanja Vinković
SCENARIST Vanja Vinković
SNIMATELJ Karlo Marković
MONTAŽA Karlo Marković
TRAJANJE 40'
IZVORNI FORMAT 16.9 Wideoscreen (PAL)
ZVUK
kolor

Crna Gora, JU Muzeji i galerije Budve

KRATKI OPIS
Film se bavi prvim revolverom koji je službeno uvezen u Crnu Goru sredinom 1870.-ih godina – s austrougarskim M1870 Gaserom.
U filmu su prikazani intervjui s četiri relevantne osobe koje s različitih stajališta govore o zadanoj temi, a film donosi i velik broj starih fotografija te grafika na kojima su prikazani žitelji stare Crne Gore s tim tipom revolvera te snimljeni i fotografirani primjerci tog oružja koji se nalaze u muzejskim zbirkama Crne Gore, kao i mnoge druge stvari vezane za temu obrađenu u filmu.
U drugoj polovini XIX. vijeka tek formiranu crnogorsku vojsku trebalo je masovno naoružati modernim i snažnim oružjem, pa je zato knjaz Nikola prilikom posjete Beču 1873. odlučio da je opremi moćnim i snažnim revolverom “gaser M 1870”, ne sluteći da će upotreba i zastupljenost “gasera” dovesti do toga da postane i dio nacionalnog folklora i nošnje.
U Crnoj Gori se javlja više verzija ovog oružja, različitih dimenzija i kapaciteta doboša u standardnoj i luksuznoj varijanti. Krajem XIX. vijeka u Crnoj Gori je bilo oko 15.000 “gasera”, a do kraja Prvog svjetskog rata, računa se da ih je bilo i do 20.000., istaknula je kustosica Zavičajnog muzeja Bar, Draginja Radonjić koja je zajedno s kustosima Arheološkog muzeja Budva, Goranom Bubanjom i Goranom Pajovićem, autorica izložbe Gaser u Crnoj Gori - potreba i ponos.
Cilj je filma skretanje pozornosti na odnos žitelja Crne Gore 19. st. prema oružju, koje je za njih često značilo tip društvene prepoznatljivosti, društveni kod i etnološki element.
U filmu govore: Draginja Radonjić, Zavičajni muzej Bar; Milena Pejaković-Vujošević, Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru; Boban Batrićević, Fakultet za crnogorski jezik i književnost; Dragan Zečević, kolekcionar.
(Goran Pajović – sadržaj filma i tehnički podaci)

AUTOR PROJEKTA I KONCEPCIJE Goran Pajović
SCENARIST Goran Pajović
SNIMATELJ Goran Pajović
MONTAŽA Goran Pajović
TRAJANJE 41'27''
IZVORNI FORMAT 16:9 (1920 x 1080)
ZVUK
kolor

HR, Memorijalna zbirka 'Jozo Kljaković', Centar za likovni odgoj grada Zagreba

KRATKI OPIS
Film donosi uvid u život i djelo Joze Kljakovića, koji je bio buran, plodan, nekonformističan, obilježen emigracijama (u Italiju i Argentinu), radom na velikim muralima (crkva sv. Marka u Zagrebu, sv. Martina u Vranjicu, sv. Eustahija u Dobroti, sv. Marije u Biskupiji kod Knina te u Zavodu sv. Jeronima u Rimu), štafelajnim slikarstvom, ilustracijama knjiga, scenografijom, karikaturom te spisateljskim radom (U suvremenom kaosu, 1952., Buenos Aires; Krvavi val, 1961., Rim), s naglaskom na Kljakovićevu neslaganju s diktaturama fašizma i komunizma te s kazivanjima suvremenika: Mire Dulčić, Renea Willera, Dore Kljaković Bakota.
U filmu je dan poseban osvrt na vrijednu donaciju prostora i fundusa Zbirke Joze Kljakovića na Rokovu perivoju u Zagrebu kao na vrijednu donaciju gradu Zagrebu.
(Željka Zdelar, Memorijalna zbirka 'Jozo Kljaković', Zagreb – sadržaj filma i tehnički podaci)

REDATELJICA Irena Ščurić
SCENARISTICE Željka Zdelar, Irena Ščurić
SNIMATELJICA Irena Ščurić
MONTAŽA Irena Ščurić
OSTALI AUTORI tekst Željka Zdelar
GLAZBA Goran Štetić
TRAJANJE 50'
ZVUK
Kolor

Srbija, izvršna producentica: Una Popović; produkcija: Muzej savremene umetnosti, Beograd

KRATKI OPIS
U interijeru zgrade Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, remek-djelu jugoslavenskog modernizma koje je već devet godina izvan funkcije (Muzej je od 2007. zatvoren radi rekonstrukcije), jedan skejter pokušava izvesti njemu najvažniju stvar – savršenu vožnju skejtbordom.
Atmosfera zaustavljenog vremena koja dominira napuštenom i monumentalnom muzejskom zgradom autoru filma učinila se zanimljivim mjestom izvođenja vještog pokreta kroz prostor, tijekom kojega se, u intimnim i intenzivnim momentima sučeljavanja dinamike mladog aktera videa i statičnosti zaboravljene arhitekture, otkriva vrlo dojmljivo iskustvo prostora koji u sebi nosi autoru vrlo važnu povijest.
Rad je dio kolekcije Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.
(Saša Tkačenko, Beograd – sadržaj filma i tehnički podaci)

AUTOR Saša Tkačenko
SCENARIST Saša Tkačenko
SNIMATELJ Miloš Jaćimović
MONTAŽA Miloš Jaćimović
DIZAJN ZVUKA Vladimir Živković
TRAJANJE 5'4"
IZVORNI FORMAT HD
ZVUK
kolor

HR, Jasminka Babić za Galeriju umjetnina, Split

KRATKI OPIS
Video je nastao u sklopu projekta AV Galerija.
Projekt je rezultat međusobne suradnje Galerije umjetnina i Odsjeka za film i video Umjetničke akademije u Splitu. Studenti završne godine diplomskog Studija filma, medijske umjetnosti i animacije dokumentirali su razne segmente muzejske svakodnevnice, od restauracije umjetnina, rada u muzejskim čuvaonicama, do pripreme i postava izložaba.
Video je nastao tijekom priprema za izložbu Zbirka dr. Ive Tartaglie i prenosi razgovor s kustosom Božom Majstorovićem, proces pripreme umjetnina i postavljanje izložbe.
(Jasminka Babić, Galerija umjetnina, Split – sadržaj filma i tehnički podaci)

AUTORICA PROJEKTA I KONCEPCIJE Jasminka Babić
REDATELJI  Ida Skoko i Darko Škrobonja
SCENARISTI  Ida Skoko, Darko Škrobonja
SNIMATELJI  Ida Skoko, Darko Škrobonja
MONTAŽA  Dragan Đokić
OSTALI AUTORI  uvodna špica – Dragan Đokić
TRAJANJE 4'46''
IZVORNI FORMAT HD 1080p
ZVUK
kolor

HR, Jasminka Babić za Galeriju umjetnina, Split

KRATKI OPIS
Video je nastao u sklopu projekta AV Galerija.
Projekt je rezultat suradnje Galerije umjetnina Split i Odsjeka za film i video Umjetničke akademije u Splitu (UMAS). Studenti završne godine diplomskog Studija filma, medijske umjetnosti i animacije dokumentirali su razne segmente muzejske svakodnevnice, od restauracije umjetnina i rada u muzejskim čuvaonicama, do pripreme i postava izložaba.
Video je nastao tijekom priprema za izložbu Marko Pogačnik: model čovjekovog postojanja na Zemlji, a prikazuje postavljanje izložbe u Galeriji umjetnina, radionicu održanu na splitskome Marjanu te razgovore s umjetnikom i kustosom Brankom Franceschijem..
(Jasminka Babić, Galerija umjetnina, Split – sadržaj filma i tehnički podaci)

AUTORICA PROJEKTA I KONCEPCIJE Jasminka Babić
REDATELJI Ida Skoko, Darko Škrobonja
SCENARISTI Ida Skoko, Darko Škrobonja
SNIMATELJI Ida Skoko, Darko Škrobonja
MONTAŽA Ida Skoko, Darko Škrobonja
OSTALI AUTORI uvodna špica Dragan Đokić
TRAJANJE 4'7''
IZVORNI FORMAT HD 1080p
ZVUK
kolor

HR, Muzeji Ivana Meštrovića - Galerija Meštrović, Split

KRATKI OPIS
Film s videoanimacijom zamišljen je kao popratni program uz izložbu Dekodiranje Meštrovića (Split, Galerija Meštrović, siječanj 2015.; Otavice, Osnovna škola, siječanj 2016.) kojom se prikazuju Meštrovićeve skice za dekoraciju kupole crkve Presvetog Otkupitelja – grobnice obitelji Meštrović kod Otavica.
Izložbom se otkriva iznimno kompleksan i neobičan program koji Meštrović nikada nije dovršio, no koji je ipak moguće rekonstruirati na temelju brojnih sačuvanih skica i crteža. Kako bi se publici dočarao izgled i ambijent crkve Presvetog Otkupitelja načinjena je ambijentalna i interijerna snimka crkvice.
Drugi dio filma donosi videoanimaciju s digitalnom rekonstrukcijom nedovršenog Meštrovićeva ikonografskog programa oslikavanja svoda kupole. Uz prikaz svoda crkvice dana je ikonografska identifikacija prikazanih likova otkrivajući tako sasvim neobično ikonografsko rješenje, kao i umjetnikovo osobno poimanje vjere i religije.
(Zorana Jurić Šabić, Muzeji Ivana Meštrovića - Galerija Meštrović, Split – sadržaj filma i tehnički podaci)

AUTORICA PROJEKTA I KONCEPCIJE Zorana Jurić Šabić
SCENARISTICA Zorana Jurić Šabić
SNIMATELJ Dragan Đokić (Studio Baranda)
MONTAŽA Dragan Đokić (Studio Baranda)
ANIMACIJA Dragan Đokić (Studio Baranda)
TRAJANJE 5'
IZVORNI FORMAT mp4
ZVUK
kolor

HR, Muzej grada Kaštela, Kaštel Lukšić i Etnografski muzej Split, Split

KRATKI OPIS
Ovaj kratki film virtualni je prikaz izložbe Povismo i sukno – kaštelansko tradicijsko ruho postavljene u Etnografskome muzeju u Splitu od listopada 2015. do travnja 2016.
Izložba je monografski prikaz tradicijskog odijevanja u prostoru kaštelanskog bazena odnosno grada Kaštela. Izloženi je materijal prvi put u širem opsegu prikazan javnosti.
U zbirkama Etnografskog muzeja u Splitu i u Muzeju grada Kaštela čuvaju se mnogobrojni predmeti i građa koji ocrtavaju razvoj i raznolikost odjeće tog kraja. Stoga su ova izložba i pripadajuća tema neminovno vodili međusobnoj suradnji dviju muzejskih institucija čija se stručna ingerencija i interesi djelomično preklapaju.
Autorice izložbe i kataloga su Sanja Acalija iz Muzeja grada Kaštela i Sanja Ivančić iz Etnografskog muzeja Split.
(Sanja Acalija, Muzej grada Kaštela, Kaštel Lukšić – sadržaj filma i tehnički podaci)

REDATELJ Igor Jakšić
SCENARISTICE Sanja Acalija, Sanja Ivančić
SNIMATELJ Igor Jakšić
MONTAŽA Igor Jakšić
TRAJANJE 4'8''
IZVORNI FORMAT mov format
ZVUK
kolor

HR, Tiflološki muzej, Zagreb; Eva Kraljević

KRATKI OPIS
Videofilmovi su snimljeni za potrebe izložbe Svijet zvukova. Iako je riječ o dva videofilma, oni su međusobno povezani unutar iste izložbene cjeline.
Namjera autora bila je prikazati svijet zvukova osoba kojima je među prvima ugrađena umjetna pužnica. Osobe se razlikuju po godinama te po mjestu i načinu života. Njihovi životi teku drugačijim ritmovima, no ono što ih povezuje jest mali aparat koji im je omogućio da upoznaju svijet zvukova oko sebe.
Brankov zvučni svijet je svijet cvrkuta ptica, lajanja pasa u mirnome zagorskom zaseoku. Vrijeme kao da je stalo, a dinamiku Brankova dana određuju zvukovi.
Svijet Anamarije je svijet tinejdžerice koja se školuje u užurbanom gradu, svijet sporta, dinamike i glazbe. Živi svoj trenutak, ne zamara se previše budućnošću, uživa u onome što radi, a dinamiku njezinih zvukova često određuju udarci loptice za stolni tenis.
(Željka Sušić, Tiflološki muzej, Zagreb – sadržaj filma i tehnički podaci)

REDATELJICA Eva Kraljević
SCENARISTICA Eva Kraljević
SNIMATELJICA Eva Kraljević
MONTAŽA Miro Manojlović
SNIMANJE I MIKS ZVUKA Viktor Grabar
TRAJANJE 7'34 i 7'15
IZVORNI FORMAT HD
ZVUK
kolor

HR, Nikmon produkcija, Zagreb; Muzej grada Šibenika, Šibenik

KRATKI OPIS
Osmominutna animacija u izvedbi Nikmon produkcije sastavni je dio izložbe 17 sati 57 minuta 16. rujna 1991. autorice Marijane Klisović, više kustosice Odjela za noviju povijest u Muzeju grada Šibenika, koja je za javnost simbolično otvorena 16. rujna u 17.57 sati.
Animacija ponajprije kronološki prikazuje događaje koji su prethodili ratnim razaranjima u Hrvatskoj. Riječ je prije svega o prvim višestranačkim demokratskim izborima, pobuni srpskih ekstremista u okolici Knina (balvan revolucija), osnivanju Hrvatskog sabora, referendumu o samostalnosti RH... itd.
Drugi dio animacije odnosi se na sedmodnevno razaranje Šibenika od 16. do 23. rujna 1991. s kopna, mora i iz zraka. Tom je akcijom zapovijedao pukovnik JNA Ratko Mladić, koji je uoči samog napada na Šibenik obećao da će Šibenik pretvoriti u zgarište i ruševine te da će mu pritom prva meta biti poznata šibenska prvostolnica – katedrala sv. Jakova, spomenik pod zaštitom UNESCO-a.
Da je zaista mislio ozbiljno, dokazao je 16. rujna 1991. u 17 sati i 57 minuta, kada je Općinski centar za obavješćivanje dao znak za opću opasnost na području cijele šibenske općine.
To je bio i jasan znak svim građanima Šibenika, koji su strepili da će se to dogoditi i na to su bili spremni, da odu u svoja skloništa u kojima su ostali punih sedam noći.
Vlasnik animacije je Muzej grada Šibenika, pokrovitelj izrade Grad Šibenik, a snimljena je u povodu 950. obljetnice prvoga pisanog spomena grada Šibenika.
(Marijana Klisović, Muzej grada Šibenika – sadržaj filma i tehnički podaci)

REDATELJ Mladen Palić
SCENARISTICA Marijana Klisović
KAMERA Nikmon produkcija
MONTAŽA Nikmon produkcija
TRAJANJE 8'
ZVUK
kolor

HR, Muzej suvremene umjetnosti Istre – Museo d´arte contemporanea dell´Istria, Pula – Pola

KRATKI OPIS
Videofilm Tu smo, 1 – 3 sastoji se od tri zasebna filma (Tu smo 1, Tu smo 2, Tu smo 3), a svaki je od njih videodokument jedne od tri međunarodne izložbe vizualnih umjetnosti koje su se u organizaciji Muzeja suvremene umjetnosti Istre bijenalno održavale u muzejsko-galerijskim prostorima te na ulicama i trgovima Pule 2008., 2010. i 2012.
Zamisao tih izložaba bila je da hrvatskoj i međunarodnoj javnosti predstave djelatnost novog muzeja, a građane Pule upozna s recentnim djelima istaknutih istarskih, hrvatskih i međunarodnih umjetnika te da što više autora svojim radovima intervenira u povijesnu gradsku jezgru Pule. Na tri izložbe Tu smo ukupno su sudjelovala 332 autora s 484 rada te je izvedeno 97 gradskih intervencija. Izložbe su rezultirale pozitivnom interakcijom publike i umjetničkih djela te su upozorile na nužnost izgradnje relevantnog prostora za Muzej suvremene umjetnosti Istre.
(Ketrin Milićević Mijošek, Muzej suvremene umjetnosti Istre - Museo d´arte contemporanea dell´Istria, Pula - Pola – sadržaj filma i tehnički podaci)

REDATELJI Vesna i Mladen Lučić
SCENARIST Mladen Lučić
SNIMATELJI Vesna Lučić, Dragan Turina (Tu smo 1), Marko Račan (Tu smo 2 i 3)
MONTAŽA Vesna Lučić (Tu smo 1, 2 i 3), Pavle Vranjican (Tu smo 2)
GLAZBA Livio Morosin
TRAJANJE 91'13'' (Tu smo: 30'30''; Tu smo 2: 31'53''; Tu smo 3: 29'30'')
IZVORNI FORMAT DV cam 4:3 (Tu smo 1) HD 16:9, (Tu smo 2 i 3)
ZVUK
kolor

Slovenija, Slovenski etnografski muzej, Ljubljana

KRATKI OPIS
Galerija pripovjedača (Gallary of Narators) je rastuća digitalna kolekcija naracija o raznim osobnostima koja je producirao Slovenski etnografski muzej. Izvedena je iz (a ujedno i upotpunjuje) druge stalne izložbe Ja, mi, i drugi: slike moga svijeta. Ona nudi glas ljudi koji su često neprimijećeni u medijima i društvu, naročito onih psihički, osjetilno ili socijalno uskraćenih te također i manjina svih vrsta. Oko pedeset takovih priča snimljeno je u toku šest godina.
Razgovor sa Suzanom Tratnik vodila je Brigita Rupnik.

AUTORICA PROJEKTA I KONCEPCIJE Nadja Valentinčič Furlan
SNIMATELJ Janez Doler
MONTAŽA Brigita Rupnik, Janez Doler, Nadja Valentinčič Furlan
TRAJANJE 7'25''
ZVUK
kolor

HR, Kocka d.o.o., Šibenik; Muzej betinske drvene brodogradnje, Betina

KRATKI OPIS
Dokumentarni film Van škvare, ciko mandroča prvo je hrvatsko dokumentarno ostvarenje koje donosi cjelovitu priču o betinskoj drvenoj brodogradnji i kalafatima – brodograditeljima u drvu, koji su stoljećima ljubomorno čuvali svoja znanja i vještine, prenoseći ih samo odabranim pojedincima.
Posebno je zanimljiv time lapse kojim film završava; riječ je o više od 600 fotografija snimljenih u škveru brodograditelja Ante Fržopa.
Film donosi povijesni presjek razvoja brodogradnje od dolaska obitelji Filipi iz Korčule sredinom 18. st., koja je pokrenula brodograditeljsku djelatnost na tim prostorima, do danas, kada drvena brodogradnja uzmiče pred novim materijalima.
Betinski tip gradnje vrlo je važan za hrvatsku brodograditeljsku povijest, o čemu svjedoči činjenica da je Ministarstvo kulture proglasilo umijeće gradnje betinske gajete nematerijalnim kulturnim dobrom RH.
(Kate Šikić Čubrić, Muzej betinske drvene brodogradnje, Betina – sadržaj filma i tehnički podaci)

REDATELJICA Jelena Devčić
SCENARISTI Jelena Devčić, Marko Barišić
SNIMATELJI Darko Vrančić, Marko Barišić
MONTAŽA Marin Rakić
GLAZBA Stjepan Skenderović, Grgo Gulin
TRAJANJE 29'33''
IZVORNI FORMAT mp4
ZVUK
kolor

HR, Javna ustanova Kamenjak, Premantura; Udruga PoStav - Razvoj komunikacije u kulturi, Pula

KRATKI OPIS
Video donosi dijalog s ribarima Giannijem i Robertom Giottom te Ugom Virgiliom iz Premanture, najjužnijeg mjesta na Istarskom poluotoku. Priča je to o rakovima i račicama, o njihovu životnom ciklusu, njihovoj višeslojnoj važnosti za lokalnu zajednicu tijekom povijesti te o tradiciji i tehnikama lova na rakove u Premanturi nekada i danas.
Film je snimljen za potrebe izložbe Lov(ci) na rake. Premantura u mreži ribarskih priča i sjećanja. Izložba se sastojala od više tematskih cjelina: Premantura – fragmenti iz prošlosti, Memorabilije, Raki u pijatu, Ribarski alati, Patana (Batana), Crtice iz povijesti ribarstva, Lov na rake, Trgovina i Fešta od raka.
(Mario Buletić – sadržaj filma i tehnički podaci)

AUTORI Mario Buletić i Nuša Hauser
KAMERA Mario Buletić
MONTAŽA Mario Buletić
TRAJANJE 27'
IZVORNI FORMAT 16:9
ZVUK
kolor

HR, JU Kamenjak, Premantura; Udruga PoStav - Razvoj komunikacije u kulturi, Pula

KRATKI OPIS
Videodokument prikazuje izlazak premanturskih ribara na more, u lov na „rake“ i sipe.
Film je snimljen za potrebe izložbe Lov(ci) na rake. Premantura u mreži ribarskih priča i sjećanja.
Na izložbi su prikazana dva videouratka: Lov(ci) na rake, koji sadržava intervjue s premanturskim ribarima (Giannijem Giottom, Robertom Giottom i Ugom Virgilijem), te Raki & sipe, koji je, projiciran na velikom paravanu, prenosio posjetiteljima doživljaj odlaska u lov na rakove.
(Mario Buletić – sadržaj filma i tehnički podaci)

AUTORI PROJEKTA I KONCEPCIJE Mario Buletić i Nuša Hauser
KAMERA Mario Buletić i Nuša Hauser
MONTAŽA Mario Buletić
TRAJANJE 27'
IZVORNI FORMAT 16:9
ZVUK
kolor

HR, Gradski muzej Požega, Požega

KRATKI OPIS
Film je dokumentaran i na neobičan način, putem terenskih fotografija dokumentiranja pripreme jela, govori o tradicijskoj prehrani istočne Hrvatske. Nastao je u sklopu projekta Muzeji u loncu Gradskog muzeja Požega i petnaest muzeja Muzejske udruge istočne Hrvatske, koji su bili domaćini terena i suorganizatori pripreme jela.
Film prati nastajanje izložbe Muzeji u loncu istraživanjem tradicijske prehrane i dokumentiranjem pripreme trideset zaboravljenih jela, pa su osim jela i njihova etnološko-povijesnog konteksta predstavljeni kazivači, etnolozi i muzeji tog dijela Hrvatske.
Cilj je filma u sklopu izložbe, ali i izvan nje, osvijestiti vrijednosti zaboravljenih i nedovoljno poznatih jela, skrenuti pozornost javnosti na sve potencijale koje ima taj dio baštinske kulture, među ostalim i radi turističkog promicanja Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.
(Maja Žebčević Matić, Gradski muzej Požega, Požega – sadržaj filma i tehnički podaci)

AUTORICA PROJEKTA I KONCEPCIJE Maja Žebčević Matić
DIZAJN, ILUSTRACIJA, ODABIR FOTOGRAFIJA Maja Smoljanović
AUTOR FOTOGRAFIJA Boris Knez
MONTAŽA Dario Hak
OSTALI AUTORI izbor glazbe i tonska obrada Marijana Sabljak
TRAJANJE 38'26''
IZVORNI FORMAT HD 1080
ZVUK
kolor

HR, Muzej Prigorja, Sesvete

KRATKI OPIS
Tijekom 2015. snimljen je dokumentarni materijal o premještanju i montaži drvene kuće u selu Laktec u Sesvetskom Prigorju. Materijal je montiran u dokumentarni film, uz popratni tekst i razgovor s vlasnicom kuće.
Film je edukativan i trebao bi poslužiti vlasnicima tradicijskih drvenih kuća kao pomoć pri njihovoj obnovi. Njime smo željeli pokazati osnovna obilježja i lokalne specifičnosti drvenih kuća u Sesvetskom Prigorju te kako, u skladu s njima, obnoviti i sačuvati drvenu kuću, a da se pritom ne ugroze njezine vrijednosti.
Cilj projekta bio je povezati ljude i njihovu baštinu, potičući svijest o vrijednostima tradicijske arhitekture, njezinu očuvanju, zaštiti i revitalizaciji.
(Dubravka Habuš Skendžić, Muzej Prigorja, Sesvete – sadržaj filma i tehnički podaci)

REDATELJICA Irena Šćurić
SCENARISTICA Dubravka Habuš Skendžić
SNIMATELJI Irena Šćurić, Josip Kovačević
MONTAŽA Irena Šćurić
OSTALI AUTORI fotografija Irena Vidošević, spiker Adam Skendžić
TRAJANJE 12'44''
IZVORNI FORMAT DVD, HDV
ZVUK
kolor

HR, Muzej grada Šibenika, Šibenik; Udruga Val kulture, Zagreb

KRATKI OPIS
Etnofilm naslova Lipa je ka’ vila snimljen je 2016. Nastao je prema kazivanjima mještana sela u okolici rijeke Krke, i to za potrebe manifestacije LegendFest, koja je u srpnju održana na Roškom slapu.
Na bajkovitim lokacijama Roškog slapa, Oziđane pećine i starih vodenica posjetitelji LegendFesta mogli su na poseban način doživjeti bogatstvo nematerijalne i materijalne kulturne baštine Šibensko-kninske županije.
Autori filma su kustosi Muzeja grada Šibenika, etnologinja Marija Krnčević Rak i arheolog Željko Krnčević. Film govori o vilama, bićima iz pučke predaje.
(Marija Krnčević Rak, Muzej grada Šibenika, Šibenik – sadržaj filma i tehnički podaci)

AUTORICA PROJEKTA I KONCEPCIJE Marija Krnčević Rak
SNIMATELJI Marija Krnčević Rak, Ivo Kronja
MONTAŽA Ivo Kronja
OSTALI AUTORI Željko Krnčević
TRAJANJE 33'17''
ZVUK
kolor

HR, Bruno Nikin, Zagreb

KRATKI OPIS
Oko praznika Sveta tri kralja u sutlanskom je kraju tradicija ophodnja zvjezdara nazvanih tako po zvijezdi što je tijekom ophodnje selom nose u rukama. Zvjezdari su skupine od pet do šest muškaraca koji obilaze kuće i pri tome pjevaju prigodne pjesme u slavu rođenja Isusa Krista želeći domaćinima svako dobro u blagdanima koji dolaze, a domaćini ih zauzvrat nude okrepom.
Film je sniman na lokaciji Zagorskih Sela, a u njemu sudjeluju dvije skupine pjevača: Trikraljski zvezdari iz Donjeg Škrnika i grupa Šlogari iz Desinića. Svi su glumci izvorni stanovnici Zagorskih Sela i s velikim su oduševljenjem prihvatili sudjelovanje u snimanju filma.

REDATELJ Žarko Nikin
SNIMATELJ Žarko Nikin
MONTAŽA Žarko Nikin
OSTALI AUTORI Vitomir Ivanjek, priča vlč. Milan Juranić, o starim kućama govore Dragutin Špiljar i Nenad Špiljar
TRAJANJE 51'
IZVORNI FORMAT 16 : 9 HD HQ , 1920 X 1080 50i
ZVUK
kolor

HR, produkcija: AVNT, Žarko Nikin, Zagreb

KRATKI OPIS
U idiličnom pejzažu slikovitoga loborskog kraja nalazi se mlin obitelji Kunić o kojemu se danas brine Nikola Kunić, čiji je pradjed zakupio mlin od grofovske obitelji Keglević, a obitelj Kunić ga je kasnije otkupila.
Sa željom da očuva obiteljsku tradiciju koja se od 1876. neprekidno čuva kroz četiri naraštaja obitelji Kunić, Nikola nas upoznaje s povijesnom činjenicom da je mlin neprekidno bio u funkciji, pa i za vrijeme Prvoga i Drugoga svjetskog rata. U filmu su predočeni i dokumenti – vlasnikova obrtnica iz 1983., pradjedova sviedočba iz 1865. i djedova legitimaciona isprava iz 1927., koji potvrđuju dugogodišnju tradiciju obavljanja mlinarskog obrta obitelji Kunić u rodnom kraju. Film 150 godina mlinarstva u obitelji Milana Kunića sniman je na lokaciji Loborsko završje 38.

REDATELJ Žarko Nikin
SNIMATELJ Žarko Nikin
MONTAŽA Žarko Nikin
TRAJANJE 8'
IZVORNI FORMAT 16 : 9 HD HQ , 1920 X 1080 50i
ZVUK
kolor

HR, Dunja Dubiel za Udrugu Hrvatska kulturna baština i tradicija, Zagreb

KRATKI OPIS
Dokumentarni film Rakija govori o tradicijskom spravljanju i pečenju rakije u Slavoniji, uz sudjelovanje aktera koji su tu tradiciju prenosili s koljena na koljena.
Već stoljećima potkraj ljeta, na samom pragu jeseni, ljudi u istočnim i zapadnim krajevima Slavonije kreću u berbu i skupljanje šljiva. Rakija je alkoholno piće koje se dobiva destilacijom fermentirane komine voća, različitih biljaka ili žitarica. Ovisno o vremenima u kojima se bogatije ili siromašnije živjelo, rakija se najčešće pravila od šljive (šljivovica), ali i od drugog voća.
Požeški je kraj nekada obilovao poznatim sortama šljive stanley i požegača. Naravno da nije samo Slavonija poznata po proizvodnji rakije, svaki je kraj Hrvatske ponosan na vrstu rakije koju ljudi proizvode u tom podneblju.
Dokumentarni film realiziran je uz pomoć Udruge Tkanica iz Alilovaca.
(Dalibor Pletenik – sadržaj filma i tehnički podaci)

REDATELJ Dalibor Platenik
SCENARIST Dunja Dubiel
SNIMATELJ Dalibor Platenik
MONTAŽA Antistatic Dali
TRAJANJE 18'19''
ZVUK
kolor

HR, AdriaS project, Novena d.o.o., Zagreb

KRATKI OPIS
Dokumentarni arheološki film produciran je u sklopu projekta AdriaS, čiji je osnovni cilj bio potaknuti i sustavno razviti interdisciplinarno istraživanje arheoloških i povijesnih svjedočanstava o istočnojadranskoj brodogradnji i plovidbi. Vodeća institucija projekta bilo je Sveučilište u Zadru.
Filmom je prikazan lokalitet istraživanja antičkog broda iz 1. st., čiji su ostaci pronađeni u podmorju Kaštel Sućurca, na ušću potoka Trstenika u more. Antički brod dug 13 metara vrijedan je i jedinstven nalaz podmorja Kaštelanskog zaljeva i cijeloga dalmatinskog područja, s dobro očuvanim drvenim konstrukcijama u muljevitom dnu Kaštelanskog zaljeva.
Brod je pod morem bio skriven 2000 godina te je atraktivan materijal koji prikazuje dosad nepoznatu podvodnu baštinu Hrvatske.
(Ervin Šilić, Novena, d.o.o., Zagreb - sadržaj filma i tehnički podaci)

REŽIJA Ervin Šilić
SCENARIJ Irena Radić Rossi
KAMERA Ervin Šilić
MONTAŽA Goran Kuprešanin
OSTALI AUTORI Irena Radić Rossi
TRAJANJE 4' 58˝
ZVUK
kolor

HR, Muzeji Hrvatskog zagorja - Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica

KRATKI OPIS
Kratki dokumentarno-igrani film snimljen je za potrebe prezentacije zanimljivoga arheološkog nalaza otkrivenoga na utvrdi Stari grad u Donjoj Stubici uoči Noći muzeja 2016. u Muzeju seljačkih buna.
Riječ je o malom preklopnom sunčanom satu izrađenom od slonovače, s upisanom godinom izrade 1558. U filmu se nastoji odgonetnuti tko ga je upotrebljavao i kako se njime koristio, i to putovanjem kroz vrijeme, od izuma prvoga prapovijesnog sata – u zemlju zabodenog štapa koji je pratio Sunčevu sjenu do izuma mehaničkog sata.
(Ivana Škiljan, Muzeji Hrvatskog zagorja - Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica - sadržaj filma i tehnički podaci)

AUTORICE PROJEKTA I KONCEPCIJE Ivana Škiljan, Mihaela Šobak
SCENARIJ Ivana Škiljan
KAMERA Mihaela Šobak
MONTAŽA Mihaela Šobak
TRAJANJE 4'57''
IZVORNI FORMAT 1280x720
ZVUK
kolor

HR, Muzej antičkog stakla Zadar

KRATKI OPIS
Kratki edukativni film Reciklirajmo zajedno – staklo nastao je suradnjom udruge Eko-Zadar s Muzejom antičkog stakla i Čistoćom d.o.o., Zadar.
Muzej antičkog stakla u Zadru arheološki je muzej specijaliziran za antičko staklo, koji ujedno promiče umjetnost i vještinu izrade stakla. Posebnost Muzeja su radionice što ih staklopuhači svakodnevno održavaju u muzejskom prostoru.
Film je nastao s namjerom da se ponajprije djeci približi povijest izrade stakla od antike do danas, proces njegova nastajanja i načini njegova recikliranja.
Staklopuhač Marko Štefanac u Muzeju antičkog stakla u Zadru svakodnevno demonstrira vještinu ručne izrade stakla koja je, usprkos suvremenoj tehnologiji, jednako zahtjevna kao i prije više tisuća godina. Iako je staklo u antici bilo svojevrstan statusni simbol i luksuz, danas je, zahvaljujući masovnoj proizvodnji, zastupljeno posvuda. U filmu je naglašena važnost odvajanja upravo stakla kao otpada jer je ono 100 % reciklirajuće.
Kadrovima velikih količina otpadnoga suvremenog stakla na odlagalištu naglašeno je kako se i u muzejskoj radionici sve staklo reciklira, odnosno kako se svi neuspjeli ili razbijeni predmeti ponovo tale i iskorištavaju za nove proizvode.
Drugi dio filma prikazuje svojevrsni eksperiment muzejske puhačice stakla Antonije Gospić. Ona, naime, na plinskom plameniku izrađuje staklene predmete, većinom replike antičkog nakita. Taj dio filma obrađuje konkretan primjer – recikliranje običnoga uporabnog predmeta – razbijene staklene čaše industrijske proizvodnje, čije se krhotine tale i Antonija ih na plameniku oblikuje u nove predmete. Tim su postupkom od razbijene čaše dobivene 72 staklene perle, a od njih je nastala jedna ogrlica, jedna narukvica i dva para naušnica, tri prstena te dvije amforice, sve replike predmeta koji se mogu vidjeti u postavu Muzeja antičkog stakla u Zadru.
(Jadranka Belevski, Muzej antičkog stakla, Zadar - sadržaj filma i tehnički podaci)

REŽIJA Marin Gospić
SCENARIJ Antonija Gospić, Marin Gospić
KAMERA Marin Gospić
MONTAŽA Marin Gospić
GLAZBA Milko Belevski, Two steps from hell
TRAJANJE 8'14''
IZVORNI FORMAT MPEG-4, 1920 X 1080 @ 25 FPS
ZVUK
kolor

HR, Muzej grada Splita, Split i Škola likovnih umjetnosti, Split

KRATKI OPIS
Obitelj Morpurgo podrijetlom je iz Maribora, od čijeg njemačkog imena Marburg potječe i njihovo prezime.
Članovi obitelji kroz nekoliko su generacija bili usko vezani za politički, kulturni i gospodarski razvoj Splita, u kojemu su bili vrlo ugledni građani i poslovni ljudi.
Vid Morpurgo (Split, 7. svibnja 1838. – 31. siječnja 1911.) bio je hrvatski nakladnik, tiskar, bibliograf, knjižničar i političar.
Godine 1860. otvorio je vlastitu knjižaru pod imenom Libreria Morpurgo succ. Savo; ta je knjižara i danas smještena u kući Tomašić na Narodnom trgu pod imenom „Knjižara Morpurgo“. Vid je pokrenuo časopis Annuario Dalmatico (Dalmatinski godišnjak), tiskan 1859., koji bi okupio inteligenciju u Dalmaciji i izvukao tu pokrajinu iz kulturne zaostalosti u kojoj se nalazila. Morpurgova je knjižara od samih početaka svog djelovanja bila sjedište Narodne stranke u Splitu i u njoj su se okupljali mladi intelektualci zaneseni preporodnim idejama.
Vid Morpurgo osnivač je i prve tvornice opeka u Splitu 1875. U zemlji, ali i u inozemstvu, bio je poznat po svojoj tvornici rakija i likera, koja je uz zadarsku bila najveća destilerija u Dalmaciji, te po skladištu vina.
Potpomogao je i osnivanje Prve pučke dalmatinske banke kako bi se dalmatinski težaci oslobodili materijalne ovisnosti o većinom autonomaškim veleposjednicima.
Da bi se što živopisnije predstavila muzejska građa (cjelokupna do danas sačuvana baština) o Vidu Morpurgu i njegovu dobu, u projekt su se uključili polaznici Škole likovnih umjetnosti u Splitu (mentorica prof. Vanja Škrobica). Tako je ostvaren višestruki cilj muzeološke prezentacije teme i njezina prihvaćanja kako među školskom populacijom, tako i u stručnoj i kulturnoj javnosti.
(Tea Blagaić Januška, Muzej grada Splita, Split - sadržaj filma i tehnički podaci)

REŽIJA Kaja Rošin Raca
SCENARIJ Tea Blagaić Januška
KAMERA Ivona Mihajlović, Enisa Talić
MONTAŽA Kaja Rošin Raca
OSTALI AUTORI Vanja Škrobica
TRAJANJE 17'
IZVORNI FORMAT 16:9 (1920 x 1080)
ZVUK
kolor

HR, Hrvatski državni arhiv, Zagreb

KRATKI OPIS
Film prati postupke restauracije prijepisa Statuta grada Dubrovnik (nastaloga 1437. godine) obavljene u Središnjem laboratoriju za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog državnog arhiva, te otkriva izazove i probleme s kojima su se restauratori susreli pri tom zahtjevnom poslu. Statut grada Dubrovnika jedinstveni je dokument kojim se potvrđuje pravni poredak kao temelj sigurnosti neke zajednice, ali se iz njega ujedno iščitava i višestoljetna povijest jednoga grada i prostora. Iako je originalni zapis Statuta grada Dubrovnika iz 1272. nepovratno izgubljen, sačuvan je prijepis nastao 1437. godine. Film Statut grada Dubrovnika – restauracija prijepisa iz 1437. nastajao je u razdoblju od tri godine i prati postupke i zahvate restauracije Statuta te prikazuje sve izazove i probleme tog zahtjevnog projekta, zbog čega, osim dokumentarne, ima i određenu obrazovnu vrijednost jer široj publici približava stručne postupke restauracije knjiga i zapisa starih više stoljeća. (Andreja Dragojević, Hrvatski državni arhiv, Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju; Mladen Burić, Hrvatski državni arhiv, Odsjek za obradu filmskog, video i fono gradiva - sadržaj filma i tehnički podaci)

REŽIJA Mladen Burić
SCENARIJ Andreja Dragojević i Mladen Burić
KAMERA Mladen Burić
MONTAŽA Vjeran Pavlinić
OSTALI AUTORI Natko Stipaničev
TRAJANJE 19'
IZVORNI FORMAT DV
ZVUK
kolor

HR, produkcija: Dijana Nazor, Zagreb

KRATKI OPIS
Filmom je prikazano konzerviranje odnosno restauriranje dviju slika kako bi se prikazala mogućnost izvođenja namjerno vidljivoga i nevidljivog retuša u bliskom infracrvenom spektru (NIR).
Na prvoj slici – Portret Ilije Guteše iz Muzeja grada Zagreba, prikazan je ciljano nevidljiv retuš, a na drugoj slici – Znaim iz Hrvatskoga povijesnog muzeja, ciljani vidljivi retuš, i to snimkom Z, koja je u NIR spektru na 1000 nm.
Film je likovni dio doktorskog rada Slike u infracrvenom području: odlaganje vidljivog, izrađenoga na poslijediplomskom doktorskom studiju Slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu pod mentorstvom red.prof. Igora Rončevića i izv. prof. dr. sc. Jane Žiljak Vujić. Prikazuje sve faze konzerviranja i restauriranja slika, s naglaskom na ciljano vidljivom i nevidljivom retušu u bliskom infracrvenom području.
(Dijana Nazor – sadržaj filma i tehnički podaci)

AUTORICA PROJEKTA I KONCEPCIJE Dijana Nazor
SCENARIJ Dijana Nazor
KAMERA Dijana Nazor
MONTAŽA Nikola Klačinski, Euroval d.o.o. i Vice Rossini
OSTALI AUTORI fotografije u vizualnom spektru Jurica Škudar; IR fotografije, faze rada i crteži Dijana Nazor; RTG fotografija Zoran Vrbanac; glazba Vili Miličević
TRAJANJE 11'
IZVORNI FORMAT mp4 (4:3, 16:9)
ZVUK glazba
kolor

HR, Muzej vučedolske kulture, Vukovar; Design Studio D, Vinkovci

KRATKI OPIS
Motivacija za snimanje dokumentarno-igranog filma Mars i Venera bila je zapravo vrlo jednostavna – na filmsko platno i male ekrane prenijeti priču koju će razumjeti svi pripadnici indoeuropskoga govornog područja, njih više od pet milijardi.
Film tematizira trenutak koji se dogodio 2800 godina prije Krista. Riječ o rijetkome nebeskom fenomenu – prolasku Marsa i Venere kroz Plejade. To je iznimna astronomska pojava kakva se neće ponoviti sljedećih nekoliko desetaka tisuća godina.
U vezi s tim, valja spomenuti odavno poznate vučedolske posude sa simbolima širokog raspona, koji se uvelike temelje upravo na motivima Marsa i Venere, što je i zajedničko obilježje gotovo svih indoeuropskih kultura.
Film odražava nastojanje da se zabilježi što je točno taj astronomski, gotovo prijelomni događaj značio za tadašnje Vučedolce, čija je kultura iznjedrila brojne inovacije poput lijevane bronce te najstarijega europskog kalendara, a ujedno je i europski odgovor na egipatske piramide, kako je istaknuo profesor Durman.
Dokumentarni film Mars and Venus, čiji su idejni inicijatori Aleksandar Durman, arheolog i profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu (FFZG), Vinkovčanin Darko Puharić te Muzej vučedolske kulture, u vrijeme održavanja manifestacije bit će u fazi montaže. Premijera filma planirana je za proljeće 2017., a u realizaciju projekta bili su uključeni i studenti Odsjeka za arheologiju FFZG-a.
(Iz teksta autorice Ane Marije Filipović Grčić Stiže film o astronomskom fenomenu koji je oblikovao vučedolsku kulturu, Poslovni dnevnik, http://www.poslovni.hr)

REDATELJI Aleksandar Durman i Darko Puharić
SCENARIST Aleksandar Durman
SNIMATELJI Darko Puharić, Hrvoje Cvitanović, Darko Vukadinović
MONTAŽA Darko Puharić
TRAJANJE 49''
ZVUK glazba Cataclysmic Molten Core