Mirjana Šperanda rođena je 1. kolovoza 1949. godine u Požegi. Nakon završene Gimnazije u Požegi upisala je povijest i povijest umjetnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Poslije završetka studija 1976. godine zaposlila se kao profesor povijesti u Srednjoškolskome centru „Jura Mikulić“ u Gornjemu Vakufu.

U Muzeju Požeške kotline (danas Gradski muzej Požega) zaposlila se 1981. godine te preuzela cjelokupnu povijesnu građu iz koje je, do odlaska u mirovinu, oblikovala dvanaest zbirki s otprilike 30 000 predmeta povijesne tematike. Zvanje muzejske savjetnice stekla je 2008. godine, a od 2009. do 2013. radila je na mjestu ravnateljice Muzeja.

Dolaskom u Muzej započela je prikupljanje muzejske građe za stalni postav „Radnički pokret i antifašistička borba u požeškom kraju“. Postav je otvoren u fazama 1987. i 1988. godine, a istraživanje i postavljanje manjih izložaba iste tematike na području Požeštine (Duboka, Velika, Zvečevo i Čaglin) odrađeno je od 1984. do 1987. godine.

Brinući se o povijesnim zbirkama, Mirjana Šperanda uspostavila je osobito dobar kontakt sa školama, poduzećima, udrugama, Požeškom biskupijom i pojedincima te je ta suradnja, osim brojnih donacija Muzeju, zaslužna za oko trideset autorskih, a u zajedničkome radu s kolegama i za više od osamdeset složenih izložaba. Prikupljen je važan povijesni fundus požeških obitelji (Kempf, Kuntarić, Gebrec, Vugrinec, Smojvir, Skipala, Gnjatović, Klarić, Babić, Geschmeidig) koji je omogućivao bolji uvid u duh vremena u kojemu je neka obitelj imala najveći utjecaj u požeškome kraju, a s pomoću predmeta Mirjana Šperanda mogla je javnosti predstaviti prošlost i rekonstruirati povijesne događaje. Uz izložbe objavila je oko dvadeset kataloga s autorskim tekstovima i više od četrdeset stručnih i popularnih tekstova.

Od 1986. godine sudjelovala je kao dio stručnoga tima u proširenju stalnoga postava iz 1975. Stjecajem okolnosti, zbog snažnoga potresa iz 1995. godine, stalni postav je maknut, ali bogatim programom povremenih izložaba muzejski fundus neprekidno je predstavljan. Uz dopune 2003. godine postav je premješten na kat Muzeja. Od 2005. do odlaska u mirovinu 2015. godine Mirjana Šperanda s kustosicama je neprekidno radila na idejnoj koncepciji stalnoga postava, a sam Muzej dobio je dodatni prostor u Ulici Matice hrvatske. U suradnji s udrugama i sudionicima Domovinskoga rata autorski je osmislila i postav Spomen-sobe Domovinskog rata u požeškom kraju koja je otvorena 2006. godine.

Mirjana Šperanda članica je Muzejske udruge istočne Hrvatske, Hrvatskoga grboslovnog i zastavoslovnog društva od samoga osnutka, Ličkoga zavičajnog društva „Vila Velebita“ iz Požege, Povijesnoga društva Požega i Požeškoga tamburaškog orkestra.