HR | EN
fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Marina Desin

Zvanje diplomirani etnolog, profesor talijanskog jezika
Znanstveni stupanj vss
Stručno zvanje kustosica
Polje djelovanja tekstilno rukotvorstvo Konavala
Uže polje djelovanja etnografska baština Dubrovačkog primorja
Ustanove Muzeji i galerije Konavala,
Zavičajni muzej Čilipi
Marina Desin rođena je 1952. godine u Moluntu, općina Konavle. Nakon završene gimnazije u Dubrovniku, studirala je etnologiju i talijanski jezik na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu.

Još kao studentica, od 1974. godine, započela je raditi u Zavodu za zaštitu spomenika kulture kao dokumentaristica etnologinja, te je, u suradnji s povjesničarima, povjesničarima umjetnosti, arheolozima i arhitektima dokumentirala cijeli teren staroga grada Dubrovnika (prije upisivanja Dubrovnika na listu svjetske baštine UNESCO-a 1979. godine), otoka Dubrovačkog primorja i Konavala.

Upravo su ta istraživanja Zavoda za zaštitu spomenika poslužila kao podloga za obnovu spomenika nakon velikog potresa 1978. godine, ali i nakon razaranja u Domovinskom ratu.

Radeći deset godina na dokumentiranju kulturne baštine Dubrovnika i okolice, ali i kao turistički vodič, 1984. godine Marini Desin je ponuđeno da kao kustosica započne pilot projekt u Zavičajnom muzeju Konavala u kojem su zamislili da se rastuća turistička djelatnost iskoristi kako bi se promoviralo lokalno naslijeđe, muzejska građe i folklor. Zavičajni muzej Konavla u Čilipima je kroz tipičan primjer „konavoske kuće“ (i njen reprezentativan prostor), kuhinju tj. ognjište i zbirku konavoske nošnje i uporabnih predmeta prezentirao baštinu, a ona je kroz ples kulturno-umjetničkog društva, za potrebe turista, bila predstavljana u svojem najreprezentativnijem obliku.

U osvit Domovinskog rata, a po preporuci Ministarstva kulture i MDC-a Marina Desin zajedno s domarom osposobljava staru cisternu u sklopu Muzeja i u nju sigurnosno evakuira sve nošnje te vezeni rad iz Muzeja, ali i čilipske župne knjige i crkveni inventar koji se nalazio u crkvi i župnom dvoru te školske dnevnike i dokumentaciju. Sva evakuirana građa je dokumentirana, a popis je bio pohranjen kod Marine Desin.

Pokrov cisterne je zabetoniran i povrh nje postavljena kruna bunara.
Zgrada muzeja, kao i cijeli Čilipi, gađana je 6. i 7. listopada 1991. fosfornim bombama. Sama zgrada i dio postava koji nije mogao biti evakuiran je u potpunosti uništen. Od zgrade muzeja ostali su samo kameni zidovi. Nakon paleža, vojska je krenula u pljačku. Cisterna je provaljena, pljačka je započela, ali igrom slučaja je mještanin Čilipa Pero Novaković vidjevši što se događa, privolio zapovjednika Zorana Janjića da zaustavi pljačku i omogući prijevoz sačuvane muzejske građe u obližnji Cavtat gdje su je pohranili u prostorijama mjesnog ureda do kraja Domovinskog rata.

Zbog nemogućnosti da se vrati u Čilipe, Marina Desin je volontirala u Zagrebu pri Ministarstvu kulture gdje je angažirana da, po povratku, izradi projekt inventarizacije svih objekata važnih za baštinu Konavala. Od 1995. godine u Konavlima je započeo pilot projekt cjelovite kulturološke obnove koji je vodila Marina Desin, a koji je trebao poslužiti kao model za sve ostale dijelove Hrvatske koji su nastradali u Domovinskom ratu.

Uz suradnju lokalne zajednice i Ministarstva kulture uspostavljena je odlična suradnja s Fondacijama Thyssen Bornemisza i Beresford-Peirse. Osnovana je ustanova Muzeji i galerije Konavala u čijem sastavu je Zavičajni muzej u Čilipima, Kuća Bukovac u Cavtatu i Mauzolej obitelji Račić. Zgrada Muzeja u potpunosti je obnovljena. Prema dokumentaciji koju je Marina Desin sastavila pred rat i sačuvala tijekom rata od onoga što je bilo pohranjeno u cisterni otuđene su konavoske zlatne naušnice-verižice i obijena je kasa u kojoj se nalazio srebrni nakit.

Do ponovnog otvaranja Zavičajnog muzeja u Čilipima 2007. godine
odrađena je revizija muzejskog fundusa i pridružena je nova građa, dobivena donacijama, koja je dodatno obogatila postav. Pridružena je i Vezilačka zbirka Jelke Miš koja je do tada bila u zbirci Baltazara Bogišića Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti tako da je fundus muzeja, iako stradao u Domovinskim ratu, bio cjelovit za prezentaciju javnosti.

Kao ravnateljica ustanove, Marina Desin aktivno je surađivala s lokalnim stanovništvom kako bi Muzej postao mjesto koje je, nakon stradanja u Domovinskom ratu, uz svoju osnovnu funkciju-prezentacije Konavala turistima, i informativno-dokumentacijska točka gdje se može saznati dodatne informacije o kulturnoj baštini Konavala.

Marina Desin dobitnica je Reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi.

Napomena: podaci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 16. listopada 2017. Razgovor vodila i snimila Iva Validžija.

Fotogalerija

Iz knjižnice MDC-a

Iz personalnog arhiva