HR | EN

Ante Sorić

Zvanje dipl. pravnik
Polje djelovanja pravo, rukovodni poslovi
Uže polje djelovanja organizacija izložaba, marketing
Ustanove Galerija Klovićevi dvori
Ante Sorić rođen je u mjestu Preko na otoku Ugljanu 1929. kao deveto od trinaestero djece. Osnovnu školu pohađao je u šibenskom sjemeništu, a gimnaziju je također završio u Šibeniku. Nakon rata završio je Pravni fakultet u Zagrebu. Radio je u SSRN-u kao tajnik za nacionalna i vjerska pitanja, bio je zastupnik u Saboru, obavljao različite poslove: u turizmu je radio kao načelnik odjela za turističku propagandu, u kulturi je bio tajnik poznatom kolekcionaru Anti Topiću Mimari. Radni vijek završio je kao ravnatelj Muzejsko - galerijskog centra, koji je djelovao u sklopu Zbirke umjetnina Ante i Wiltrud Topić Mimara, s vlastitim izložbenim prostorom koji je 1996. preimenovan u Galeriju Klovićeve dvore.
Brojne izložbe koje je priredio A. Sorić u Klovićevim dvorima brojem posjetitelja premašivale su sve dotadašnje i svaka je bila poseban društveni i kulturni događaj. Njegov angažman počeo je izložbom "Grafika Albrechta Dürera", a nastavio se "Retrospektivom Otona Glihe", "Izložbom skulptura Dušana Džamonje", a pravi život Muzejsko - galerijskog prostora započeo je izložbom "Riznice zagrebačke katedrale", 1983. godine.
Veliki projekt "Drevna kineska kultura" - izložba priređena u sezoni 1984./85. premašila je broj od 450 000 posjetitelja. Uz te je projekte i njegovo ravnateljstvo, uspostavljen i progam marketinga: objavljeni su dobri katalozi, plakati, prigodne kuverte, posteri, prigodni zlatnici i srebrnjaci. MGC je tada imao oko 70% vlastitih sredstava, od kojih je velik dio ulagao u promidžbu.
U svojemu radu A. Sorić je bio poduzetan, slobodnih ideja i velikih projekata od kojih je, zahvaljujući njegovim inozemnim vezama, krajem 2002. ostvarena izložba "Zlatna žetva" - kineska suvremena umjetnost, koju A. Sorić potpisuje i kao voditelj projekta.
Ante Sorić umro je 15. listopada 2014. godine.

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 12. siječnja 2005. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.

Fotogalerija

Zvučni zapis

Tekst zvučnog zapisa

Te tri izložbe (Gliha, Džamonja i Durer) koje su bile u Muzejskom prostoru su pokazale da je zagrebačka publika čekala tako nešto i da je posjeta bila tada, nešto preko 50.000 ljudi. Jasno, to nam je bilo veliko ohrabrenje, mi smo tada znali da krećemo u dobrom pravcu i počeo se širiti krug i unutrašnji broj stručnih ljudi i vanjskih. Mimara u to doba još nije htio čak ni biti u tim prostorima, jer je bio nezadovoljan uređenjem prostora, pa je priredio izložbu svojih djela iz zbirke sadašnjeg muzeja Mimare u Vili Zagorje, to je današnjoj zgradi Predsjedničkih dvora. Tamo su došli kustosi koji su bili vezani za Mimarinu zbirku i priredili su izložbu uz pomoć ostalih ljudi, i ta izložba je pokazala veliki interes publike, ne samo iz Zagreba, nego i iz drugih krajeva. Još jednom, to je potvrada: Zagreb je jedan epicentar takve aktivnosti.

Iz knjižnice MDC-a