Marija Tonković rođena je 1949. godine u Rijeci. Gimnaziju je završila u Dubrovniku. Diplomirala je povijest umjetnosti i talijanski jezik i književnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Na istome je fakultetu 1994. godine obranila magistarski rad „Juraj i Karlo Drašković u kontekstu hrvatske fotografije devetnaestog stoljeća“ te 2012. godine doktorski rad „Fotograf Franjo Mosinger u kontekstu Nove objektivnosti i Bauhausa“.
Radila je kao prva voditeljica Galerije „Mirko Virius“ Društva naivnih likovnih umjetnika Hrvatske. Od 1978. do 2014. godine zaposlena je u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu u kojemu je bila dugogodišnja voditeljica Zbirke starije fotografije i voditeljica Odjela zbirki. Sudjelovala je u pripremi i postavu složenih muzejskih projekata kao autorica dionica o fotografiji velikih kulturoloških izložaba „Bidermajer u Hrvatskoj“ (1997.), „Secesija u Hrvatskoj“ (2003./2004.), „Skriveno blago Muzeja za umjetnost i obrt“ (2005./2006.) i „Art deco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata“ (2011.). Godine 1994. izradila je muzeološku koncepciju tematske cjeline o fotografiji stalnoga postava Muzeja za umjetnost i obrt te dijela postava Dvora „Trakošćan“. Obogatila je i vrednovala povijest hrvatske fotografije istraživanjima i publiciranjem dotada nepoznatih radova Jurja i Karla Draškovića, Josipa Betondića, Stjepana Erdödyja, Ljudevita Vranyczanyja, Milana Dvoržaka, Franje Mosingera i Đure Janekovića.
Kao dugogodišnja stalna suradnica Hrvatske radio-televizije objavila je brojne prikaze muzeološke tematike u emisijama o likovnoj kulturi s posebnim naglaskom na povijest fotografije te predložila i napisala sinopsis za seriju „Fotografija u Hrvatskoj“. Vanjska je suradnica Leksikografskoga zavoda „Miroslav Krleža“ za čija je izdanja priredila veći broj jedinica povezanih s fotografijom i primijenjenim umjetnostima. Surađuje na projektu novoga izdanja „Allgemeines Künstlerlexikon“ pišući natuknice o hrvatskim fotografima. Surađivala je na znanstvenim projektima Instituta za povijest umjetnosti, a trenutačno surađuje na projektu Filozofskoga fakulteta „Hrvatska umjetnost od klasicizma do postmoderne“. Autorica je priloga o fotografiji u izdanjima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pod skupnim naslovom „Hrvatska i Europa“. Na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu od 1997. godine vodi kolegij Povijest fotografije. Od 2002. godine u naslovnome je nastavnom zvanju višega predavača.
Članica je Hrvatske sekcije AICA-e (Međunarodnoga udruženja likovnih kritičara), Društva povjesničara umjetnosti, Hrvatskoga muzejskog društva i Matice hrvatske.
Dobitnica je Nagrade za životno djelo „Pavao Ritter Vitezović“ Hrvatskoga muzejskog društva za 2014. godinu.

Napomena: Podaci preuzeti iz anketnoga upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i intervjua snimljenoga 22. listopada 2012. Razgovor vodila i snimila Iva Validžija.