HR | EN
fraza ključna riječ
autor ISBN / ISSN medij jezici
godina izdavač grad
naslov predmetnice vrsta publikacije
 
fraza ključna riječ
autor naslov pregledavanje prinova
izdavači medij
vrste teme
 
Zbirke, fondovi Knjižnica

Rezultati pretraživanja Prinova knjižnice MDC-a (68)

Sve prinove 19 (2) 2012

Podravski zbornik

Sv. 38 (2012.)
Koprivnica, Muzej grada Koprivnice, 2012

Prinova br.: 19 (2) 2012
Najnoviji svezak glasila Muzeja grada Koprivnice „Podravski zbornik“ (sv. 38.) objavljen je uz novo uredništvo i s novom koncepcijom koju u uvodnoj riječi objašnjava urednik Robert Čimin. Naime, tekstovi više nisu podijeljeni prema tematskim i sadržajnim obilježjima (na prirodoslovne, povijesne itd.) već s obzirom na način njihova pisanja i oblik, i to u dvije grupe - „Članci“ i „Prilozi“. Uvedene su i dvije nove tematske rubrike - „Podravsko nakladništvo“, koje donosi podravsku zavičajnu bibliografiju, i „Podravska kronika“, koja prati društvena zbivanja u Podravini. I dalje je zadržana rubrika „Književni prilozi“, u kojoj se objavljuju radovi podravskih autora. U uvodnoj je riječi posebno istaknuta i nova tendencija časopisa da se obraća široj publici, a ne samo znanstvenome i stručnom čitateljstvu. Časopis je i drukčije oblikovan, s novim vizualnim identitetom koji je izradio Tomislav Turković. Prva rubrika donosi 13 priloga, među kojima je tekst Maje Turinski „GIS analiza razvoja biciklističkih staza koprivničkog kraja“, Vladimira Miholeka „Zabavni i glazbeni život te zborovi u Đurđevcu do 1940. godine“, Terze Salajpa „Igra djece predškolske i školske dobi te mladeži u Goli tijekom prošlog stoljeća“ itd. Rubrika „Prilozi“ donosi pet tekstova, među kojima je i tekst Vesne Peršić Kovač o kulturnim dobrima s područja Koprivničko-križevačke županije koja su uvrštena na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Socijalizam i modernost

Zagreb, Muzej suvremene umjetnosti; Zagreb, Institut za povijest umjetnosti, 2011

Prinova br.: 19 (2) 2012
Opsežna monografija „Socijalizam i modernost: umjetnost, kultura, politika 1950. - 1974.“ objavljena je u izdanju Instituta za povijest umjetnosti i Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) uz istoimenu izložbu održanu u MSU u Zagrebu od 2. prosinca 2011. do 5. veljače 2012. Monografijom je objedinjen višegodišnji rad autorskog tima izložbe (Tvrtko Jakovina, Sandra Križić Roban, Dejan Kršić, Dean Duda) i donosi njihove osobne poglede na poslijeratnu kulturu modernizma. „Autorski tim izložbe i knjige u svojim istraživanjima promatra modernističko razdoblje u širem kontekstu jugoslavenske poslijeratne umjetničke i kulturne scene, te dokazuje čvrstu isprepletenost svih zbivanja i nudi platformu za daljnji razgovor o problemima historizacije, periodizacije i kontekstualizacije modernističke baštine“ (više o knjizi na mrežnim stranicama MSU http://www.msu.hr/#/hr/19568/). Povjesničar Tvrtko Jakovina autor je teksta „Povijesni uspjeh shizofrene države: modernizacija u Jugoslaviji 1945.-1974.“, u kojemu pregledno i pitko sažima ključna zbivanja, političke odluke i susrete, dinamiku hladnoratovskih događanja i posljedice u kulturi i umjetnosti. Sandra Križić Roban u tekstu „Obilježja modernosti na području arhitekture, urbanizma i unutrašnjeg uređenja nakon Drugog svjetskog rata“ razmatra kako su se duh epohe i ideje napretka odrazile na oblikovanje prostora i stanovanje. Ljiljana Kolešnik u svom tekstu „Konfliktne vizije moderniteta i poslijeratna umjetnost“ analizira najdinamičniju i najkompleksniju epizodu novije povijesti iz koje je - zahvaljujući općem poletu poslijeratne modernizacije i bezgraničnom povjerenju u znanost i tehnologiju - izraslo moderno urbano (post)industrijsko društvo druge polovice 20. stoljeća. Dejan Kršić u tekstu „Grafički dizajn i vizualne komunikacije, 1950. - 1975.“ otvara mnoga polemička pitanja o nesustavnosti povijesti dizajna u nas i zadire u bolna mjesta površnosti, nedosljednosti, nepostojanja kontinuiteta. Autor ističe kako pojam socrealizma u jugoslavenskim okvirima ima određene posebnosti te kako je više bio pitanje institucionalne organizacije, pa i personalne borbe za moć na kulturnoj sceni, nego pitanje forme. Dean Duda se u testu „Socijalistička popularna kultura kao (ambivalentna) modernost“ polemički osvrće na teoriju i problem periodizacije popularne kulture. Knjiga donosi i usporednu crtu vremena s popisom najvažnijih događaja u političkome i, s druge strane, u kulturnome i umjetničkom životu, bibliografiju, kazala te fotodokumentaciju izložbe.

Sv. Vlaho u povijesti i sadašnjosti

Dubrovnik, Dubrovački muzeji, 2012

Prinova br.: 19 (2) 2012
U povodu obilježavanja 1040. obljetnice štovanja kulta sv. Vlaha u Dubrovniku te 140. obljetnice osnutka Dubrovačkih muzeja kao središnja manifestacija Dubrovačkih muzeja u 2012. godini održana je izložba „Sveti Vlaho u povijesti i sadašnjosti“. Izložbom se nastojala podići razina svijesti o značenju svetog Vlaha u dubrovačkome kulturnom arealu prezentiranjem materijalnoga i nematerijalnoga kulturnog naslijeđe što ga Dubrovnik baštini zahvaljujući štovanju svoga sveca zaštitnika te povećati razina prepoznatljivosti svetog Vlaha kao dubrovačkoga nebeskog zaštitnika. U realizaciju izložbe bila su uključena sva četiri muzeja u sastavu Dubrovačkih muzeja (Arheološki, Kulturno-povijesni, Pomorski i Etnografski) te brojni istaknuti znanstvenici i vanjski suradnici. Izložba je popraćena i katalogom koji koncepcijom svojega sadržaja prati izložbenu prezentaciju. Naime, tri osnovna tematska poglavlja kataloga - „Kult svetoga Vlaha“, „Sveti Vlaho kao državni simbol“ i „Sveti Vlaho u umjetnosti“ odgovarala su trima segmentima zajedničke izložbe održane u žitnici Rupe i u Kneževu dvoru. Voditeljica projekta i ujedno urednica kataloga ravnateljica je Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać, a uredništvo u sastavu dr. sc. Vinicije B. Lupis, Pavica Vilać i mr. sc. Maja Nodari okupilo je tekstove 16 autora. Tekstovi su napisani usporedno na hrvatskome i engleskom jeziku, a popraćeni su bogatom i kvalitetnom ilustrativnom građom s izborom 339 izloženih predmeta iz fundusa Dubrovačkih muzeja te raznih institucija i pojedinaca posuditelja, najvećim dijelom iz dubrovačke biskupije. Interaktivnu prezentaciju izložbe moguće je vidjeti na mrežnim stranicama http://muzej-svvlaho.web4hr.net/ (datum pristupa: 8. travnja 2013.).

Veliki val

Rijeka, Muzej grada Rijeke, 2012

Prinova br.: 19 (2) 2012
Muzej grada Rijeke objavio je knjigu „Veliki val“, monografiju o iseljavanju iz srednje Europe (negdašnje Austro-Ugarske) u Sjedinjene Američke Države. Opsežna monografija objavljena je u sklopu višegodišnjeg projekta započetoga 2005. godine izložbom „Merika“ i rezultat je studioznih istraživanja gotovo tridesetak istraživača iz Hrvatske, Europe i SAD-a. Projekt je zaključen izložbom u New Yorku, u Muzeju imigracije na Ellis Islandu. Monografija se bavi temom emigracije od 1880. do 1914. godine, tijekom koje su iz srednje i dijela istočne Europe odselila gotovo četiri milijuna ljudi. Obrađene teme kreću su u rasponu od organizacijskih i tehnoloških aspekata emigracije do prikaza pojedinih osobnih sudbina, kako poznatih, tako i anonimnih iseljenika. Nakon uvodnog poglavlja autora projekta i urednika publikacije mr. sc. Ervina Dubrovića, tekstovi u monografiji grupirani su u nekoliko većih tematskih cjelina: „Društvene prilike“, „Tehnološki napredak, organizacija i luke emigracije“, „Rijeka i pomorci“, „Hrvatski krajevi i iseljavanje“, „Zapadna emigrantska povijest - narodi i regije“, „Istočna polovica Carstva“ i „Kraj velikog vala - restrikcije, povratak“. Kao ilustrativna građa poslužile su fotografije iz brojnih europskih i američkih izvora, iz privatnih ostavština, državnih arhiva i muzeja te iz izvornih izdanja. U prilogu su kazalo osobnih imena i kazalo zemljopisnih pojmova te sažetak na engleskom jeziku.

Vjesnik bibliotekara Hrvatske

God. 55, br. 1, 2, 3/4 (2012.)
Zagreb, Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2012

Prinova br.: 19 (2) 2012
Drugi sveščić 55. sveska „Vjesnika bibliotekara Hrvatske“ u izdanju Hrvatskoga knjižničarskog društva posvećen je digitalnim knjižničnim zbirkama. Donosi radove o izvorno digitalnoj i digitaliziranoj građi u fondovima hrvatskih knjižnica te o pojedinim pitanjima obrade digitalne građe i korištenja njome. Dunja Seiter-Šverko predstavila je nacionalni program digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe u sklopu projekta „Hrvatska kulturna baština“; prof. dr. sc. Aleksandra Horvat autorica je teksta „Digitalizacija i knjižnice“; D. Seiter-Šverko i Lana Križaj opisale su trenutačno stanje digitalizacije kulturne baštine u Hrvatskoj kao prilog nacionalnoj strategiji digitalizacije knjižnične građe; dr. sc. Radovan Vrana bavi se načinima organizacije procesa digitalizacije građe u knjižnicama; Andreja Zubac i Andreja Tominac predstavljaju digitalne knjižnice kao potporu sveučilišnoj nastavi i istraživačkom radu na daljinu. Pitanjima pripreme i obrade digitalne i digitalizirane građe bave se radovi „Hrvatska mrežna neomeđena građa na početku trećeg tisućljeća“ (D. Getliher), „Priprema starih novina za mikrofilmiranje i digitalizaciju“ (S. Lebinac) te „Određivanje vrste zapisa u katalogizaciji digitalizirane mrežne zvučne građe“ (V. Semenski).

Zbornik Moslavine

Sv. 13
Kutina, Muzej Moslavine, 2012

Prinova br.: 19 (2) 2012
„Zbornik Moslavine“ (sv. 13.) u izdanju kutinskog Muzeja Moslavine donosi čak 28 priloga vezanih za Moslavinu. To je još jedan od hrvatskih muzejskih časopisa koji tematikom svojih priloga obuhvaća pripadajuću regiju (npr. „Podravski zbornik“ – obuhvaća područje Podravine, „Osječki zbornik“ – područje Osijeka i istočne Slavonije, „Đakovački zbornik“ – područje Đakovštine) te tako upotpunjuje poslanje koje ima zavičajni muzej. Obuhvaća priloge iz arheologije, povijesti i kulturne povijesti, etnologije, likovnih umjetnosti, zavičajne književnosti, prirodoslovlja i tehničkih znanosti. No prilozi u zborniku nisu grupirani ni po jednome od uobičajenih kriterija. Prvi prilog govori o Muzeju Moslavine i njegovoj 50. obljetnici djelovanja, a potpisuju ga muzejski djelatnici Slavica Moslavac, Jasmina Uroda Kutlić, Ana Bobovec i Mladen Mitar. Raznolikost i brojnost priloga potvrđuju i obrađene teme, među kojima je arheološka baština Kutine i kutinskog kraja (A. Bobovec), životni put i djelo znamenite povijesne ličnosti iz Čazme – biskupa Stjepana II. (V. Štrk), kutinska sinagoga (Z. Karač), tradicijski glazbeni instrumenti i ples Moslavine (S. Moslavac), industrijska baština Ivanića (M. Cepetić i A. Laća) itd. Tekstovi su popraćeni sažecima na hrvatskome i engleskom jeziku te crno-bijelim ilustracijama.