Povjesničarka umjetnosti dr. sc. Irena Kraševac, viša znanstvena suradnica Instituta za povijest umjetnosti, priredila je opsežnu likovnu monografiju o umjetničkom stvaralaštvu akademske slikarice, restauratorice i konzervatorice Alme Orlić (Zagreb, 1937.). U svom tekstu, upotpunjenome citatima same umjetnice, opisala je njezin život, umjetnički rad i razvoj. U jednome od navoda autorica je istaknula: „Nagon da se izrazim crtežom i slikom dio je moje prirode. Talent je kao sjeme - ako ga ne posadiš i ne zalijevaš, tj. ako ga ne prihvatiš i ne radiš na razvoju dušom i tijelom, nestaje u nepovrat.“ Irena Kraševac likovni je rad Alme Orlić predstavila unutar poglavlja „Krajolici“, „Interijeri, mrtva priroda“, „Portreti“, „Cvijeće“, „Sakralni motivi“ i „Ilustracije“. Likovna monografija donosi i izbor tekstova mnogih drugih autora o stvaralaštvu Alme Orlić, njezinu biografiju, popis samostalnih i skupnih izložaba te nagrada, među kojima je i nagrada Hrvatskoga muzejskog društva za životno djelo „Pavao Riter Vitezović“ iz 2010. godine. Alma Orlić, umirovljena muzejska savjetnica koja je veći dio radnog staža provela u Muzeju za umjetnost i obrt, zastupljena je i u MDC-ovu „Arhivu zaslužnih muzealaca“; http://mdc.hr/hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=54 (datum pristupa: 14. travnja 2013.).

Nakon knjige „Muzeji, publika, marketing: stalne muzejske postavke i Njegova Visost Posetilac“ (2009.) dr. sc. Vladimir Krivošejev objavio je novu - „Muzeji, menadžment, turizam: ka savremenom muzeju, od teorije do prakse“, koja sadržava prerađenu autorovu doktorsku disertaciju („Menadžment regionalnih muzeja u Srbiji sa posebnim osvrtom na organizaciju potencijala kulturnog turizma“), obranjenu 2011. na Katedri za menadžment i produkciju Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu. Knjiga je koncipirana kao praktičan priručnik namijenjen muzejskim stručnjacima koji se bave poslovima upravljanja te praktičnim i teorijskim pitanjima kulturnog turizma. U prvom dijelu knjige iznesene su teorijske osnove suvremene muzeologije, menadžmenta, kulturnoga i muzejskog turizma te kulturne politike. Teorijske su postavke dograđene analizama studija iz svjetske muzejske prakse. Drugi dio knjige donosi rezultate istraživanja stanja regionalnih muzeja u Srbiji, s ciljem utvrđivanja modela njihova daljnjeg razvoja. Opsežan tekst na gotovo 500 stranica potkrijepljen je brojnim bilješkama, a u prilogu je navedena i opsežna bibliografija s popisom relevantnih web izvora. Više o knjizi i njezinu autoru Vladimiru Krivošejevu, ravnatelju i muzejskom savjetniku Narodnog muzeja Valjevo, moguće je pronaći na mrežnim stranicama http://www.muzej.rs/#knjiga2 (datum pristupa: 8. travnja 2013.).

Muzej grada Šibenika priredio je izložbu iznimno rijetke tematike u izlagačkoj djelatnosti hrvatskih muzeja. Naime, pod naslovom „Tajne starih tiramola“ (štrikova za vješanje i sušenje rublja) predstavljena je povijest i razvoj donjeg rublja u Šibeniku. Kustosica šibenskog Muzeja Marija Krnčević Rak realizirala je izložbu i istoimeni popratni katalog istražujući arhivsku građu (stare notarske spise, popise inventara, oporuke i sl.) te temeljeći izložbu i katalog ponajprije na usmenim kazivanjima starih Šibenčanki i Šibenčana. Bio je to pionirski pothvat u hrvatskoj muzeologiji jer objavljene literature o toj tematici nema. Popratni katalog donosi dva tekstualna poglavlja („Razvoj donjeg rublja u svijetu“, „Donje rublje u našim krajevima“) s bilješkama, ilustrativnom građom i sažetkom na engleskom jeziku. Drugi dio čine ilustracije izložaka s odgovarajućim legendama i kataloški popis 108 jedinica.

U „Prirodoslovnoj biblioteci“ riječkoga Prirodoslovnog muzeja, kao 17. knjiga objavljen je „Katalog zbirke jadranskih i slatkovodnih školjkaša (Mollusca, Bivalvia) Prirodoslovnog muzeja Rijeka“. Taj opsežni katalog djelo je umirovljene muzejske savjetnice Mirjane Legac i čini krunu njezina pedesetogodišnjega stručnog i znanstvenog rada na prikupljanju i proučavanju zbirke jadranskih i slatkovodnih školjkaša. To je ujedno i prvi katalog neke opsežnije malakološke zbirke u Hrvatskoj, a sadržava podatke o primjercima 159 vrsta jadranskih školjkaša, što čini čak 75% svih vrsta jadranskih školjkaša, i sedam slatkovodnih vrsta. Uvodni dio kataloga donosi tekst o podrijetlu, podacima i važnosti Zbirke jadranskih školjkaša riječkoga Muzeja te o muzejskim postupcima skupljanja i obrade školjkaša. Drugi, opsežniji kataloški dio podijeljen je na dvije cjeline - na onu o jadranskim i na onu o slatkovodnim školjkašima. Svaki je primjerak školjkaša popraćen kataloškim podacima i kvalitetnim ilustracijama u boji. Tekst kataloga napisan je dvojezično, na hrvatskome i engleskom jeziku, upotpunjen je popratnom literaturom i kazalom znanstvenih naziva. Recenzentice kataloga su dr. sc. Mirjana Hrs-Brenko i dr. sc. Vesna Štamol.

Od samih početaka rada Muzeja Brodskoga Posavlja u Slavonskome Brodu djeluje i Galerijski odjel, koji je čak neko vrijeme bio izdvojena jedinica sa stotinjak inventarnih brojeva. Danas Galerijski odjel ima oko 700 umjetnina, a njegova Zbirka umjetnina druge polovice 20. stoljeća sadržava oko dvjesto radova (više o zbirci na http://www.muzejbp.hr/hr/odjeli/galerijski-odjel/zbirka-umjetnina-druge-polovice-20--stoljeca/). U drugoj knjizi muzejske edicije „Katalog muzejske zbirke“ predstavljen je taj dio galerijskog fundusa koji obuhvaća i umjetnička djela brodskih umjetnika nacionalne važnosti (djela Vladimira Becića, Ivana Domca, Vladimira Filakovca, Jerolima Mišea, Branka Ružića i dr.). Autorica kataloga Zbirke je njezina voditeljica viša kustosica Danijela Ljubičić Mitrović. Zbirku i njezin umjetnički fundus, nastao u razdoblju od 1950-ih do danas, predstavila je unutar nekoliko tematskih cjelina: „Rat i mir“, „Slikarstvo tišine“, „Glasna tišina“, „Paralelni svjetovi“ i „Izvan centra“. Kataloški dio publikacije donosi 210 kataloških jedinica s reprodukcijama u boji. Tekst kataloga popraćen je iscrpnim bibliografskim bilješkama te ilustrativnom građom iz fundusa Zbirke. Katalog je upotpunjen i sažetkom na engleskom jeziku te popratnom literaturom.

U sklopu projekta zaštite materijalne i nematerijalne baštine Rovinja, Zavičajni muzej grada Rovinja obradio je tematiku tradicijske kuhinje i gastronomije kao važnog dijela svakodnevnog života. Izložba, održana od 2. kolovoza 2012. do 20. veljače 2013., popraćena je i katalogom. Autori izložbe Katarina Marić i Mario Buletić ujedno su, uz Tanju Kocković-Zaborski, i autori teksta kataloga. U njegovu predgovoru istaknuli su kako su „gastronomija i način pripremanja hrane ljudska (su) praksa koja ide mnogo dalje od običnoga zadovoljavanja bioloških potreba, ona sažimlje, podcrtava i usmjerava na pojave i promjene u kulturi određenog podneblja“. Autori izložbe i njihovi suradnici terenskim su istraživanjem prikupili iskustva rovinjskih kućanica i njihove recepte koji, uz prikupljene predmete iz kuhinjskog inventara, čine sliku lokalne rovinjske kuhinje i kulinarstva. Prvi dio publikacije donosi pregledni tekst, a u drugome je sadržan ilustrirani kataloški popis izloženih predmeta - kuhinjskog namještaja, posuđa, pribora za jelo, kuhinjskih pomagala i kuhinjskog tekstila. Tekst je objavljen usporedno na hrvatskome i talijanskom jeziku, a popraćen je i sažetkom na engleskom jeziku.