Tijekom siječnja i veljače 2008. godine u Gliptoteci HAZU održana je povremena izložba na kojoj je predstavljen rad arhitekta i sveučilišnog profesora Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Marija Beusana. Popratni katalog izložbe donosi tekst Snješke Knežević "Arhitektura izložbe - na tragu hermeneutičkog diskursa", u kojemu renomirana povjesničarka umjetnosti predstavlja Beusanov rad na području projektiranja i dizajna muzejskih izložba i stalnih postava. Naime, Mario Beusan je tijekom tridesetak godina realizirao 173 izložba i 18 muzejskih postava, među kojima su i velike kulturno-povijesne izložbe "Rano kršćanstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj" (Arheološki muzej u Zagrebu, 1994.), "Znanost u Hrvata" (Galerija Klovićevi dvori, 1996.), "Od golubice do mira" (palača UNESCO-a, Pariz, 1997.), "Slava saboru" (Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 1997.), "Historicizam u Hrvatskoj" (MUO, Zagreb, 2000.), "Kolomanov put" (Hrvatski povijesni muzej, 2002.), "Dalmatinska zagora" (Galerija Klovićevi dvori, 2007.) itd. Od 1998. godine Mario Beusan realizirao je i stalne muzejske postave, među kojima su Zbirka sakralne umjetnosti Hrvatskog zagorja (dvorac Oršić u Gornjoj Stubici, 1999.), postav Hrvatskoga školskog muzeja u Zagrebu (2000.), Etnološkog odjela Zavičajnog muzeja "Stjepan Gruber" u Županji (2001.), stalni postav Muzeja Narona (2007.) i Dvora Trakošćan (2007.) itd. Uz brojne ilustracije i fotografije izložbenih muzejskih postava, katalog donosi i tekst Marija Beusana o oblikovanju stalnog postava Muzeja Narona u Vidu te esej Željke Čorak "Mario Beusan među stvarima i snom". U prilogu je dan kataloški popis izložaba i stalnih muzejskih postava te arhitektov životopis i bibliografija.

Autorica knjige Snješka Knežević tvrdi da već brojka od 248 realiziranih izložbi i 36 muzejskih postava nastalih od 1973. godine do danas govori sama za sebe – jer je “unatrag četrdeset godina oblikovanje izložaba i muzejsko-galerijskog postava težište Beusanova rada”. "Beusan se bavi umjetnošću, živi za umjetnost i jest umjetnik, umjetnost je okosnica njegova života, rada i postojanja". Beusanova konstanta i ishodište u radu na kreiranju izložbenih i muzejskih postava, odnosno ono što ga karakterizira jest “eros artefakta”, radost, poštovanje i rad s artefaktom što se može vidjeti na nizu primjera kojima je pokrio prostor cijele Hrvatske (i nešto van granica zemlje), svih razdoblja i vrsti zbirki - od postava Arheološkog muzeja u Zagrebu ili onog u Naroni, preko dvoraca Trakošćan i Odescalchi, postava sakralnih zbirki poput Dijecezanskog muzeja i Riznice katedrale u Požegi, Muzeja sakralne umjetnosti Kotorske katedrale ili malog, ali važnog Židovskog muzeja u Židovskoj općini u Zagrebu, do izložbi od onih minucioznih posvećenih njegovoj drugoj ljubavi suvremenom nakitu do velikih panoramskih poput “Dalmatinska zagora, nepoznata zemlja”, “Dominikanci u Hrvatskoj“ ili „Antički Grci na tlu Hrvatske“. U monografiji, koju je objavilo Hrvatsko udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti ULUPUH, i koja je u cijelosti prevedena na engleski, uz bogato ilustriran pregled odabranih radova, izložbi i postava do 2017. godine, objavljen je i kataloški popis svih radova, prostornih koncepcija, oblikovanja i likovnih postava, popis predavanja i autorskih objava, a zanimljivo je da je objavljen i pregled njegovih zvukovno-glazbenih kulisa, jer, (...) Beusan ima izuzetno blizak odnos sa svim vrstama umjetnosti. Premda je autorica knjige Snješka Knežević, rekla da knjiga daje samo natuknice budući da je u njoj sabrano 50 godina plodonosnog i kreativnog rada akademkinja Željka Čorak, koja je za monografiju napisala tekst "Mario Beusan među stvarima i snom“, mišljenja je da je riječ o sjajno napravljenoj knjizi, strogo strukturiranom djelu koje precizno pokazuje Beusanove raspone, mogućnosti i izbore, njegov "paralelni svijet, svijet kakvog je sve manje, svijet sklada, reda i mjere". (Maja Kocijan)

Katalog izložbe održane od 20. prosinca 2011. do 4. ožujka 2012.