Etnografski muzej u Zagrebu kao matični muzej za etnografske muzeje i zbirke, svojim je stručnim glasilom započeo suradnju s etnolozima i muzejskim stručnjacima iz drugih ustanova u Hrvatskoj i inozemstvu. Praćenje promjena u suvremenoj teoriji i praksi jedan je od elemenata kojima Uredništvo želi postići relevantnost časopisa i njegovo osuvremenjivanje. Promijenjena koncepcija časopisa ogleda se u najnovijemu, osmom svesku. U prvom tematskom bloku «Tekstil» objavljen je izvorni znanstveni rad Jurja Zajonca (Slovačka) o početnim fazama u tehnološkom postupku tkanja u Slovačkoj te stručni radovi Alena Hajbe, Olge Orlić, Marianne Stang (Njemačka) te Hanelore Höfler i Renate Rother (Austrija). U drugom tematskom bloku «Suvremena muzejska praksa» pisali su Leonarda Kovačić (Australija), Grazyna Mosio (Poljska), Hannelena Savolainen (Finska), Ivan Šestan, Edit Katona i Terezia Balogh-Horvath (Mađarska). Rubrika «Ostali prilozi» donosi iskustva i osvrte iz muzejske prakse.

Jedanaesti svezak "Etnoloških istraživanja", glasila Etnografskoga muzeja u Zagrebu, objavljen je 2006. godine pod glavnim uredništvom Ivana Šestana. U prvi tematski blok ("Etnološke teme") uvršten je posthumno objavljen stručni članak dr. sc. Katice Benc-Bošković (1927.-2006.) ("Baltazar Baldo Bogišić - sistematičar u prikupljanju etnografske građe"), a zbornik donosi i bibliografiju njezinih radova te in memoriam Aleksandre S. Lazarević. Prva tematska skupina donosi i izvorni znanstveni članak Branka Đakovića o uskrsnim krijesovima, pregledni tekst Aide Benko o "bijeloj kugi" u Slavoniji od sredine 19. st. do početka Drugoga svjetskoga rata te stručni članak Krešimira Blaževića o molitveniku "Vienac" Marijana Jajića kao etnografskoj građi. Priloge o stručnoj etnološkoj terminologiji dali su Irena Kolbas i Ivan Šestan, a tematsko poglavlje "O identitetu" donosi četiri rada, među kojima je i tekst Ivone Orlić o čakavskom pjesništvu u Istri kao dijalektnom identitetu. Graditeljstvo otoka Lastova (M. Horvat i K. Mutak) i obiteljska kuća Palčava šiša u selu Plešce kao kulturni spomenik (Marko Smole) predstavljeni su u poglavlju "Graditeljska baština". U prilozima je dan popis izložaba Etnografskoga muzeja u Zagrebu od 1999. do 2005. g. (Jasna Mokos). Tekstovi su objavljeni dvojezično (na hrv. i engl. jez.) i većina ih je popraćena bibliografskim bilješkama.

Petnaesti svezak časopisa Etnografskoga muzeja u Zagrebu "Etnološka istraživanja" na 343 stranice donosi dvanaest priloga unutar četiri tematska poglavlja. Prvo je poglavlje posvećeno oblicima zaštite i prezentacije tradicijske kulture na području nacionalnih parkova i parkova prirode. Donosi radove Grge Frangeša o Parku prirode Učka, Vite Hazlera o baštini Triglavskog nacionalnog parka, Urške Stražišar o vodi kao kulturnoj baštini Parka prirode Telašćica, Zdravka Živkovića o obnovi mlinice na Roškom slapu te rad Julija Wittmayera s Fakulteta društvenih znanosti Sveučilišta u Rotterdamu o mogućnostima iskorištenja tradicijske kulture kao pokretača i ishodišta turizma u Južnoj Africi. Rubrika "Etnološke teme" donosi pet radova, među kojima su dva izvorna znanstvena rada - Jadrana Kalea "Kulturna industrija narodne nošnje" i Marinka Vučkovića "Pučka pobožnost u svetištu Blažene Djevice Marije u Nebo Uznesene, u Kloštru kod Kobaša". Rubrika "Prikazi" donosi kronologiju izložaba Etnografskoga muzeja 2009. - 2010., a u rubrici "In memoriam" objavljeno je sjećanje na etnologinju dr. sc. Aleksandru Lazarević (1921. - 2010.).