Tijekom 2020. godine Arheološki muzej u Zagrebu izdao je, prvo hrvatsku (Stalni postav Srednjovjekovne zbirke – vodič), a potom i englesku verziju (Permanent exhibition of the Medieval Collection – Guide) vodiča po stalnom postavu Srednjovjekovne zbirke. Vodičem je predstavljena srednjovjekovna kulturna baština iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu izložena u stalnom postavu. Vodič prati teme zastupljene u stalnom postavu uz tekstove, izdvojene važne događaje, lokalitete i pojedinačne predmete nadopunjene bogatim ilustracijama (fotografije, crteži, rekonstrukcije) koji omogućuju upoznavanje javnosti s raznolikošću i vrijednošću predmeta koju čuva Srednjovjekovna zbirka te povijesnim okolnostima u kojima su oni nastajali i bili u upotrebi. Razdoblje seobe naroda predstavlja se kroz tematske cjeline vezane uz pojedine nomadske i germanske narode (Huni, Istočni Goti, Gepidi, Langobardi), bizantsku prevlast u Panoniji i Dalmaciji te konačno uz vrijeme provale Avara i doseljenja južnih Slavena. Vrijeme ranoga srednjeg vijeka obilježavaju teme vezane uz rane Slavene, franački utjecaj u južnoj Panoniji, Sisak i misijska središta te Mađare u Karpatskoj kotlini. Kao najrasprostranjenija i arheološki najbolje dokumentirana, zastupljena je bjelobrdska kultura odnosno nalazi iz nekih od naših najznačajnijih istraživanih lokaliteta (groblja Vukovar – Lijeva Bara, Bijelo Brdo, Zagreb – Stenjevec itd.). Zanimljiv skup (pojedinačnih) nalaza predstavljaju predmeti bizantsko-bugarskog kulturnog kruga koji se najvećim dijelom javnosti prvi put predstavljaju kao i znatan broj keramičkih posuda ranog i razvijenog srednjeg vijeka. Posebna tema, također u okviru ranog srednjeg vijeka, nalazi su i nalazišta s prostora dalmatinske Hrvatske odnosno Kneževine Hrvatske. Uz kamene spomenike (crkveni namještaj), među kojima je jedan od najznamenitijih spomenika ne samo srednjovjekovne zbirke AMZ-a, nego hrvatske arheološke, ali i općenito kulturne baštine - natpis kneza Branimira iz Gornjeg Muća, zastupljeni su i nalazi nakita i novca od 9. do 11. stoljeća. Razdoblje razvijenog i kasnog srednjeg vijeka u zbirci je zastupljeno nešto manjim brojem predmeta u odnosu na ranija razdoblja. Ipak, kroz nekoliko cjelina – kršćanstvo, naoružanje, svakodnevni život i nakit ocrtana je spomenuta raznovrsnost zbirke te arheološka građa i civilizacijski aspekti tog razdoblja. Stalni postav Srednjovjekovne zbirke otvoren je za javnost početkom 2017. godine, međutim zbog posljedica potresa koji je pogodio Zagreb u ožujku 2020. godine, a u kojemu je stradala i zgrada Arheološkog muzeja u Zagrebu, postav je zbog sigurnosnih razloga uklonjen te će po sanaciji zgrade ponovo biti dostupan javnosti. (Maja Bunčić)