Memorijalni kompleks "Batinska bitka" otvoren je 1976. godine u čast svim sudionicima Batinske bitke i u znak sjećanja na jednu od najtežih bitaka 2. svjetskog rata. U sastavu Memorijalnog kompleksa nalazi se spomenik Crvenoj armiji "Pobjeda", rad akademskog kipara Antuna Augustinčića, Spomen-dom s dvije izložbene prostorije i stalnom muzejskom izložbom o Batinskoj bitci te Spomen-park. Tijekom Domovinskog rata većina muzejskih predmeta je sačuvana iako su prostori pretrpjeli štete. Zbog neospornog značaja Batinske bitke, na inicijativu Ministarstva kulture RH, započelo se sa izradom novog muzeološkog postava u građevinski obnovljenom Spomen-domu. Ovom izložbom otvorena je batinska spomen-soba u kojoj su izložene fotografije, oružje i ratna oprema te video-projekcija dokumentarnih filmova. U katalogu je navedena 51 jedinica te uvodni tekst autorice Nataše Mataušić.

U nizu svojih tematskih izložaba, kojima, u nedostatku stalnog postava, posjetiteljima omogućuje opsežniji uvid u pojedina razdoblja i događaje iz hrvatske prošlosti, Hrvatski povijesni muzej (HPM) priredio je izložbu "El Shatt - zbjeg iz Hrvatske u pustinji Sinaja, Egipat (1944. – 1946.)" (12. prosinca 2007. - 1. rujna 2008.). Izložbom i popratnim katalogom obrađena je izdvojena tematska cjelina u sklopu velike povijesne teme Drugoga svjetskog rata koja predstavlja izbjegličke logore podignute u Sinajskoj pustinji, u predjelu El Shatta i El Khatabe u Egiptu, u koje je zbog vojnih akcija na području dalmatinske obale i zaleđa, a u organizaciji Saveznika i NKOJ-a, od veljače 1944. do ožujka 1946. godine evakuirano više od 30 000 ljudi iz Hrvatske. To je bio ne samo jedan od prvih logora hrvatskog stanovništva, već jedan od prvih logora Drugoga svjetskog rata uopće. Izložba na temelju stručnih i znanstvenih istraživanja te putem raznovrsne originalne muzejske građe (više od 900 predmeta) koja se čuva u Hrvatskomu povijesnomu muzeju, kao i posuđene građe iz drugih muzejskih institucija i arhiva, prezentira organizaciju života u logoru El Shatt, u literaturi poznatome kao "grad u pustinji" ili "platneni grad". Autorica izložbene koncepcije i urednica dvojezično pisanoga kataloga izložbe jest Nataša Mataušić, a autorice uvodnih tekstova su mr. sc. Rhea Ivanuš, mr. sc. Snježana Pavičić i mr. sc. Dubravka Peić-Čaldarović. Katalog izložbe dobio je počasnu diplomu ZGRAF-a, a izložba nagradu Hrvatskoga muzejskog društva za izložbeni projekt 2007. godine.

Katalog "Fond filmske građe iz Zbirke fotografija, filmova i negativa Hrvatskoga povijesnog muzeja" objavljen je kao trideset deveti u seriji kataloga muzeja koji obrađuju muzejske zbirke i prezentira tek manji segment te iznimne zbirke koja sadržava 79126 fotografija, filmova i negativa ili, kao što će i ravnateljica Muzeja gospođa Ankica Pandžić istaknuti, gotovo polovicu muzejskih predmeta toga muzeja. Na oko sedamdesetak stranica, ilustriranih solidnim brojem fotografija autorica Nataša Mataušić iscrpno je, nakon kratkog opisa samoga fonda filmske građe, te tekstova o filmu, osnovnim obilježjima filmskog materijala, oštećenjima filmske vrpce i mjerama zaštite, obradila fond filmske građe u pet skupina prema kriterijima provenijencije i namjene. To su ove skupine: filmovi njemačke proizvodnje, filmska građa Nezavisne Države Hrvatske, filmska građa partizanskog podrijetla, filmovi savezničke (američke i britanske) proizvodnje i nastavni filmovi proizvedeni nakon 1945. godine u filmskim poduzećima socijalističke Jugoslavije i Sovjetskog Saveza. Katalog, osim sažetaka tekstova na engleskom jeziku, sadržava popis stručne literature i iscrpne kataloške jedinice u kojima je autorica obradila sedamdeset osam filmova proizvedenih između 1939. i 1975. godine, što katalog čini i prvorazrednim i poticajanim materijalom za svakoga novog istraživača povijesti 20. stoljeća, kao i za estetičare filma i fotografije. (L.D.T.)