Organizatori izložbe: Podravka d.d. Koprivnica, Služba za djelatnost u kulturi i Hrvatski povijesni muzej Zagreb.

Koncentracijski logor Jasenovac najpoznatiji je dio represivnog sustava Nezavisne Države Hrvatske čije organizacijsko sređivanje počinje 26. lipnja 1941. godine «Izvanrednom zakonskom odredbom i zapovijedi» ustaškog poglavnika Ante Pavelića. Postoje brojne indicije da je prije kolovoza 1941. jasenovački logor bio zamišljen kao radni logori za melioraciju i vojnu industriju. Čitanjem ove knjige stječe se cjelovitiji uvid u problematiku logora Jasenovac i Stara Gradiška. Tekst je popraćen brojnim dokumentima, svjedočanstvima preživjelih logoraša i fotografijama, sačuvanim arhivskim gradivom koje knjizi daju vjerodostojnost i uravnoteženu sliku stanja o višenamjenskom logoru i uspješno dopunjuje već objavljenih 1106 knjiga s istom tematikom. U obilju postojeće građe objavljivanje nepoznatih ili manje poznatih dokumenata doprinosi objektivnijem pristupu bez politizacije i manipulacije koje ovu, ionako traumatičnu temu, čine još traumatičnijom. (Jozefina Dautbegović)

Muzejska savjetnica Hrvatskoga povijesnog muzeja Nataša Mataušić autorica je fotomonografije o Koncentracionom logoru Jasenovac. Knjigu je objavilo Spomen-područje Jasenovac u Biblioteci "Banalnost zla". Uz uvodne napomene, koje donose faktografske činjenice o Koncentracionom logoru Jasenovac te dokumentaciji o objavljenoj građi o logoru, knjiga sadržava četiri tematska poglavlja. U tekstu "Fotografija kao povijesni dokument" autorica je nastojala upozoriti na problematiku valorizacije i izbora fotografija o logoru kao povijesnih dokumenata. Naime, ona naglašava da je o ustaškim logorima Jasenovac i Stara Gradiška do 2000. g. objavljeno 1188 knjiga, 1544 memoarska zapisa i studijska članka te 108 zbirki dokumenata koje donose obilje fotografske građe čiji su opisi i komentari često nepotpuni ili čak pogrešni. Stoga autorica upozorava da je fotografija povijesni dokument tek kada su o njoj prikupljeni i svi relevantni podaci te analiziran njezin sadržaj. Tu je tezu ilustrirala i s nekoliko primjera. Drugo je poglavlje posvećeno predstavljaju fotografske građe o Jasenovcu iz triju hrvatskih ustanova - Hrvatskoga državnoga arhiva (HDA), Hrvatskoga povijesnoga muzeja (HPM-a) te Spomen-područja Jasenovac. Nakon tekstualnog poglavlja o logoru Jasenovac slijedi poglavlje s izborom fotografske građe. Njihova selekcija iz HDA, HPM-a i Spomen-područja Jasenovac temeljila se na kriteriju autentičnosti, dokumentarnosti i izražajnosti fotografija te onih koje su važne za dokazivanje povijesne istine o jasenovačkom logoru. Knjigu prate izvodi iz recenzija dr. sc. Marija Jareba, dr. sc. Tee Benčić-Rimay i Nataše Jovičić te bibliografija.