Najnoviji, 24. svezak časopisa Arheološkoga muzeja u Zadru - "Diadora", donosi devet priloga. Od toga su većina izvorni znanstveni radovi, a među njima su tekstovi Emila Podruga, u kojemu autor opisuje prve tri istraživačke kampanje na nalazištu Čista Mala; Natalije Čondić o liburnijskim grobovima na zadarskom poluotoku; Miroslave Topić o krhotinama antičkog stakla s Čitluka koje se čuvaju u Muzeju Cetinske krajine u Sinju; Jakova Vučića o arheološkim istraživanjima koje provodi Arheološki muzej Zadar kod crkve sv. Jure u Kruševu; Mate Radovića o starohrvatskim grobovima otkrivenima na položaju Banovac u Ninu te Marije Karmelić o glaziranoj keramici s lokaliteta Vrana - crkva sv. Katarine. Marina Maruna je u tekstu "Pet stoljeća Diadore" prikazala okolnosti u kojima se objavljuje i razvija muzejski časopis "Diadiora" tijekom 50 godina njegova izlaženja. Svi su radovi u časopisu klasificirani te popraćeni sažecima na hrvatskome i engleskom jeziku te popratnim bibliografskim bilješkama i literaturom. Radovi su objavljeni usporedno na hrvatskome i engleskom jeziku.

Dvobroj glasila Arheološkoga muzeja u Zadru „Diadora“ (26/27) nosi podnaslov „Batovićev zbornik“. Time je zadarski Muzej po drugi put svoj časopis posvetio jednoj značajnoj osobi, ovaj put (nakon prof. dr. Mate Suića 1980.g.) dr. sc. Šimi Batoviću, obilježavajući njegovu 85. godinu života i 60 godina rada u struci. Dr. sc. Šime Batović jedan je od najvećih hrvatskih arheologa koji se posvetio prapovijesnoj arheologiji u Dalmaciji, a svoj je tridesetogodišnji profesionalni rad proveo u zadarskom Arheološkom muzeju, od čega desetak godina kao njegov ravnatelj, a uz njega je ostao vezan i nakon odlaska u mirovinu. Tijekom dugogodišnjeg rada Batović je napravio sinteze o različitim prapovijesnim razdobljima, osobito željeznom dobu. Batovićev životopis i bibliografija objavljeni su u dva toma sabranih Batovićevih djela „U osvit povijesti“ (2002.). Najnoviji dvobroj „Diadore“ donosi 29 članaka uglednih hrvatskih i međunarodnih stručnjaka od kojih su mnogi bili Batovićevi učenici. Radovi obrađuju teme od starijeg kamenog doba do srednjeg vijeka te određene segmente djelovanja Arheološkog muzeja Zadar i njegove knjižnice. Svi su tekstovi recenzirani i klasificirani te objavljeni usporedno na hrvatskome i engleskom jeziku s iscrpnim bibliografskim bilješkama i ilustrativnom građom u boji.