Ante Rendić-Miočević je od kraja 1973. god. bio zaposlen kao kustos u Arheološkom muzeju u Zagrebu, a od svibnja 1984. god. ravnatelj je te institucije. Dužnost ravnatelja Muzeja obnašao je sve do odlaska u mirovinu 1. siječnja 2012. god. Arheološki muzej u Zagrebu odlučio mu je zbog njegovih nemalih zasluga posvetiti zbornik radova te se na taj način djelomično odužiti za sve što je učinio za ovu instituciju. U zborniku, kojeg su uredili Ivan Radman-Livaja i Tomislav Bilić, osim životopisa i bibliografije Ante Rendića-Miočevića, otisnuto je ukupno 40 radova, bogato opremljenih kartama i ilustracijama, bilješkama i bibliografijom. Radovi su objavljeni na hrvatskom, engleskom, talijanskom, francuskom, slovenskom i njemačkom jeziku, a ukupno je sudjelovalo četrdeset i četvoro hrvatskih i inozemnih autora s raznorodnih hrvatskih i inozemnih institucija.

Katalog prigodne izložbe uz 150. godišnjicu kontinuiranog muzejskog rada Arheološkog muzeja u Zagrebu. Arheološki muzej, jedan od tri slijednika velikog Narodnog muzeja u Zagrebu, izložbom kao i popratnim katalogom upoznao je javnost s najznačajnijim dijelovima iz muzejskog fundusa odabirom najdragocjenijeg spomeničkog materijala iz svih muzejskih zbirki (Pretpovijesna, Egipatska, Antička, Ranosrednjovjekovna, Numizmatička, knjižnična) te izborom najzanimljivije i najrelevantnije dokumentarno-arhivske građe. Ujedno je predstavljena i povijest Muzeja po pojedinim etapama njegova razvoja (od Učeno družtvo, 1829., Hrvatski narodni muzej, 1836., Narodni zemaljski muzej u Zagrebu 1878., Arheološki odjel Narodnog muzeja 1893., Prethistorijski odjel Hrvatskog narodnog muzeja, Arheološko-historički odjel Hrvatskog narodnog muzeja, Arheološko-historički narodni muzej 1920. - 1939., Prethistorijski narodni muzej 1920. - 1939., Hrvatski državni arheološki i historijski muzej-Zagreb 1940. - 1945., Arheološki muzej-Zagreb 1945. - 1991., Arheološki muzej u Zagrebu od 1991. godine) te uloga njegovih zaslužnih ravnatelja (Mijat Sabljar, Šime Ljubić, Josip Brunšmid, Viktor Hoffiller, Mirko Šeper, Zdenko Vinski, Duje Rendić-Miočević). Dvojezičnost kataloga omogućava njegovo iščitavanje i van hrvatske jezične zajednice što doprinosi značajnoj promidžbi hrvatske kulturne baštine u široj zajednici.