Isti sadržaj kao publikacija "Duh renesanse - predstavljanje radionica Doma Marina Držića".

Dom Marina Držića u Dubrovniku je književni muzej koji vrlo uspješno djeluje od 1989. godine kao mjesto sjećanja na dubrovačkoga renesansnog književnika Marina Držića (Dubrovnik, 1508. – Venecija, 1567.). Svojim brojnim likovnim, glazbenim, dramskim i filmskim radionicama najmlađima želi približiti lik i djelo najvećeg hrvatskog komediografa. Uvođenjem stripa u svoju bogatu izdavačku djelatnost Dom Marina Držića nastoji Držićev tekst približiti srednjoškolskom uzrastu, podržavajući upotrebu stripa za učenje i poučavanje u suvremenom školskom programu, ali i ostalima stripoljupcima bez obzira na njihove godine. Prvo strip-izdanje poznatoga Držićeva djela Novela od Stanca objavljeno je 2017. godine uz obilježavanje 450 godina od smrti Marina Držića. Potaknut dobrim reakcijama kao i izvrsnom suradnjom s ilustratorom Dubravkom Kastrapelijem, Dom Marina Držića promovirao je drugi Držićev klasik u stripu u prosincu 2019. godine. Riječ je o najpoznatijoj komediji Marina Držića – Dundo Maroje, koju je prvi put izvela Pomet-družina u pokladne dane 1551. godine u dubrovačkoj Vijećnici. Knjiga donosi prvi od četiri dijela u kojima će biti objavljena komedija pisana u prozi, a koju čini 5 pet činova. Prva knjiga donosi Prolog Dugog Nosa, Prolog i prvi čin književnoga izvornika. Držićeva poetika i svjetonazor ocrtavaju se u Prologu Dugoga Nosa – uvodnome tekstu „negromanta od velicijeh Indija“ u kojemu Negromat Dubrovčanima predstavlja utopijsku sliku svijeta pravde i ljubavi gdje žive „tihi, ljudi mudri, ljudi razumni... koji se zovu ljudi naozbilj“ nasuprot stvarnome svijetu zla u kojemu vladaju „ljudi nahvao“ izrugujući se pri tome dubrovačkoj aristokraciji. Prolog najavljuje i uvodi u priču čija je radnja smještena u Rimu 1550. godine i opisuje potragu trgovca Dunda Maroja za razmetnim sinom Marom koji je dukate namijenjene za trgovinu potrošio na provod i lijepe žene jer „Dinar u mladu djetetu bijesni kao zli duh“. U prvome činu upoznajemo glavne likove među kojima je i sluga Pomet „izrazito filozofski determiniran lik, koji će svojom životnom mudrošću i djelovanjem u radnji u piščevo ime omogućiti da shvatimo pjesničku, vizionarnu poruku u prologu Dugog Nosa.“ Razumijevanju teksta bitno doprinose popratne bilješke uglednoga držićologa Frana Čalea, preuzete iz lektirnoga izdanja Držićevih djela u izdanju Školske knjige iz 2006. godine kao i iscrpan rječnik manje poznatih riječi. I ovaj je strip „napeng'o“ Dubravko Kastrapeli, ilustrator koji „spaja svoju ljubav prema književnosti i likovnosti“. U predgovoru knjizi „Tko se boji Držića još?“ povjesničarka umjetnosti dr. ac. Anita Ruso među ostalim ističe: „Kastrapelijev pristup Držićevu djelu minuciozno je precizan. Nijednu scenu nije propustio, nijedna replika nije ostala bez uprizorenja. Koristeći se tehnikom akvarela i za svoj rad karakterističnim živim, čistim bojama u kombinaciji s nešto ugaslijim oker tonovima, Kastrapeli je uspio prenijeti svu vibrantnost i osebujnost kojom odišu scene i likovi jednog od najboljih književnih tekstova na hrvatskom jeziku.“. Životopis Marina Držića preuzet je u skraćenom obliku iz Hrvatske enciklopedije (sv. 3.). Urednik knjige objavljene u novopokrenutoj Biblioteci Strip izdanja djela Marina Držića je Nikša Matića, ravnatelj Doma Marina Držića, koji je prepoznao strip kao još jedan od suvremenih oblika promocije svevremenske Držićeve književne riječi. S nestrpljenjem očekujemo druge nastavke! (Snježana Radovanlija Mileusnić)