Naslovljena starom narodnom poslovicom "Tko nosi, ne prosi", u zagrebačkom je Etnografskome muzeju održana izložba o torbama hrvatskih krajeva od kraja 19. st. do danas. Autorica izložbe, kustosica Katarina Bušić, u uvodnim je poglavljima istoimenoga popratnog kataloga naglasila kako je cilj izložbe prikazati raznolika kulturološka značenja torbi i srodnih pomagala za prijenos tereta (bisaga, vreća, tekstilnih podložaka) u hrvatskoj tradicijskoj kulturi, upoznavanje različitih tehnika njihove izrade i ukrašavanja, poruka i simbola koji se iz njih iščitavaju te načina prijenosa različitog tereta. Katalog izložbe donosi i tekstove o povijesti torbe, različitim vrstama (i nazivima) torbi, specifičnostima ženskih i muških torbi, tradicijskim školskim torbama, ulogama torbi u različitim običajima i vjerovanjima. U katalogu su objavljeni i tekstovi Ivane Radovani ("Putovima imotskih putujućih trgovaca") te Marine Maričić o suvremenim torbama ("Njezino veličanstvo - torba! "). Reprodukcije pojedinih izložaka interpolirane su kao ilustrativni materijal uz tekst kataloga koji je popraćen sažecima na engleskom jeziku.

Uz slavljenje uskrsnih blagdana 2005. godine Etnografski muzej u Zagrebu priredio je izložbu i popratni katalog višeg kustosa Josipa Brleka lirskog naziva “Uz križ stati” preuzetoga iz pjesme Jacoponea da Todia. Cilj je izložbe da na temelju građe koju Muzej desetljećima kontinuirano prikuplja, prikaže hrvatske običaje obilježavanja tog kršćanskog vjerskog blagdana, kao i još uvijek sačuvane elemente narodne tradicije. Katalog prati koncepciju izložbe te uz tekstualni dio o korizmeno-uskrsnim običajima sadržava popis i reprodukcije 44 rada suvremenih likovnih umjetnika o temi Uskrsa. Publikacija je ilustrirana brojnim reprodukcijama i dokumentarnom građom, a u prilogu je i kataložni popis 120 izloženih predmeta. U popratnoj literaturi preporučuju se bibliografske jedinice za daljnje istraživanje izložene teme.

Etnografski muzej u Zagrebu priredio je u lipnju 2011. god. izložbu o vatri, koja je nastala u sklopu dugogodišnje suradnje s muzejom Fränkische Schweiz iz Njemačke. Izložbom se nastojala naglasiti važnost vatre u čovjekovu životu u povijesnoj perspektivi, pri čemu je istaknuto njezino gospodarsko, komunikacijsko, društveno i simboličko značenje. Izložba je popraćena istoimenom publikacijom čiji su tekstovi grupirani u pet tematskih skupina koje prate izložbeni postav. U prvom je tematskom poglavlju (Vatra i ekologija) vatra prikazana kao ekološki i evolucijski činitelj, a u drugom je poglavlju (Vatra i svakodnevica) istaknuta kontinuirana i svakodnevna povezanost čovjeka i vatre kao jednoga od egzistencijalnih uvjeta opstanka. Upotreba vatre u radu, u industriji i obrtu kao preduvjetu za razvoj kulture, opisana je u trećem poglavlju (Vatra kao pomoć u radu). Funkcija vatre u velikim svjetskim religijama, kao i u hrvatskim običajima i folkloru, predstavljena je u poglavlju Vatra i duhovnost, a uloga vatre u pravnim sustavima tijekom povijesti, od „suda vatrom“ i inkvizicije, do spaljivanja knjiga i žigosanja opisana je u poglavlju Vatra i pravo. Knjiga je objavljen na hrvatskom jeziku, s usporednim prijevodom na engleski. Ilustrirana je fotografijama izložaka s popratnim legendama. Autorice izložbe i tekstova u popratnoj publikaciji jesu muzejska savjetnica mr. sc. Aida Brenko, muzejska savjetnica Mirjana Randić i kustosica Marija Živković.