Časopis Etnografskog muzeja u Zagrebu u šestom svesku sadrži devetnaest znanstvenih i stručnih članaka grupiranih u dvije cjeline. Prvi dio "Istraživanja" nastavlja praksu objavljivanja radova djelatnika Muzeja nakon ekipnih terenskih istraživanja koja su jedan od osnovnih načina skupljanja etnografske građe. U ovom broju objavljena su etnološka istraživanja područja općine Pisarovina: N. Maglica, "Pisarovina - prostor, vrijeme, pučanstvo", V. Zečević, "O pisarovinskom govoru", N. Gjetvaj, "Stanovanje", I. Šestan, "O gospodarstvu", M. Randić, "Prehrana", A. Brenko, "Etnomedicina", I. Biškupić-Bašić, "Današnje viđenje tradicijskih obrta", Z. Mileusnić, "Transport i transportna sredstva", N. Eckhel, "Tekstilno rukotvorstvo", V. Zorić, "Narodna nošnja", I. Ivkanec, "O mjerama i trgovini", Z. Antoš, "Životni običaji", I. Kolbas, "Igre i zabave". Drugi dio časopisa sadrži rubriku "Članci, ocjene i prikazi" sa šest priloga o djelatnostima Muzeja (N. Maglica, "Prikupljanje etnografske građe u razdoblju 1989.-1998.") te etnografskim temama stalnih muzejskih stručnjaka iz zemlje i inozemstva (B. Đaović, "Etnografska baza podataka i etnološka kartografija", itd.).

Povodom obilježavanja osamdesete obljetnice djelovanja, Etnografski muzej u Zagrebu je 21. i 22. listopada 1999. godine održao stručno-znanstveni skup pod naslovom "Etnografski muzej - od tradicije do suvremenosti". Većina izlaganja hrvatskih muzejskih stručnjaka sadržana su u sedmom svesku muzejskog časopisa "Etnološka istraživanja" prateći tematske skupine unutar kojih se odvijao skup. To su "Izlaganje muzejske građe - stalni postavi, koncepti i iskustva" (D. Frlan, I. Smerdel, L. Nikočević, L. Roćenović, A. Lopašić), "Urbanistički i arhitektonski aspekti muzejskih ustanova" (I. Maroević, Z. Jurić, Ž. Vujić, N. Vrkljan Križić), "Etnografski muzeji na Internetu" (Ž. Vujić, G. Zlodi, E. Zvizdić). Zbornik sadrži i prikaze izložbi i muzeja te in memoriam dr. sc. Mariu Petriću (1927.-2001.), dugogodišnjem ravnatelju Muzeja.

Etnografski muzej u Zagrebu kao matični muzej za etnografske muzeje i zbirke, svojim je stručnim glasilom započeo suradnju s etnolozima i muzejskim stručnjacima iz drugih ustanova u Hrvatskoj i inozemstvu. Praćenje promjena u suvremenoj teoriji i praksi jedan je od elemenata kojima Uredništvo želi postići relevantnost časopisa i njegovo osuvremenjivanje. Promijenjena koncepcija časopisa ogleda se u najnovijemu, osmom svesku. U prvom tematskom bloku «Tekstil» objavljen je izvorni znanstveni rad Jurja Zajonca (Slovačka) o početnim fazama u tehnološkom postupku tkanja u Slovačkoj te stručni radovi Alena Hajbe, Olge Orlić, Marianne Stang (Njemačka) te Hanelore Höfler i Renate Rother (Austrija). U drugom tematskom bloku «Suvremena muzejska praksa» pisali su Leonarda Kovačić (Australija), Grazyna Mosio (Poljska), Hannelena Savolainen (Finska), Ivan Šestan, Edit Katona i Terezia Balogh-Horvath (Mađarska). Rubrika «Ostali prilozi» donosi iskustva i osvrte iz muzejske prakse.

Tema broja: Dječja kultura

Tema broja: prehrana i kultura

Jedanaesti svezak "Etnoloških istraživanja", glasila Etnografskoga muzeja u Zagrebu, objavljen je 2006. godine pod glavnim uredništvom Ivana Šestana. U prvi tematski blok ("Etnološke teme") uvršten je posthumno objavljen stručni članak dr. sc. Katice Benc-Bošković (1927.-2006.) ("Baltazar Baldo Bogišić - sistematičar u prikupljanju etnografske građe"), a zbornik donosi i bibliografiju njezinih radova te in memoriam Aleksandre S. Lazarević. Prva tematska skupina donosi i izvorni znanstveni članak Branka Đakovića o uskrsnim krijesovima, pregledni tekst Aide Benko o "bijeloj kugi" u Slavoniji od sredine 19. st. do početka Drugoga svjetskoga rata te stručni članak Krešimira Blaževića o molitveniku "Vienac" Marijana Jajića kao etnografskoj građi. Priloge o stručnoj etnološkoj terminologiji dali su Irena Kolbas i Ivan Šestan, a tematsko poglavlje "O identitetu" donosi četiri rada, među kojima je i tekst Ivone Orlić o čakavskom pjesništvu u Istri kao dijalektnom identitetu. Graditeljstvo otoka Lastova (M. Horvat i K. Mutak) i obiteljska kuća Palčava šiša u selu Plešce kao kulturni spomenik (Marko Smole) predstavljeni su u poglavlju "Graditeljska baština". U prilozima je dan popis izložaba Etnografskoga muzeja u Zagrebu od 1999. do 2005. g. (Jasna Mokos). Tekstovi su objavljeni dvojezično (na hrv. i engl. jez.) i većina ih je popraćena bibliografskim bilješkama.