Izložbom "Koje dobre šuze!" Etnografski muzej u Zagrebu (veljača - lipanj 2006.) nastojao je pokazati različita značenja što ih cipele imaju u čovjekovu životu. Vrstom i materijalom od kojega je napravljena, svojim oblikom, ukrasima i izvedbom, obuća daje niz podataka za upoznavanje i razumijevanje kulturnih, gospodarskih i političkih prilika u određenom razdoblju. Ona je simbol spolnoga, dobnoga, vjerskoga, profesionalnoga ili etničkog identiteta. Izložbom i popratnim katalogom prikazan je povijesni razvoj obuće, od arheoloških nalaza preko različitih stilskih razdoblja do suvremenog dizajna, kao i razvoj njezine izvedbe. Predstavljena je vrijedna građa Etnografskog muzeja koja pripada razdoblju od kraja 19. i početka 20. st. Dvojezični katalog (na hrv. i engl. jez.) sadržava tekst višeg kustosa mr. sc. Zlatka Mileusnića "O tragovima", u kojemu je analizirao arheološke nalaze te slikovne prikaze i pisana svjedočanstva o prapovijesnom načinu štićenja stopala od studeni, vlage ili nepogodna terena. Viša kustosica mr. sc. Nadja Maglica predstavila je obuću u razdoblju od ranoga srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća, viša kustosica Vesna Zorić opisala je obućarski obrt i rukotvorstvo, a viša kustosica mr. sc. Aida Benko analizirala je značenje obuće u seoskim zajednicama u Hrvatskoj. Kronološki razvoj obuće u 20. stoljeću sastavile su Aida Benko i Vesna Zorić. Tekstovi su bogato ilustrirani sa 274 slikovna priloga izložene građe. Katalog sadržava i bibliografiju za istraživanje povijesti obuće.

U vremenu kada se na svjetskoj razini osmišljavaju strategije borbe protiv gladi i njezina postojanja, autorice izložbom žele osvijestiti glad, ponajprije onu nametnutu, ali i onu samonametnutu. Tema gladi ne prikazuje se samo kroz povijest nego se posebno naglašava i borba protiv gladi u današnjem društvu. Fokusirajući se ponajprije na Hrvatsku, posjetiteljima će tema biti prikazana i u širem kontekstu gladi u svijetu. Gladi kao činjenice u današnje doba postali smo svjesniji tijekom kriznih vremena koja su pogodila svijet poput pandemije i lockdowna, a Hrvatsku i potresi u Zagrebu i njegovoj neposrednoj okolici te Sisačko-moslavačkoj županiji (u Petrinji, Sisku i Glini). Nedavno započet rat u Ukrajini stubokom mijenja gospodarsku sliku ne samo Europe već i svijeta te utječe na raspodjelu hrane, namirnica, njihove dostupnosti i uzrokuje oskudicu, neimaštinu i – glad. Temi gladi autorice su pristupile s triju aspekta: prvi se odnosi na borbu protiv gladi; u drugome promatraju glad kao sredstvo kojim se može manipulirati masama, ali i pojedincima; treći je posvećen odnosu gladi i tijela. Lice gladi moguće je prepoznati u sve većem porastu poremećaja prehrane, pogotovo mlađe populacije. Autorice su željele dati tek mali uvid u duboku problematiku gladi, postaviti pitanja i otvoriti raspravu. Nisu željele davati odgovore i nuditi nam rješenja. Preuzeto sa: https://emz.hr/izlozbe/izlozba-etnografskog-muzeja-i-instituta-za-etnologiju-i-folkloristiku-lica-gladi/ (pristupljeno: 20.3.2023.)