Izložba otvara dijalog suvremenih dubrovačkih i splitskih umjetnika u odnosu na zajedničke teme, prvenstveno problematiku življenja u gradovima koje galopirajući razvoj turizma pretvara u destinacije, mjesta za jednokratnu upotrebu, suvenirnice i kulise skupih produkcija poput planetarno popularne serije Game of Thrones. Predstavlja umjetnike koji na manje ili više transparentan, ali uvijek antipamfletistički i kompleksan način progovaraju o ugroženosti javnog prostora, apartmanizaciji, betonizaciji i utrci za novcem, izokrenutim vrijednostima, kao i novim pojavama, kao što su sve češća povlačenja građana u zadnje oaze humaniteta pred stampedom turista. Umjetnici/ce koji/e izlažu su Gildo Bavčević, Valentino Bilić Prcić, Duška Boban, Pasko Burđelez, Viktor Daldon, Tanja Deman, Ivana Dražić Selmani, Rino Efendić, Marko Ercegović, Tina Gverović, Ivana Jelavić, Ana Kuzmanić, Toni Meštrović, Ana Opalić, Ivana Pegan Baće, Vedran Perkov, Luko Piplica, Boris Poljak, Viktor Popović, Ana Požar Piplica, Kristina Restović, Neli Ružić, Lana Stojićević, Slaven Tolj i Ivona Vlašić. Kustosice izložbe su Jasminka Babić iz Galerije umjetnina i Rozana Vojvoda iz Umjetničke galerije Dubrovnik.

Galerija umjetnina Split objavila je u 2020. godini drugi svezak kataloga Umjetnički život u Splitu 1919. – 1941. kojime je zaokružila veliki izložbeni projekt o splitskoj međuratnoj umjetničkoj sceni. Autori izložbe, Božo Majstorović i Iris Slade, napominju: Premda se za vremensku parcelaciju međuratnog razdoblja mogu naći umjetnički i neumjetnički argumenti, svjesni smo činjenice da se umjetnički i društveni procesi teško mogu bez ostatka ugurati u zadane vremenske okvire. Stoga ovaj izložbeni dvokorak, kao i onaj sportski, treba u konačnici gledati kao jednu akciju. Na dvodijelni format utjecala je s jedne strane interna prostorno-izložbena politika, a s druge strane želja za prezentacijom što više građe. Rezultat tih nastojanja je oko 600 izloženih radova preko 130 autora, većinom iz Galerijskoga fundusa, kao i dvotomni katalog kao svojevrsna likovna kronika određenoga političkog, društvenog, kulturnog i umjetničkog konteksta grada Splita. Prvi svezak kataloga, pod nazivom U raskoraku između mita i zbilje 1919. – 1929., obuhvatio je razdoblje od Izložbe jugoslavenskih umjetnika iz Dalmacije (1919.) do postavljanja spomenika Grguru Ninskom na Peristil (1929.), a pratio je izložbu održanu krajem 2016. godine. Drugi, najnoviji svezak kataloga – U sjeni diktature 1930. – 1941. – prati izložbu održanu u 2020. godini. Započinje detaljnim opisom cijele ceremonije otkrića spomenika biskupu Grguru iz Nina 29. rujna 1929. – godinom razdjelnicom dvaju razdoblja i u društveno-političkom i u umjetničkom smislu, što autori detaljno razlažu u svome tekstu, a završava početkom Drugoga svjetskog rata. U tome je razdoblju održano čak 130 izložaba, značajnu ulogu umjetničkoga središta imao je Umjetnički salon Ivana Galića (otvoren 1924. g.), dva desetljeća od prve ideje - otvorena je Galerija umjetnina (1931. g.). Bilo je to vrijeme visokih umjetničkih standarda Emanuela Vidovića, ali i stasanja novih umjetnika poput Josipa Botterija, Radovana Tommaseoa, Antuna Zupe, Vjekoslava Paraća. Isto tako, u onodobnom Splitu, osim kratkotrajnog boravka Marina Tartaglie, nije se zadržao ni jedan značajniji umjetnik jer, kako ističu autori - iz Splita se odlazilo, a u zavičaj se nakon školovanja mnogi nisu ni vratili. Katalog izložbe, na 430 stranica sitnoga fonta, ali opsežnih bibliografskih bilježaka i detaljno legendirane popratne ilustrativne građe, podijeljen je u dva dijela. Prvi je dio tekstualni i donosi dva obimna rada. Uvodni rad je muzejskoga savjetnika Bože Majstorovića u kojemu je prikazao kako je umjetnički život grada Splita toga razdoblja bio uvelike i odraz društveno-političkih zbivanja što se shodno tome odrazilo i na naslove izložbenih cjelina kao i njihovih popratnih kataloga. Autor, naime navodi: (...) teško (se) oteti dojmu da je Split u to vrijeme nepotrebno veliki dio svoje energije trošio na ideološka i politička razračunavanja. (str. 5.) Koji i čiji, gdje i s kojim su povodom postavljani i premicani javni spomenici, gdje su se, koje i čije izložbe održavale, koliko je umjetničkih radova prodano i za koje iznose, kolika je bila posjeta izložaba, koji su likovni umjetnici bili najpopularniji... samo su neke od obrađenih tema na splitskoj umjetničkoj pozornici. Drugi je rad muzejske savjetnice mr. sc. Iris Slade s naslovom Splitska likovna kronika 1919. – 1941. U njemu autorica kronološkim slijedom vrlo detaljno navodi koji su likovni umjetnici djelovali u Splitu, značajnije izložbe i mjesta njihovih održavanja, omiljene teme i promjene stilskih obilježja, napise i reagiranja u dnevnom tisku. Tekst je popraćen fotografskom i arhivskom ilustrativnom građom kao i preslikama plakata i korica izložbenih kataloga. Drugi dio kataloga donosi ilustracije izloženih umjetnina u bojama te kataložni popis 307 umjetnina abecednim slijedom likovnih umjetnika. Vrijedno i nezaobilazno štivo za kojim će se zasigurno posezati u svakom sljedećem bavljenju splitskom likovnom baštinom. (Snježana Radovanlija Mileusnić)