Akademkinja, povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka, umirovljena profesorica zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta dr. sc. Vera Horvat-Pintarić autorica je knjige Tradicija i moderna. Istaknuvši, među ostalim, u njezinu predgovoru: "Tradiciji pripada i sumnja. Postavljati pitanja, kritički misliti, nadzirati svoju misao, imati svijet o vlastitom postupku, sučeljavati se s teškoćama, najbolja je tradicija moderne" autorica nastavlja svoja promišljanja o razvoju svjetske moderne umjetnosti, svjesna da su "posljednjih pedeset godina promjene (su) u likovnim umjetnostima tako velike kao nikada dosad u prošlosti. Promijenjena je ideja o umjetničkom djelu". Stoga autorica vrlo detaljno i argumentirano objašnjava i vrednuje kapitalna djela povijesti umjetnosti u kontekstu tradicije i moderne, uključujući i hrvatske umjetnike koji su slijedili najbolja dostignuća europske umjetnosti. Knjiga je podijeljena na četiri poglavlja, od kojih je svako razrađeno u nekoliko podtema. U prvome poglavlju - "O pojmovima kojima se služimo" - sadržana su dva dijela ("Povijest je naša predodžba" i "Umjetnost kao muzejska konvencija") kojima autorica nastoji upozoriti na promjene u poimanju umjetničkoga djela i njegove funkcije, kao i na definiciju pojma suvremene umjetnosti. U poglavlju "Majstori promatranja" promišlja o Cezanneovim posljednjim pismima Marisseovu ritmu i apstraktnoj stvarnosti Mondriana. Autorica objašnjava sadržaj trećega poglavlja riječima: "Življeni život dio je povijesnog vremena u kojem se živi. To pokušavam protumačiti i u djelima naših majstora koji su slijedili najbolja dostignuća europske umjetnosti, a tumačim ih pod skupnim naslovom Monokromije." Četvrto je tematsko poglavlje naslovljeno "Paradigma Ivan Meštrović" i posvećeno je vrednovanju umjetničkoga djela Ivana Meštrovića. Tekst prate iscrpne bibliografske bilješke i kvalitetne ilustracije u boji. Knjiga je objavljena kao prva u novopokrenutoj biblioteci ArtisHistoria, čiji je nakladnik Gliptoteka HAZU, a izvršna urednica Ariana Kralj.