Izložba "Vinkovci i okolica u Domovinskom ratu" otvorena je 6. studenoga 2019. u Gradskome muzeju Vinkovci. Podatak preuzet s mrežnog izvora: https://muzejvk.hr/?p=2212 (pregledano 25.11. 2019.)

Gradski muzej Vinkovci odlučio se za pokretanje serije popularnih publikacija o prošlosti grada i okolice namijenjenih zainteresiranom građanstvu i edukaciji mlađih naraštaja. Prva iz serije publikacija autorice Ivane Iskre-Janošić donosi iscrpne podatke i činjenice iz antičkoga i ranosrednjovjekovnog razdoblja Vinkovaca, utemeljene na stručnim i znanstvenim istraživanjima, slučajnim nalazima ili sustavnim arheološkim istraživanjima muzejskih stručnjaka. Knjiga sadržava znanstvenopopularni tekst o urbanome, upravnome i gospodarskom razvoju antičkoga grada Cibalije u korpusu Rimskoga Carstva te o vremenu njegove propasti i događanjima iz razdoblja ranosrednjovjekovnih kultura. Tekst je upotpunjen zemljopisnim kartama, tlocrtima antičkih i ranosrednjovjekovnih lokaliteta u gradu i okolici te fotografijama najatraktivnijih predmeta materijalne kulture vremena o kojemu se govori - od ostataka arhitekture, kultnih predmeta, keramičkoga i staklenog posuđa, numizmatičkih nalaza do epigrafskih spomenika. U prilogu je i popis literature. (V.P.)

U depou Gradskoga muzeja Vinkovci nalazi se velika količina keramičke građe koja je sakupljana u proteklih 40 godina u zaštićenoj arheološkoj zoni grada Vinkovaca, negdašnjih Cibala u čijem se kulturnom sloju može pratiti kontinuitet naseljavanja od prapovijesti do novoga vijeka. Brojni ulomci keramike koji svjedoče o kasnoantičkoj keramičarskoj produkciji Vinkovaca, nikada nisu bili dovoljno istraženi niti obrađeni, no bili su izazov za dr.sc. Danijelu Roksandić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati istraživanja Danijele Roksandić dio su njezina znanstvenoga interesa i doktorskoga rada obranjenoga 2015. godine, a objavljeni su u osmoj knjizi nove serije nakladničkoga niza Acta Musei Cibalensis Gradskoga muzeja Vinkovci pod naslovom "Vinkovci u kasnorimskom razdoblju - keramika kao pokazatelj života u kasnorimskim Cibalama". Autorica predgovora Anita Rapan Papeša, kustosica Arheološkoga odjela vinkovačkoga Muzeja, navodi: „Posvećeno prošlosti i zaokupljeno oživljavanjem novih spoznaja o antičkoj baštini Vinkovaca, ovo djelo predstavlja bitan segment rekonstrukcije svakodnevnog života u periodu od 4. do 6. stoljeća u Vinkovcima“. Te nastavlja kako ovo djelo donosi „posve novu građu precizno, stručno i dokumentacijski uzorno“. Autorica je keramički materijal s užeg gradskog areala nekadašnjih Cibala obradila kroz 11 poglavlja. Nakon uvodnoga poglavlja dana je kratka povijest istraživanja, opisane su osnovne prirodne značajke vinkovačkoga kraja te ocrtane geografsko-političke odrednice Vinkovaca u rimsko doba kao i kasnoantička topografija unutra „bedema Cibala“. U poglavlju „Metodološke i tehnološke smjernice za obradu kasnoantičkoga keramičkog posuđa“ autorica je opisala vrstu materijala, tehnologiju izrade, tretiranje površine keramičkih posuda te dala pregled dosadašnjih istraživanja i topografija rimskih peći s područja Cibala. Rezultati opsežnoga istraživanja u kojemu je obrađen 7 521 ulomak rimske keramike s 12 lokaliteta, pregledana kompletna dokumentacija te svi keramički nalazi sa svih istraživanih rimskih lokaliteta s područja grada Vinkovaca od 1968. do 2014. godine koja je pohranjena u Gradskom muzeju Vinkovci, objavljeni su unutar poglavlja: „Kasnoantička topografija Cibala na temelju keramičkih nalaza“; „Fabrikati – faktura vinkovačkoga kasnoantičkog keramičkog posuđa“; „Tipološka klasifikacija“; „Tipološka analiza kasnoantičkog keramičkog materijala“; „Arheometrija keramičkog posuđa“. U poglavlju „Zaključna razmatranja“ autorica je sumirala najznačajnija znanstvena otkrića među kojima su ona kako je grad svoj vrhunac imao u 4. stoljeću, da su mu primarne djelatnosti bile obrt i trgovina među kojima je najrazvijeniji bio upravo lončarski obrt, a Cibalija keramičarski centar. „Statističkim, tipološkim i arheometrijskim analizama keramike postavili su se standardi za daljnje istraživanje materijala kao i za proučavanje kasnoantičkog razdoblja koje je trenutačno najslabije istraženo u Hrvatskoj.“ Tekst cijele monografije pisan je usporedno na hrvatskome i engleskom jeziku, potkrepljuje ga 111 ilustracija, 61 tabla s keramičkim materijalom te prati vrlo opsežan popis literature. U privitku monografije je osam tipoloških tablica i dvije karte istraživanih lokaliteta. Knjigu su recenzirali prof. dr. sc. Aleksandra Durman i dr. sc. Zrinka Šimić-Kanaet, a njezina promocija održana je u sklopu Noći muzeja 1. veljače. 2019. u Gradskom muzeju Vinkovci. Ovom je monografijom vinkovački Muzej nastavio s tradicijom objave najnovijih rezultata proučavanja i istraživanja arheološke baštine Vinkovaca započetoj još 1966. godine. (Snježana Radovanlija Mileusnić)

Etnologinja Gradskog muzeja Vinkovci mr. sc. Ljubica Gligorević predstavila je tradicijsku kulturu "metropole Šokadije" - Vinkovaca s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Prikaz je načinila na temelju sačuvanih pisanih izvora, među kojima su najiscrpniji zapisi Ivana Vučevca te monografija "Otok" Josipa Lovretića i drugih. Autorica je opisala stara naselja i njihovo stanovništvo, značajke tradicijskoga graditeljstva, život u "zadrugama", tradicijsko odijevanje, kućni život i inventar, pučka vjerovanja i narodnu medicinu te običaje, društveni život i stvaralaštvo starih Vinkovčana. Dala je i prikaz suvremenih oblika promidžbe i njegovanja tradicijske kulture. Publikacija je objavljena u povodu 60. obljetnice Gradskog muzeja Vinkovci i 5. obljetnice stalnoga etnološkog postava. Tekst pisan na hrvatskome, sa sažecima na engleskome, njemačkome i talijanskom jeziku, ilustriran je reprodukcijama iz fotodokumentacije Etnološkog odjela Muzeja te Zbirke razglednica Povijesnog odjela.