U vrlo neobičnom i zanimljivom katalogu koji je pratio istoimenu, također neobičnu izložbu čiji je postav napravio Željko Kovačić, obrađeni su tehnološki postupci vezani za pojavu i razvoj metalurgije na Bliskom istoku i u Europi prije Krista, kompariranjem mitova, bogova metalurgije i svih likova s tim u vezi. Od bogova sunca, bogova groma, do «pripitomljene» vatre preko pojave badenske kulture u Podunavlju (3500.-3000. pr. Kr), s nezaobilaznom Vučedolskom golubicom (jarebicom). Usporedio ih je s onima iz hramova u Kafadži (nedaleko od Bagdada) te u Knosi na Kreti. Radi zavaravanja neprijatelja-lovaca, zajedničko šepanje dovodi u vezu s opasnim zanimanjem i šepanjem hromog boga Hefesta. Izvrstan dizajn kataloga također potpisuje Ž. Kovačić, a autorstvo Aleksandar Durman. Katalog je ilustriran brojnim crtežima, skicama, fotografijama, zemljopisnim kartama, a pisan je dvojezično, na hrvatskome i engleskom jeziku. (J. D.)

Nakon velike izložbe o vučedolskoj kulturi održane 1988. godine u Muzejsko-galerijskom centru u Zagrebu, autor dr. Aleksandar Durman i suradnici priredili su 2000. godine novu arheološku vučedolsku izložbu i katalog koji obrađuju jedan aspekt kulturne ostavštine nekadašnjih Vučedolaca - njihovu upotrebu kalendara. Prema autorovoj interpretaciji arheoloških nalaza - iščitavanjem simbolike urezanih inkrustiranih znakova na brojnim vučedolskim keramičkim posudama, međusobnih odnosa pojedinih univerzalnih simbola - Vučedolci su poznavali godišnja doba, mjesece i tjedne i upotrebljavali kalendar oko 3.000 godina prije Krista. Ovo otkriće o najranijem europskom kalendaru, istaknuti arheolog detaljno je obradio u tekstu kataloga bogato ilustriranom fotografijama arheoloških lokaliteta i nalaza, crteža i rekonstrukcija. Kataloški popis obuhvaća 63 izloška u vlasništvu Arheološkog muzeja u Zagrebu, Gradskog muzeja Vinkovci i Gradskog muzeja Vukovar. Ovaj dvojezični monografski katalog upotpunjen je i popisom izabrane literature.

Gradski muzej Vukovar i nakladnička kuća Leykam international izdavači su prve cjelovite monografije o stvaralaštvu i graditeljskoj ostavštini vukovarskoga arhitekta Frane Funtaka (1882.-1961.). Autor monografije je povjesničar umjetnosti dr. sc. Dragan Damjanović, viši asistent na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji se Funtakom bavio i u nizu svojih drugih radova. Fran Funtak ubraja se među najvažnije arhitekte Slavonije u prvoj polovici 20. st. Najveći dio svojega radnoga vijeka proveo je u Vukovaru i u građevinskoj firmi "Josip Banheyer i sin", koja je zahvaljujući njegovu radu izrasla u jednu od najvećih vukovarskih tvrtki do Prvoga svjetskog rata. Funtak se bavio projektiranjem mostova, koji su bili među prvim i najvećim mostovima izgrađenima od armiranog betona. Monografija kronološkim slijedom prati Funtakov životopis i detaljno predstavlja njegov arhitektonski i građevinski rad. Tekst prati ilustrativna građa – fotografije, crteži i faksimilni pretisci. Uz bilješke, literaturu, popis arhivskih izvora te sažetak na hrvatskome i engleskom jeziku, monografija donosi i kazalo osobnih imena.