Kustosice Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja u Zagrebu - Tamara Đerek, Sanja Japundžić i Marija Bošnjak - priredile su edukativnu izložbu koja prezentira cjelovitu sliku o pradavnoj vegetaciji hrvatskih krajeva prateći najnovija znanstvena saznanja i rezultate brojnih istraživanja. Posebnu su pažnju dale rekonstrukciji osobitih biljnih zajednica koje su postojale na hrvatskim prostorima u različitim geološkim razdobljima. Izložba je popraćena i publikacijom znanstveno-popularnoga teksta koja kroz tri priče nastoji prikazati kako su izgledale nekadašnje šume u Hrvatskoj. Autorice su svoje priče (a svakoj je prethodio i uvodni dio s tumačem osnovnih stručnih i znanstvenih pojmova) započele od najstarijih šuma. Prva predstavlja šumu u vrijeme karbona prije otprilike 300 milijuna godina, čiji su primjerci fosilnog bilja prekrivali današnje područje Velebita i Like. Druga je priča s izlošcima/ostacima biljaka starima oko 35 milijuna godina s područja dalmatinskoga zaleđa, a treća opisuje brojne biljne fosile iz sjevernoga dijela Hrvatske koji su sačuvani kao svjedoci postojanja šuma prije otprilike 13 milijuna godina. Tekst je upotpunjen brojnim crtežima i dokumentarnim fotografijama, a dizajn tekstualnih, grafičkih i slikovnih elemenata pridonosi edukativnom karakteru i preglednoj čitljivosti publikacije. U prilogu je i preporučena literatura te popis mrežnih izvora za daljnja istraživanja.

Hrvatska nema posebnog zakona o zaštiti geološke baštine te se njezina zaštita ostvaruju prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05). U Europi se posljednjih desetak godina intezivno radi na zaštiti značajnijih geoloških lokaliteta. Cilj projekta GEOSITES jest identificiranje geoloških područja i objekata od međunarodnog značaja te stvaranje globalnih propisa i baze geološki važnih područja. U Komisiji Vijeća Europe za biološke i krajobrazne raznolikosti krajem 2003. godine utemeljena je Radna grupa za geološku baštinu, u čijem je radu sudjelovao i predstavnik iz Hrvatske, viši kustos Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu Dragan Bukovac. Radna grupa izradila je Preporuku REC (2004)3, koju je sredinom 2004. godine usvojio Odbor ministara Vijeća Europe. Dragan Bukovac i Renata Brezinščak pripremili su tekst Preporuke o zaštiti geološke baštine i područjima od posebne geološke važnosti te ga njegovim prijevodom i objavljivanjem približili svim baštinskim ustanovama.

U povodu Međunarodnoga dana muzeja 18. svibnja 2009. u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju (HPM-u) otvorena je izložba fotografija i sitnih životinjskih vrsta "Priroda krških polja Dinarida" (18. svibnja - 30. studenoga 2009.). Autori izložbe bili su kustosi HPM-a Nikola Tvrtković, Jasenka Topić, Damir Lacković, Branko Jalžić, Marijana Vuković. Izložba je trebala predstaviti slabo poznata staništa, biljke i životinje tipične za krška polja. Naime, više od 130 krških polja Dinarida najveći su reljefni oblik unutar bezvodne krške površine. Ona su vrlo važna za biološku raznolikost područja kao i za čovjekov opstanak na kršu. Popratna publikacija donosi kartu rasprostranjenosti krških polja i tekstove unutar tematskih cjelina "Krške pojave", "Vode", "Kopnena staništa" te "Čovjek i biološka raznolikost". Kataloški dio sadržava popis izložaka preparata ptica, kukaca, špiljskih životinja i fotografija iz fundusa Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja. Katalog je bogato ilustriran reprodukcijama u boji.

Katalog izložbe održane uz obilježavanje 120 godina Hrvatskog prirodoslovnog društva