Viši kustos i voditelj Zbirke Speleotemi (sige) Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja (HPM-a) Damir Lacković autor je teksta poučne slikovnice o krškim fenomenima i kruženju vode u prirodi "Kapljica i kamen". To je "priča o kapljicama vode i kristalićima kalcita koji zajednički stvaraju neobični krajolik – krš ili kras – iz kamena vapnenca". Tu jednostavnu, ali i poetski intoniranu poučnu prirodoslovnu priču za najmlađe ilustrirao je Trpimir Vedriš. Tim se izdanjem HPM pridružio za sada još uvijek malobrojnim hrvatskim muzejskim ustanovama koje slikovnicama nastoje približiti svoje fondove najmlađim posjetiteljima. Slikovnica je objavljena i na talijanskome, njemačkom i engleskome jeziku, u zasebnim svescima.

Mr. sc. Darko Rukavina nastavio je stručnu obradu i objavljivanje muzejskih zbirki Geološko-paleontološkog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Nakon "Kataloga fosilnih kralježnjaka pohranjenih u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju Zagreb" (2003.) objavio je prvu knjigu "Kataloga fosilnih beskralježnjaka u Hrvatskom prirodoslovnome muzeju". U uvodnom tekstu kataloga muzejske zbirke autor objašnjava metodologiju rada pri stručnoj obradi i popisivanju građe te namjenu kataloga koji omogućuje da se na jednome mjestu, pregledno i brzo dođe do podataka o dijelu fosila iz muzejskog fundusa. Taj je katalog ujedno korisno pomagalo geolozima i drugim stručnjacima s geološkim interesima, ali i pomoć u planskom skupljanju primjeraka za popunjavanje i obogaćivanje postojećih zbirki. Poglavlja u katalogu razdvojena su prema biološkim skupinama (koralji, ramenonošci, glavonošci, ježinci, krednjaci, graptoliti, obrubnjaci, kukci i trilobiti). Redoslijed skupina složen je abecedno prema latiniziranom nazivu pojedine skupine. Popis svake skupine prati i izbor bibliografskih referenci. Katalog sadržava i kazalo rodova.

Katalog izložbe Koralj izvađen iz mora, koja se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju može razgledati do 30. lipnja 2019. godine. Autorice publikacije i same izložbe, više kustosice Nedeljka Prlj Šimić i Katarina Krizmanić te muzejska savjetnica Irena Grbac obradile su temu koralja iz nekoliko različitih perspektiva. Opisujući primarno prirodoslovne značajke raznovrsnih fosilnih i živućih koralja, čitateljima otkrivaju širu društvenu i kulturnu vrijednost koralja stavljajući ih u kontekst umjetnosti i kulturne baštine. U prvom dijelu teksta pojašnjene su osnovne karakteristike koralja, njihova građa i kompleksnost različitih vrsta, rodova, porodica, redova i podrazreda, kao i način života i razmnožavanja ovih jedinstvenih životinja. Autorice izdvajaju zanimljivost vezanu za njihovo latinsko ime Anthoza, u prijevodu "cvjetajuća životinja" (izvedeno od grčke riječi anthos = cvijet i zōia = životinje), koje svjedoči činjenici da su koralji smatrani biljkama sve do prve polovice 18. stoljeća kada ih znanstvenici svrstavaju u carstvo životinja. Naredni dio teksta donosi pregled geološke prošlosti koralja i koraljnih grebena čija se starost najstarijih otkrivenih naslaga procjenjuje na "cca 550 milijuna godina", opisuje današnje stanje koraljnih grebena u svijetu i upozorava na njihovu ranjivu budućnost. Globalni problem izbjeljivanja koralja, točnije njihovog odumiranja, zorno je prikazan na primjeru australskog Velikog koraljnog grebena, "najveće žive strukture na svijetu i jedine vidljive iz svemira" kojoj posredstvom ljudske aktivnosti i klimatskih promjena prijeti uništenje. Druga tekstualna cjelina proučava koralje kao šire kulturne simbole u različitim vjerovanjima i kao ponavljajući motiv u raznovrsnim granama umjetnosti. Autorice koralje povezuju sa starim Egipćanima, Grcima i Rimljanima koji su koraljima ukrašavali zidove svojih palača, vaze i nakit. Zbog svoje ljepote i tajanstvenosti, oduvijek su posebno cijenjeni bili crveni koralji. Spominju se u svetim knjigama, a prema nekim vjerovanjima imali su i magična svojstva, štitili od zlih uroka, liječili reumatizam i artritis, poboljšavali zdravlje srca i kostiju. Posebno poglavlje posvećeno je koraljarstvu u Hrvatskoj i tradiciji izrade nakita na otoku Zlarinu. U katalogu su, između ostalog, prikazane ogrlice, narukvice i naušnice izrađene od koralja, ukrašeni broševi, džepni satovi, torbice, bogato ukrašena plemićka odora na portretu grofa Pejačevića iz 1903. godine (djelo Vlahe Bukovca) i kabinetski ormarić optočen koraljima iz 17. stoljeća. Koralji su u kulturnom životu prisutni i kao literarna inspiracija. Autorice izdvajaju naslov zbirke pjesama Vladimira Nazora Niz od koralja, naslov knjige Koraljna vrata Pavla Pavličića, a posebno ističu da je "sam naslov izložbe nastao igrom riječi nadahnutom nazivom zbirke pjesama Koralj vraćen moru poznate hrvatske pjesnikinje Vesne Parun, rođene na otoku Zlarinu, hrvatskom sinonimu za koralje i koraljarstvo". Završni dio kataloga sadrži kataloški popis 192 izloška s nazivima na hrvatskome i latinskom jeziku, podatkom o nalazištu, nazivu muzejske zbirke i popratnim ilustracijama u boji. Izloženi koralji prezentirani u ovom katalogu dio su zbirke Geološko-paleontološkog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, dok su ostali predmeti posuđeni iz drugih hrvatskih muzeja i ustanova. Katalog sadrži popis literature i mnogobrojne ilustracije koje prate tekst i obogaćuju doživljaj čitatelju i posjetitelju ove zanimljive izložbe. (Vladimir Cerovac)