"Naravoslovne crtice" bogata su riznica raznih podataka s mnogobrojnih putovanja Spiridiona Špire Brusine. U njima se navode brojne etnološke, sociološke, arheološke, folkloristicke, geološke, numizmatičke, muzeološke i dr. činjenice. Osnovna je građa biološka i paleontološka, zoološka i botanicka, a ima i vrijednih geoloških zapažanja. Predgovor i životopis S. Š. Brusine napisao je Josip Balabanić.

Godine 1996. nizom manifestacija obilježeno je 150 godina od utemeljenja Hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu (1846. - 1996.) iz koga su se iznjedrili Arheološki muzej, Hrvatski povijesni muzej i Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu. Jedna od manifestacija bila je i održavanje znanstvenog skupa (od 12. do 14. studenog 1996). U zborniku "Naš Museum" sadržana je većina održanih izlaganja zagrebačkih muzealaca, arhivista i knjižničara, uvaženih povjesničara i znanstvenika te inozemnih gostiju (N. Bressi i S. Dolce, Museo Civici di Storia naturale, Trieste, Italija; H. Kräutler, Österreichische galerie Belvedere, Beč Austrija; O.P. Ivanov, M.D. Rukin, N.A. Jasamanov, Moskva, Rusija; T.K. Ivanova, G.I. Dorokhova, Moskva Rusija). Izlaganja su grupirana u tematska poglavlja: I. Hrvatski narodni muzej u Zagrebu - njegovi počeci i razvoj zbirki; neki drugi muzeji 19. stoljeća u Hrvatskoj i u Europi; II. Muzejske zbirke, uz njih vezane ličnosti i problemi; III. Muzejske knjižnice; IV. Obrazovna uloga muzeja; V. Muzejski predmet i muzejske zbirke - problemi danas; VI. Muzeji kulturne i znanstvene ustanove; VII. Muzejski izazovi danas.

Hrvatski prirodoslovni muzej (HPM) u Zagrebu treći je slavljenik 150. godišnjice svoga djelovanja (uz Hrvatski povijesni muzej i Arheološki muzej u Zagrebu) izniknuo iz prvog nacionalnog hrvatskog muzeja - Narodnog muzeja u Zagrebu. Katalog je kao i prigodna izložba realiziran u tri cjeline. Prva cjelina govori o osnutku Narodnog muzeja te o tri prirodoslovna muzeja - Hrvatski narodni zoološki muzej, Mineraloško-petrografski i Geološko-paleontološki muzej - koja su djelovala od polovice devedesetih godina 19. stoljeća do 1986. g. kada su se združili u današnji Hrvatski prirodoslovni muzej. Druga tematska cjelina je o najstarijim i znanstveno najizazovnijim predmetima iz muzejskih zbirki HPM-a. Muzejski prirodoslovni predmeti izložbom i kataloškim opisom predstavljeni su po "Scala naturae" uz navođenje istaknutih ličnosti (Kišpatić i Pilar, Vukotinović-Gorjanović-Brusina), znanstvene literature, opisom instrumenata. Treći dio (Iz komparativnih zbirki HPM-a) predstavlja zbirke ili dijelove zbirki koji su u muzeju radi proučavanja ili odgojno-obrazovnih razloga (npr. leptiri i kornjaši iz prašuma Južne Amerike, kredna riba iz Brazila).