Uz treći stalni postav Muzeja Đakovštine u Đakovu od njegova osnutka 1951. god., ali i prvi u novoj muzejskoj zgradi u kojoj se Muzej nalazi od 2002.god, objavljena je i njegova popratna publikacija. U njoj je muzejski savjetnik mr. sc. Borislav Bijelić predstavio dio stalnoga postava koji obuhvaća kulturno-povijesnu zbirku (postav Etnološkoga odjela predstavljen je u zasebnoj publikaciji Branke Uzelac 2011. godine; prikaz na http://mdc.hr/hr/mdc/knjiznica/prinove-knjiznice-mdc-a/rezultati-pretrazivanja-prinova/?s=uzelac&prinovaId=32992). Uvodni tekstovi publikacije donose kraću povijest Muzeja te opis zbirke i njezine muzeološke koncepcije koja je zasnovana na kronološko-tematskom pristupu. Posebnim su poglavljima predstavljene pojedine izložbene cjeline - „Đakovo od 13. stoljeća do 1940-ih godina“; „Građanski salon“; „Domovinski rat“ te pojedine izložbene teme („Đakovo od 13. do početka 19. stoljeća“; „Tursko doba“; „Đakovo od izgona Turaka do kraja 18. stoljeća“; „Đakovo od početka 19. do 40-ih godina 20. stoljeća“, „Razvoj obrta“, „Dobrovoljno vatrogasno društvo“, „Đakovačke čitaonice“ itd.), ali na žalost, bez naznaka gdje su predstavljene u stalnom postavu (iako publikacija nosi naslov „vodič“). Svojom arhitekturom (strukturom i funkcijom teksta, ilustrativnom građom i popratnim grafičkim elementima, tvrdim ukoričenjem i dimenzijama) knjiga poprima značajke monografije o muzejskoj interpretaciji tema iz kulturne povijesti Đakovštine. Tekst je pisan usporedno na hrvatskome, engleskom i njemačkom jeziku, a u prilogu je popis literature te karta grada Đakova na kojoj je naznačen smještaj Muzeja Đakovštine.

Peti svezak "Zbornika Muzeja Đakovštine" donosi 26 priloga unutar četiri cjeline: "Članci", "Građa", "Kritike, ocjene i prikazi" i "U spomen". Branka Uzelac opisala je osnivanje i rad Muzeja Đakovštine u Đakovo posebno se osvrnuvši na prostorni problem koji ovu muzejsku ustanovu prate od njezina osnutka 1951. godine. Kao i u prethodnim svescima, sadržani su prilozi za istraživanje đakovačke povijesti. Obrađena je tematika đakovačkih mlinova (Ž. Lekšić), kataloških novčanica (bonova) grada Đakova (V. Geiger), doprinosi Milka Cepelića istraživanju hrvatskog narodnog tekstila (T. Petrović), gospodarske i socijalne prilike u Đakovu i Đakovštini od 1929. do 1941. godine (M. Kolar-Dimitrijević), arhitektura secesije u Đakovu (G. Marko Ivanković), grb grada Đakova (B. Bijelić), stare karte Đakovštine (V. Matić) i tako dalje. Donesene su kritike, ocjene i prikazi novih publikacija zavičajne tematike te sjećanje na Krešimira Pavića (1951.-1991.), đakovačkog muzealca, istraživača lokalne povijesti i umjetnosti.

Najnoviji, 9. svezak "Zbornika Muzeja Đakovštine" objavljen je 2009. g. i donosi 25 priloga 15 autora unutar nekoliko ustaljenih tematskih rubrika. Tekstovi objavljeni u prve dvije rubrike ("Članci" i "Građa") recenzirani su i popraćeni sažecima na engleskom jeziku. Među njima su vrijedni znanstveni i stručni prilozi za istraživanje i upoznavanje Đakova i Đakovštine poput izvornoga znanstvenog rada Željka Lešića o secesijskim kućama u Đakovu, Slađane Josipović o agrarnoj reformi i kolonizaciji, Branke Migotti o tkanju u rimskoj antici, Vladimira Geigera o žrtvoslovu vojnika iz Đakova u Prvome svjetskom ratu, Hrvoja Miletića o đakovačkom školstvu i dr. Poglavlje "Kritike, ocjene, prikazi, reagiranja" donosi 12 priloga s prikazima važnih izdavačkih ili izložbenih događanja u Đakovu. Muzeološki rad Muzeja Đakovštine u 2007. i 2008. g. predstavljen je u poglavlju "Aktivnosti Muzeja Đakovštine", a poglavlje "In memoriam" donosi sjećanje Branka Ostajmera na Stjepana Brlošića (1918.-2008.), akademskoga kipara i dugogodišnjeg ravnatelja Galerije likovnih umjetnosti u Osijeku. Glavni i odgovorni urednik "Zbornika" je mr. sc. Borislav Bijelić, ravnatelj Muzeja Đakovštine.

Jubilarni, deseti svezak Zbornika Muzeja Đakovštine objavljen je u godini kada Muzej Đakovštine obilježavao svoju 60. godišnjicu rada (1951. – 2011.). Unutar prve tematske skupine Članci donosi deset priloga. Tu su izvorni znanstveni radovi B. Bijelića o Društvu Hrvatska žena u Đakovu, Ž. Lekšića o zgradama Muzeja Đakovštine kroz povijest, T. Šalića o božićnim običajima i koledama, Ilije Okrugića Srijemca i M. Leljaka o staklenim posudama sa štrbinačke nekropole te pregledni radovi među kojima su i oni T. Šalića o srednjovjekovnim posjedima Hrvati i Veliko Selo, V. Geigera o sudbini Mije Kirhmajera, načelnika Đakova u vrijeme NDH, Z. Živaković-Kerže o Mileni Papratović, prvoj doktorici etnologije u Hrvatskoj i rad M. Vinaj o đakovačkoj zavičajnoj knjižnoj baštini. Rubrika Građa donosi Bibliografiju Zbornika Muzeja Đakovštine 1/1978. - 10/2011. s kraćim povijesnim pregledom razvoja muzejskog Zbornika (Branko Ostajmer). Rubrika Kritike, ocjene, prikazi sadržava prikaze novijih knjižnih naslova zavičajne đakovačke tematike, a u rubrici Aktivnosti Muzeja Đakovštine objavljena su izvješća o radu Muzeja za 2009. i 2010. god. In memoriam je posvećen Nadi Varšavi (1934. – 2011.), istaknutoj đakovačkoj kulturnoj djelatnici. Svi su tekstovi u Zborniku recenzirani i dodijeljeni su im UDK brojevi, a popraćeni su sažecima na engleskom jeziku. Zbornik je u cijelosti objavljen i u elektroničkoj inačici, u PDF formatu, na mrežnim stranicama Muzeja http://muzej-djakovstine.hr/download/zbornik10.pdf (datum pristupa: 5. rujna 2012.).

Muzej Đakovštine objavio je 11. svezak svojega Zbornika koji donosi 23 rada s temama iz Đakova i Đakovštine grupirana u rubrike „Članci“, „Građa“, „Kritike, ocjene, prikazi“, „Aktivnosti Muzeja Đakovštine“ i „In meoriam“. Kao i u prijašnjim sveščićima, radovi stručnjaka iz Muzeja i vanjskih suradnika donose nove spoznaje, otvaraju nepoznate teme iz lokalne povijesti. To potvrđuju i radovi Vladimira Geigera (Hrvatski institut za povijest u Zagrebu) i Branka Ostajmera (Hrvatski institut za povijest, Podružnica u Slavonskome Brodu) objavljeni o Prvome svjetskome ratu u Đakovu i Đakovštini kao uvodne studije u izložbu koja će se održati u Muzeju Đakovštine 2014. godine uz obilježavanje 100. godišnjice toga povijesnog događaja. Među ostalima, posebno je zanimljiv i vrlo iscrpan i dokumentaran prilog Slađane Josipović Batorek (Filozofski fakultet u Osijeku) o posljedicama potresa u Đakovštini 1964. godine kao i prilog Mande Svirac o sličnostima i razlikama etnološkoga rada Josipa Lovretića i Milka Cepelića. Objavljena su i izvješća o radu Muzeja u 2011. i 2012. godini te prikazi sedam publikacija među kojima su i one u izdanju Muzeja. Zbornik je dostupan i u elektroničkom obliku u PDF formatu na mrežnim stranicama Muzeja Đakovštine http://www.muzej-djakovstine.hr/download/zbornik11.pdf (datum pristupa: 5. srpnja 2014.).