Kao što je igra staklenim perlama u Hesseovoj zemlji Kastaliji povezivala sve umjetnosti i znanosti u jedan izražajni oblik, tako je i staklo kao materijal bio poveznica muzejskih predmeta na izložbi Muzeja grada Koprivnice koja nosi isti naslov – Igra staklenih perli – kao i roman nobelovca Hermanna Hessea. Prema muzejskoj koncepciji više kustosice Draženke Jalšić Ernečić, na interdisciplinarnoj izložbi je predstavljeno sto najzanimljivijih muzejskih predmeta oblikovanih u staklu koji su se u Muzeju grada Koprivnice sabirali od 1945. godine i čuvaju se u različitim muzejskim zbirkama. (...) ova izložba istražuje i predstavlja staklo kao materijal, inspiraciju, predmet svakodnevne upotrebe te načine upotrebe i običaje u kontekstu stručnih i znanstvenih istraživanja arheologije, etnologije, povijesti, fotografije, lijepih i primijenjenih umjetnosti te primarne muzejske zaštite, čuvanja i restauracije staklenih predmeta. Staklo kao materijal u muzejskim zbirkama nositelj je podataka i muzejskih priča o najrazličitijim predmetima i načinu njihove upotrebe – istaknula je Jalšić Ernečić. Izložbom Igra staklenih perli: staklo u zbirkama Muzeja grada Koprivnice, otvorenom za Dan grada Koprivnice 6. studenoga 2020., nastavio se izložbeni ciklus o materijalima u Muzeju započet 2019. godine izložbom Arbor mundi – drvo u zbirkama Muzeja grada Koprivnice s ciljem da se (...) prati i promovira razvoj pojedinih znanstvenih disciplina te afirmira i razvija snažnu interdisciplinarnu suradnju pojedinih odjela i struka u koprivničkom muzeju. Suradnja stručnjaka muzejskih odjela ostvarena je i u istoimenom katalogu izložbe koji na 63 stranice, uz uvodne tekstove ravnatelja Muzeja dr. sc. Roberta Čimina i Draženke Jalšić-Ernečić, donosi i tekstualne priloge ostalih suautora izložbe – Ivana Valenta, Dražena Ernečića, Ane Škvarić, Maše Zamljačanec, Vesne Peršić Kovač, Marije Mesarić i Helene Kušenić. Svaki je od autora kraćim esejom predstavio predmete od stakla u svojem odjelu, istaknuo njihove zanimljivosti i specifičnosti te detaljnije opisao nekoliko izabranih predmeta stvarajući jedinstvenu sliku kako se i kada staklo kao materijal koristilo u Podravini. Tako Dražen Ernečić predstavlja čašu u obliku kaleža kanonika Josipa Canjuge iz 1859. kao jedan od prvih predmeta koje je osnivač muzeja Leander Brozović poklonio Muzeju; Ana Škvarić u muzejskoj knjižnici prepoznaje niz staklenih uporabnih predmeta – među kojima je i tintarnica kojom se (najvjerojatnije) koristio znameniti koprivnički književnik Fran Galović kao i naočale koje su pripadale Slavku Löwyju, jednom od predstavnika hrvatske moderne arhitekture; Maša Zamljačanec opisuje staklena sjenila rasvjetnih tijela iz kuće Malančec; Vesna Peršić Kovač priča o čudesnim predmetima – ogledalima i uz njih vezanim pučkim vjerovanjima i običajima; Marija Mesarić izdvaja kraluše i iglice kao dijelove podravskog tradicijskog nakita; Helena Kušenić pažnju posvećuje staklu koje je osnovni materijal u Zbirci naivne umjetnosti jer je Slikarstvo na staklu u dubokoj sprezi sa životom. Naiva zrcali život (nekadašnjeg) vremena. Od fizički uvjetovanog svijeta ponire u dubine ljudskog bića. Tu su i negativi na staklenim pločama koprivničkog fotografa Hansa Parscha, primjeri staklene ambalaže među kojima je i rani prototip Coca-Cola boce iz 1915. godine kao i niz drugih zanimljivih predmeta koji su popisani i opisani u kataloškom dijelu publikacije te popraćeni ilustracijom u boji. Bibliografija prati tekstualne priloge suautora, a sažetak je naveden i na engleskome jeziku. Izložba je održana u Galeriji Koprivnica do 10. siječnja 2021., a dostupna je i u virtualnoj šetnji na Facebook stranicama Muzeja. (Snježana Radovanlija Mileusnić)