Mr. sc. Ervin Dubrović, povjesničar umjetnosti i ravnatelj Muzeja grada Rijeke, autor je niza tekstova i studija o povijesti hrvatske arhitekture. Uz izložbu "Ninoslav Kučan: retrospektiva arhitektonskog opusa" (Muzej grada Rijeke, 2005. i Hrvatski muzej arhitekture, Zagreb, 2006.) Dubrović je objavio i monografiju o arhitektonskom stvaralaštvu Ninoslava Kučana (Breza, Bosna i Hercegovina, 1927. - Bol na Braču, 1994.), nastavljajući svoja istraživanja značajnih ličnosti koja su svojim podrijetlom i/ili stvaralaštvom vezana za Rijeku i okolicu. Kučan je, naime, jedno od najuglednijih imena u povijesti suvremene hrvatske arhitekture. Dubrović je u tekstu, bogato pokrjepljenom bilješkama i ilustriranom brojnim kvalitetnim reprodukcijama, crtežima i arhitektonskim planovima, nastojao predstaviti Kučanov arhitektonski stil i najznačajnija ostvarenja. Među njima su Pučko otvoreno učilište (dovršeno 1961.) i Palača pravde (1961.-1970.) u Vukovarskoj ulici u Zagrebu, robna kuća Ri u Rijeci (1970.-1974.), Telegrafsko-telefonski centar u Puli (1974.) itd. U monografiju su uvršteni kronološki popisi natječajnih radova, projekata i realizacija, Kučanov životopis, stručna i javna djelatnost, izložbe, nagrade i priznanja, bibliografija te sažetak na engleskom jeziku.

Muzejska savjetnica i voditeljica Zbirke satova Muzeja za umjetnost i obrt dr. sc. Vesna Lovrić Plantić autorica je izložbe i popratnoga kataloga „Oblici vremena“ na kojoj su predstavljeni satovi iz zbirke Muzeja grada Rijeke. Satovi ove zbirke predstavljaju širok niz tipova satova od bidermajera, historicizma, secesije i art decoa, s područja Kvarnera i Hrvatske, koji su u našim krajevima bili u upotrebi od početka 19. do sredine 20. stoljeća. Time je Muzej grada Rijeke nastavio svoju tradiciju izlaganja i publiciranja građe iz svojih zbirki (ranije su već objavljene Zbirka poštanskih maraka, Zbirka gramofona, Zbirka filmskoga plakata, Zbirka numizmatike, vrijednosnica, medalja i odlikovanja). Izlaganjem 34 sata, koja su bila u upotrebi na području Rijeke i njezine okolice, mogu se pratiti dominantni trendovi u razdoblju od početka 19. st. do 1960-ih godina naglasila je u uvodnom tekstu Vesna Lovrić Plantić. Nadalje, ona zbirku predstavlja unutar nekoliko tematskih skupina s obzirom na vrste satova - portalni satovi i satovi sa stupovima, figuralni satovi, satovi u okviru, regulatori, kaminski satovi, satovi za policu i budilice. Drugi dio publikacije čini detaljan kataloški popis s osnovnim kataloškim podacima, tekstualnim opisom i bibliografskim bilješkama te ilustracijom izložaka u boji. U prilogu kataloga je i literatura, a uvodni tekst potpisuje ravnatelj Muzeja mr. sc. Ervin Dubrović.

Autoritativne očeve, domovinske idealiste i totalitariste počesto nasljeđuju dezorijentirani i anarhistički nastrojeni mamini sinovi - teza je na kojoj se temelji izložba Muzeja grada Rijeke, organizirana u suradnji s Landesmuseum Joanneumom (Graz) i Karl Franzens Universität - Kriminalmuseumom (Graz). Biološki očevi i sinovi ujedno su i savjesni građani i čuvari sustava, odnosno nemirni rušitelji reda i poretka. Sukob očeva i sinova u kontekstu ideoloških sukoba početkom 20. st. prikazan je na tri primjera. U prvome je predstavljena opozicija oca Hansa Grossa (1847.-1915.), utemeljitelja kriminologije kao znanstvene discipline, i njegova sina Otta Grossa, psihoanalitičara i anarhističko-revolucionarnog aktera. Dok se stariji Gross zalaže za osnivanje kažnjeničkih kolonija, njegov je sin idejni začetnik slobodne ljubavi. Riječki primjer opisao je Ervin Dubrović u izložbenoj sekvenci "Patrijarsi i sinovi", u kojoj predstavlja oca moralizatora Antu Polića, i njemu nasuprot, njegova sina, pjesnika Janka Polića Kamova (1886.-1910.). Izložbeni katalog donosi opsežne studije autora izložbe Gerharda M. Dienesa (Landesmuseum Joanneum, Graz), Gernota Kochera (Karl Franzens Universität – Kriminalmuseum, Graz) i Ervina Dubrovića (Muzej grada Rijeke). Tekst kataloga objavljen je hrvatskome i njemačkom jeziku, a ilustriran je dokumentarnim fotografijama i reprodukcijama.