U ediciji «Mala biblioteka» Muzeja grada Rijeke, nakon prvog sveska «Riječke škale» (1999.), objavljeno je drugo djelo Mladena Grgurića «Riječke marke». Povjesničar Mladen Grgurić, kustos Muzeja grada Rijeke ovom je knjigom nastavio s publiciranjem zavičajnih tema usko vezanih uz kulturnu i prirodnu baštinu grada Rijeke i uže okolice («Parkovna baština Rijeke», 1996., «Riječke fonatane i perila», 1997.). Marke predstavljene u ovoj publikaciji iz fundusa su Muzeja grada Rijeke. Zbirka je otkupljena iz privatnog posjeda 1996. godine, a kao cjelovit izložbeni postav prvi put je predstavljena na Riječkoj filatelističkoj izložbi koja je u organizaciji Muzeja održana u rujnu 1999. godine. Knjiga je sadržjno podijeljena u dva dijela. U prvom je dijelu kronološki predočena produkcija poštanskih maraka riječke Pošte, a u drugi dio sadrži kataloški pregled poštanskih maraka zbirke «Fiume 1918. – 1924.». Katalog je upotpunjen i ilustracijama u bojama.

Muzej grada Rijeke, nakon brojnih kvalitetnih izdanja, pokrenuo je novu muzejsku ediciju "Mala biblioteka" i u prvoj knjizi objavio monografski prikaz riječkih "škala" - stepeništa kao rezultat novih istraživačkih radova autora Mladena Grgurića, već zapaženog publikacijom i obradom teme o riječkim fontanama i perilima (izložba održana u Muzeju grada Rijeke 1997. godine). Ova knjiga je prilog povijesnim istraživanjima materijalne kulture Rijeke kao i dokumentata, arhiva i povijesne literature o staroj Rijeci.

Za pripremu monografije o riječkim mostovima kao vrijednim spomenicima graditeljske baštine, autorice su koristile materijale iz fundusa Muzeja grada Rijeke, Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja te privatnih zbirki. S puno pažnje i vrlo iscrpno dokumentirani su svi mostovi na Rječini kronološkim slijedom kroz poglavlja: Od Oeneusa do Rječine; Drveni mostovi; Prvi željezni most; Izgradnja željezničkog mosta; Niska mostova i zgrada; "Krvavi Božić" 1920.; "Pogranični most"; Mostovi obnove i razvoja; Ostali mostovi na Rječini. Monografija je ilustrirana brojnim reprodukcijama starih fotografija, raglednica, planova, crteža i grafika.

Od 26. studenoga 2010. do 7. rujna 2011. godine u Muzeju grada Rijeke održana je izložba "Riječki torpedo - prvi na svijetu". Izložba je potaknuta inicijativom iz 2007.godine, kada se grupica entuzijasta, "torpedista", okupila oko Muzeja grada Rijeke, a u Muzej su tada pristigla i prva torpeda te brojni torpedni instrumenti, dijelovi torpeda i alati. Izložba je ujedno osmišljena i kao prvi konkretan korak prema muzejskoj zbirci – muzeju industrijske baštine, o čemu se u Rijeci već više godina razmišlja. Izložba je popraćena istoimenim katalogom, koji uz uvod donosi tekstove Ervina Dubrovića, Dinka Zorovića, Gorana Pernjeka, Luciana Kebera i Roberta Mohovića. Tekstovi su grupirani u nekoliko tematskih cjelina - "Pioniri industrijalizacije Rijeke", "Giovanni Luppis i čuvar obale", "Robert Whitehead i suradnici", "Od Whiteheada do tvornice motora Torpedo", "Torpedo u riječi i slici", "Prvih stotinu godina svjetske povijesti - kronologija". Tekstovi su popraćeni brojnim dokumentarnim fotografijama, slikama muzejskih predmeta, nacrtima i crtežima, a u prilogu je i kataloški popis izložaka. Izložba je predstavljena i na web stranicama URL:http://www.muzej-rijeka.hr/torpedo/uvod.html, a na katalogu izložbe otisnut je i QR kod koji omogućuje pristup web stranicama Muzeja grada Rijeke putem mobilnog telefona tipa smartphone.

Rijeka 3. svibnja obilježava dan kada je 1945. oslobođena u Drugome svjetskom ratu. To je potaknulo povjesničara i kustosa Muzeja grada Rijeka Mladena Grgurića da pripremi izložbu o Rijeci kako je izgledala na taj dan, a potom i na izradu fotomonografije "Rijeka - sjećamo se". Monografija donosi dokumentarne fotografije koje pokazuju razaranja gradova Sušaka i Rijeke od siječnja 1944. do 3. svibnja 1945.,kao i poslijeratno razdoblje raščišćavanja ruševina i popravaka ratnih šteta. Rijeka i Sušak su, naime pretrpjeli velika ratna razaranja koje autor opisuje kronološkim slijedom, od savezničkih bombardiranja u kojima su stradale industrijske zone do razaranja velikih razmjera koja su pri svom povlačenju napravile njemačke jedinice. Tekst, potkrijepljen nizom popratnih bibliografskih bilješki, objavljen je usporedno na hrvatskome i talijanskom jeziku. Objavljene fotografije najvećim dijelom potječu iz fundusa Muzeja grada Rijeke, a nositelji projekta su Muzej grada Rijeke i Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke.