Izložbom "Pola stoljeća Trnskog - priča jedne generacije" Muzej grada Zagreba započeo je realizaciju projekta "Zagrebački kvartovi". U uvodnom poglavlju popratnoga istoimenog kataloga izložbe pobliže se tumače ciljevi projekta kojim će se zagrebački kvartovi predstaviti "analitičko-znanstvenim pristupom prožimanja društvenoga, društveno-povijesnog i urbanističko-arhitektonskog segmenta" . Prvom izložbom predstavljeno je Trnsko - prvo cjelovito planirano i urbanizirano novozagrebačko naselje kojim je Zagreb prešao na desnu obalu Save. Stvaranje "kvartovskoga duha" opisano je praćenjem jedne generacije stanovnika od njihova doseljenja u Trnsko nakon njegove izgradnje 1960-ih pa do 1980-ih. Njihovo okupljanje oko Virtualnoga zavičajnog muzeja Trnsko (URL:www.trnsko.net) potvrda je teze o vječnom životu "kvartovskoga duha" bez obzira na mjesto gdje njegovi zavičajnici žive. Priča o Trnskom u katalogu je ispripovijedana unutar nekoliko tematskih poglavlja: "Zagreb prelazi Savu - počeci novoga (južnog) Zagreba", "Ime naselja Trnsko", "Živjeti u Trnskom - priča jedne generacije", "Prva generacija i Trnsko danas", "Kronologija Trnskog (i okolice) ". Katalog donosi niz dokumentarnih fotografija, skraćeni kataloški popis izložaka unutar 14 izložbenih cjelina, popis izvora i literature. Autor izložbene koncepcije, urednik kataloga i autor tekstova je kustos Kristian Strukić, a svojim su tekstualnim prilozima sudjelovali i voditelji Virtualnog muzeja Trnsko Mladen Klemenčić i Ratko Cvetnić.

Muzej grada Zagreba je uz obljetnicu velike poplave u Zagrebu 1964. godine pripremio izložbu i popratni katalog.

Izložba "Potok u srcu Zagreba" autorice Nade Premerl, muzejske savjetnice u Muzeju grada Zagreba, detaljno propituje urbanu temu važnoga gradskog područja - potoka Medvešćaka, koji je tekao središtem grada i bio granica između slobodnoga i kraljevskoga Gradeca i biskupskoga i kaptolskog Zagreba. Da bi objasnila vodotok, autorica se poslužila katastarskim zemljovidima iz 1862., a u prikazu urbanog razvoja pomogle su joj snimke pročelja Tkalčićeve ulice iz 1963. godine. Cjelina i kompletan dojam ne može se steći bez kataloga koji je pratio izložbu. Uz pomoć suradnika (Aleksandre Muraj, Gorana Abadžić, Ljudevita Tropan i Željka Kovačića) autorica je u katalogu znalački i kreativno predočila koncepciju izložbe po temama počevši od položaja i nastanka grada, prateći dolinu Medvešćaka, njegove mostove, mlinove, Tkalčićevu ulicu i ulice duž potoka, navodeći sve sadržaje, od najvažnijih građevina, crkava, preko vrtova, perivoja i kupališta, čime je uspjela prikazati sve raznolikosti života uz tok Medvešćaka i suživot različitih sadržaja, kultura i slojeva društva, zaključujući kako je potok imao svoju prošlost i iznoseći preporuku da bi Tkalčićeva ulica trebala imati svoju budućnost. Katalog je opremljen velikim brojem starih crno-bijelih i novih fotografija u boji. Likovno ga je oblikovao Miljenko Gregl, a omot je dizajnirao Željko Kovačić, koji je ujedno bio i autor likovnoga i prostornog oblikovanja izložbe. (J.D.)