Muzejski savjetnik Slavko Šterk, voditelj Povijesne i tekuće fototeke Muzeja grada Zagreba, autor je koncepcije izložbe i teksta popratnog kataloga o stereoskopskoj fotografiji na prijelomu 19. u 20. stoljeće. Stereoskopija je posebna vrsta fotografija koja prikazuje snimke u tri dimenzije. Izložbom se nastojalo predstaviti ovu vrstu fotografija koja je kao novost u 60-tim godinama 19. stoljeća bila s oduševljenjem prihvaćena i u Zagrebu. To je potvrđeno i analizom fundusa Muzeja grada Zagreba koji je prvi otkup stereoskopski koloriranih dijapozitiva na staklu realizirao 1942. godine. Nastojanja autora usmjerena su na bolje upoznavanja publike, ali i muzejskih djelatnika s osnovnim karakteristika ove vrste kulturnog naslijeđa. Isto tako, nastojalo se afirmirati pojedine profesionalne fotografe, istaknuti estetsku razinu amaterskih snimaka, predstaviti dokumentirane motive grada Zagreba. Katalog i izložba koncipirani su u nekoliko tematskih jedinica: «Stereoskopija», «Novosti, izumi», «Fotografski atelijeri, reklame», «Prethodnici i suvremenici», «Četiri imena - Josip Kokalj, Vladimir Guteša, Alois Beer, Josip Otokar Fleischlinger». Dvojezično pisan katalog izložbe sadrži i popis literature te ilustrirani kataloški popis sa 109 jedinica.

Svečanim otkrivanjem biste Franje Buntaka, dugogodišnjeg ravnatelja Muzeja grada Zagreba, te objavljivanjem i promocijom monografije "Stoljeće Muzeja grada Zagreba 1907.-2007." u siječnju 2008.g. završen je bogati program obilježavanja stote obljetnice Muzeja grada Zagreba. Monografija "Stoljeće Muzeja grada Zagreba", koju je uredio kustos Goran Arčabić, podijeljena je na osam dijelova. Obrađena je povijesti Muzeja (Vinko Ivić, Nada Premerl), obrađena kronologija događaja (Kristian Strukić i Danijel Vojak), naveden popis izložaba (Dajana Batinić i Dubravka Zaninović-Stančec), sastavljene biografije i popis djelatnika (Goran Arčabić i Branko Beštak), napravljena bibliografija izdanja (Slobodanka Radovčić), popis donatora Muzeja i knjižnice Muzeja (Marina Perica-Krapljanov) te važnijih nagrada Muzeju, njegovim djelatnicima i suradnicima. U uvodniku monografije, urednik je naglasio: "Monografija o stoljeću djelovanja Muzeja grada Zagreba svojevrsni je osobni karton te ustanove, kojom želimo opravdati dosadašnji rad i legitimitet postojanja, te na određeni način tražiti blagoslov za njegov nastavak." Uz opsežne tekstove, toj je zadaći pridonio i izbor dokumentarnih fotografija i ostaloga ilustrativnog materijala.

Istog dana, istog sata, nakon sto godina otvorena je prigodna izložba kojom je obilježena stoljetnica Muzeja grada Zagreba (7. prosinca 2007. u 18 sati). Muzejska savjetnica Željka Kolveshi autorica je izložbe i popratnog kataloga kojima je Muzej predstavio svoju povijest, rad i djelatnike svojemu gradu i publici. Osnovna idejna koncepcija izložbe bila je predstavljanje dijaloga što ga je Muzej vodio i vodi sa svojim gradom. Katalog izložbe, uz uvodne tekstove, donosi građu u tri poglavlja, prateći koncepciju izložbe: I. Muzej grada Zagreba tijekom 20. st.; II. Uz 100-godišnjicu Muzeja grada Zagreba - nepoznanice; III. Muzej grada Zagreba 1907.-2007. Prvi tematski blok obrađuje povijesni rast i razvoj Muzeja od njegova otvorenja do novoga stalnog postava 1997./98. godine. U drugom su bloku izdvojene nepoznanice, tj. nepoznati i neizlagani muzejski predmeti, a treći blok donosi 100 podataka, događanja i informacija uz sto godina Muzeja. Sve tri tematske cjeline donose kataloške popise izložaka i njihove popratne ilustracije.

DISK 1 Ana Azinović Bebek: Nabožni predmeti iz arheološkog konteksta kao interpretacijski izvor; Darko Knez: Hodočasnicka odredišta 17. i 18. stoljeća na religijskim medaljicama iz Srednjovjekovne arheološke zbirke Muzeja grada Zagreba i zbirke Narodnog muzeja Slovenije; Zoran Ladić: O hrvatskim hodočašćima ad loca sacra u srednjem vijeku; Boris Mašić: Sveta mjesta starih Zagrepčana : hodočasnička odred išta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću; Branka Molnar: Arhivski izvori za povijest hodočašća DISK 2 Ana Azinović Bebek: Novovjekovni nabožni predmeti nađeni prigodom arheoloških istraživanja na lokalitetima sjeverozapadne Hrvatske : doktorski rad. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.

Ilustrirani tjednik "Svijet" izlazio je od 1926. do 1936. godine u Zagrebu. Njegove je prve brojeve uređivao Otto Antonini pa je i zaštitni znak lista bilo mnoštvo ilustracija i fotografija. "Svijet" je pisao o državi, svjetskim događajima, egzotičnim krajevima, kulturi, modi, sportu, tehničkim novitetima i kulturi življenja, ali ponajprije o životu u gradu Zagrebu. Upravo je ta novinska građa, koja se čuva u Muzeju grada Zagreba, bila polazište višoj informatičarki Maji Šojat-Bikić za autorski izbor i priču o gradu Zagrebu. Izborom 524 članka i popratnim multimedijskim sadržajima ona kreira novu digitalnu "tonfilmsku reviju" koju objavljuje na interaktivnom CD-ROM-u. Odabrane članke prenosi kao tekstove, a ne kao skenirane slike, i pridružuje im skenirane ilustracije i fotografije. Uspostavljenu bazu članaka na CD-u moguće je pretraživati uz pomoć četiriju kazala - tematskoga (koje nudi 25 tema), kazala godišta (1926.-1936.), kazala osoba te predmetnog kazala. Zvuk i video dodatna su vrijednost izdanja. Budući da je "Svijet" objavljivao note i prepjeve popularnih šlagera, u dodanim sadržajima CD-a ponuđen je veći broj tonskih zapisa sa starih gramofonskih ploča te ulomci filmskih reportaža Oktavijana Miletića iz 1930-ih, koji su tematski vezani za odabrane članke.

Monografski izložbeni katalog posvećen fotografskom radu Šime Radovčića (Zagreb, 1924.), zagrebačkom novinaru i fotoreporteru, suradniku zagrebačkih novina (Vjesnik, Večernji list, Globus, Start...), sudioniku brojnih izložaba u zemlji i inozemstvu, dobitniku brojnih prestižnih nagrada za fotografiju i novinarstvo. Radovčić je svoje veliko djelo (tisuće fotografija i negativa) poklonio Muzeju grada Zagreba. Ovaj opus je dokument svakodnevlja i tvorac povijesti sredine našeg stoljeća u Zagrebu. U katalogu je reproduciran veliki broj njegovih crno-bijelih fotografskih ostvarenja, a u kataloškom popisu obuhvaćeno je 159 radova s podacima o naslovu, mjestu i godini izrade, dimenzijama i inventarnim oznakama.

Postavljanjem memorijalne sobe Tille Durieux u sklopu novoga stalnog postava Muzeja grada Zagreba 1998. g. trajno je sačuvano sjećanje na tu poznatu sugrađanku i njezin boravak u Zagrebu od 1934. do 1955. godine. Ovom dvojezičnom publikacijom (na hrvatskom i njemačkom jeziku), koja obuhvaća 120 stranica i seriju ne samo izvrsnih fotografija umjetnina već i privatnih fotografija, autor publikacije Slavko Šterk i izdavač Muzej grada Zagreba učinili su još jedan veliki korak kako bi nam približili priču o Tilli i njezinoj zbirci umjetničkih predmeta. Publikacija sadržava pet poglavlja: I. Proživljeno stoljeće; II. Umjetnički predmeti i biblioteka; III. Tilla i Zagreb; IV. Kronologija i registracija zbirke; V. Katalog. Tekst nam pomaže da razumijemo vrijeme u kojemu se velika zvijezda berlinskog kazališta Tilla Durieux našla u Zagrebu, da saznamo što je ovdje radila gotovo dvadeset godina te da upoznamo povijest jedne vrijedne zbirke o kojoj je danas moguće, kako u tekstu navodi autor, samo prosuđivati isključivo prema umjetničkim predmetima koji su prije 1933. g. nalazili u Berlinu, a koji su 1938. prebačeni u Zagreb. Izuzetno je zanimljivo poglavlje u kojemu autor prati kronologiju i registraciju zbirke od 1945. do 2003. g. te kataloški popis koji sadržava 28 stručno obrađenih umjetničkih predmeta. Prava je šteta da takav katalog nije napravljen mnogo prije. Možda bi to bio jedan od načina da se zbirka u svom punom opsegu zadrži na jednome mjestu, da se ne raseli, rasproda ili da pojedina djela na misteriozan način ne zamjene vlasnika. (L.D.T.)