Nakon knjige o latinskim epigrafičkim spomenicima mr. sc. Vedrane Delonge (1996.) te knjige o predromaničkoj arhitekturi prof. emeritusa Tomislava Marasovića (2008.), kao treća knjiga u seriji "Monumenta medii aevi Croatiae" splitskoga Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika objavljena je knjiga dr. sc. Maje Petrinec o grobljima od 8. do 11. st. na području ranosrednjovjekovne hrvatske države. Time Muzej hrvatskih arheoloških spomenika nastavlja svoja nastojanja na području stručne i znanstvene obrade te objavljivanja pojedinih skupina starohrvatskih spomenika. U trećoj su knjizi, nakon gotovo stogodišnjega istraživačkoga rada hrvatskih srednjovjekovnih grobalja, prvi put objedinjeni rezultati s popratnim analizama i kronologijom. Uvodnim poglavljima Maja Petinec definirala je vremenske i prostorne odrednice te terminologiju svojega opsežnog rada. Također je dala i kratak pregled ranijih istraživanja ranosrednjovjekovnih grobalja. Kataloški dio rada donosi detaljne opise grobalja unutar podjele na paljevinska groblja, groblja s poganskim obilježjima pokapanja i groblja s kršćanskim obilježjima pokapanja. U trećem tematskom poglavlju autorica je iznijela opće odrednice grobalja koje se odnose na položaj grobalja, njihovu veličinu, oblik i orijentaciju te obilježavanje grobalja i grobova, položaj i broj pokojnika u grobu, oblik i vrstu grobova te pogrebne običaje. Četvrto poglavlje donosi detaljnu analizu grobnih nalaza. Sveobuhvatnost prikaza upotpunjuje i kronologija sa zaključkom, table i tipološko-kronološke tablice, bogata bibliografija, kazalo te prilozi sa zemljopisnim kartama. Tekst je upotpunjen fotografijama u boji i crtežima, a grafičko oblikovanje monografije potpisuje Igor Čaljkušić.

Nakon knjige o latinskim epigrafičkim spomenicima mr. sc. Vedrane Delonge (1996.) te knjige o predromaničkoj arhitekturi prof. emeritusa Tomislava Marasovića (2008.), kao treća knjiga u seriji "Monumenta medii aevi Croatiae" splitskoga Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika objavljena je knjiga dr. sc. Maje Petrinec o grobljima od 8. do 11. st. na području ranosrednjovjekovne hrvatske države. Time Muzej hrvatskih arheoloških spomenika nastavlja svoja nastojanja na području stručne i znanstvene obrade te objavljivanja pojedinih skupina starohrvatskih spomenika. U trećoj su knjizi, nakon gotovo stogodišnjega istraživačkoga rada hrvatskih srednjovjekovnih grobalja, prvi put objedinjeni rezultati s popratnim analizama i kronologijom. Uvodnim poglavljima Maja Petinec definirala je vremenske i prostorne odrednice te terminologiju svojega opsežnog rada. Također je dala i kratak pregled ranijih istraživanja ranosrednjovjekovnih grobalja. Kataloški dio rada donosi detaljne opise grobalja unutar podjele na paljevinska groblja, groblja s poganskim obilježjima pokapanja i groblja s kršćanskim obilježjima pokapanja. U trećem tematskom poglavlju autorica je iznijela opće odrednice grobalja koje se odnose na položaj grobalja, njihovu veličinu, oblik i orijentaciju te obilježavanje grobalja i grobova, položaj i broj pokojnika u grobu, oblik i vrstu grobova te pogrebne običaje. Četvrto poglavlje donosi detaljnu analizu grobnih nalaza. Sveobuhvatnost prikaza upotpunjuje i kronologija sa zaključkom, table i tipološko-kronološke tablice, bogata bibliografija, kazalo te prilozi sa zemljopisnim kartama. Tekst je upotpunjen fotografijama u boji i crtežima, a grafičko oblikovanje monografije potpisuje Igor Čaljkušić.

Izložba HELENA REGINA I SOLIN GODINE1898. po prvi puta nakon 120 godina od otkrića na jednomu mjestu donosi kamene ulomke pronađene prilikom prvoga istraživanja Jelenine Crkve na Otoku u Solinu kao i mnoštvo izvornih dokumenata, prvih skica, crtežâ, tumačenjâ natpisa, pisama i fotografija iz fundusa Arheološkoga muzeja u Splitu i Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika.

U okviru zajedničkog europskog projekta "Charlemagne: the making of Europe" priređene su o karolinškom razdoblju, međusobno povezane, izložbe u Barceloni, Bresciji, Paderbornu, Yorku i Splitu. Projekt je sponzorirala Europska komisija putem "Rafael" programa. Karolinška nazočnost na jugoistoku Europe uvjetovala je uključivanje hrvatskih prostora u krug zapadnoeuropskog kulturnog okruženja. Nove tekovine na tom prostoru izmiješale su se sa starim mediteranskim iskustvom i njegovom tradicijom. Tako je karolinška nazočnost na hrvatskom prostoru odredila vjeru i iz nje iznjedreni svjetonazor, pismenost, umjetnost i kulturu uopće. Uz izložbu održanu u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu (20.12. 2000. – 15.7. 2001.) priređen je niz publikacija (katalozi, monografije, studije) te CD-ROM s virtualnom izložbom. On sadrži kraće prezentacije muzeja – sudionika zajedničkog projekta, katalog izložbe unutar tema «Kasna antika», «Istra», «Panonija», «Dalmacija» i «Hrvatska», foto-galeriju i video prezentaciju izložbenog postava. Sadržana je i multimedijalna (AV i kompjutorska) prezentacija koja povezuje gradove Barcelonu, Bresciju, Paderborn i Split. Izbornik omogućuje iščitavanje teksta na hrvatskom, engleskom i talijanskom jeziku.