Katalog izložbe održane 11.02. - 7.03.1993. u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb

U predgovoru katalogu Vjenceslav Richter «Gravitacijski crteži», Marijan Susovski iznosi najvažnije biografske podatke iz Richterova života i rada, dok sam autor V. Richter opisuje nastanak opusa od 37 gravitacijskih crteža. Osnovna teza je da se sav život na Zemlji odvija unutar gravitacijskog polja i sve pojave su također podvrgnute djelovanju gravitacije. Tako linije ovih 37 crteža nisu samo volja crtača, kako objašnjava sam autor, nego i odgovor gravitacijskih zakonitosti. V. Richter to vrlo uspjelo uspoređuje s gledanjem toka nekih rijeka iz aviona koje su likovnost sami po sebi. Kako su gravitacijski crteži dio Donacije Richter, autor se nada da će svi biti stručno obrađeni i o njima naknadno donesen vrijednosni sud. U katalogu su reproducirani svi gravitacijski crteži, a sam katalog je još obogaćen i fotografijama V. Richtera snimljenima u vrijeme samog procesa nastajanja gravitacijskih crteža. Katalog završava selektivnom bibliografijom na hrvatskom i engleskom jeziku. (J.D.)

Likovna monografija istarskog umjetnika /akademskog slikara Harija Ivančića, poput retrospektivne izložbe održane u prostorima Muzeja od 16. 12. 2022. do 29. 01. 2023., nastala je kao rezultat istraživanja, vrednovanja i samonametnute potrebe za novim, sadržajnijim i kompleksnijim iščitavanjem umjetnikova opusa i njegovim cjelovitim predstavljanjem. Obuhvaćajući razdoblje od posljednja tri desetljeća (1989. – 2022.)., oba formata razotkrivaju umjetničku osobnost koja daleko od vreve regionalnih i nacionalnih umjetničkih žarišta, u istarskom Buzetu, predano, postojano i kontinuirano gradi svoj likovni jezik, svoju formu i izričaj, svoj odnos sa slikarskom tradicijom i umjetnosti uopće zadobivajući time svoje zasluženo mjesto i u programskim linijama Muzeja suvremene umjetnosti Istre / Museo d'arte contemporanea dell'Istria.” Izložba kao vremenski (ali ne i sadržajno – iskustveni), ipak limitirani format, a monografija kao trajni dokument, pridonose kontekstualizaciji Ivančićeva opusa unutar korpusa regionalnog i nacionalnog suvremenog slikarstva i suvremene umjetnosti uopće, prateći njegov rad od samih početaka do danas. Autorica monografskog teksta, uvažena povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka, viša znanstvena suradnica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, dr.sc. Ivana Mance Cipek, u cijelosti je opravdala dano joj povjerenje, te kroz dobro promišljen i koncepcijski razrađen pristup Ivančićev opus sagledala dvojako. Iščitavanjem svih osobitosti, stalnosti i mijena Ivančićevih razvojnih faza definiranih serijama i ciklusima, njihovim postavljanjem u vremenski slijed i kontinuum, ogolila je samu srž Ivančićeva umjetničkog istraživanja i dala priliku za njegovu revalorizaciju. Dovodeći u vezu Ivančićevo djelo sa tradicijom modernog pejzažnog slikarstva i mogućnostima njegovog postojanja u suvremenim umjetničkim datostima kao i donoseći uvid u ranija tumačenja umjetnikova opusa, dala je trajni i vrijedan doprinos razumijevanju likovnog puta ovog istarskog umjetnika. Publikacija na gotovo 350 stranica obiluje vrijednim reprodukcijama, bibliografijom, popisom izložbi i umjetnikovim životopisom te predstavlja zaokruženu cjelinu koja iako posvećena rasvjetljavanju autorova opusa, što joj je dakako i primarni cilj, doprinosi i boljem razumijevanju slikarskog medija predstavljajući ujedno i primjer dobre prakse istraživačko znanstvene interpretacije.” (Ketrin Milićević Mijošek) Preuzeto sa: http://www.msu-istre.hr/repozitorij-novosti/novosti-prikaz/?tx_ttnews%5BbackPid%5D=58&tx_ttnews%5Btt_news%5D=102&cHash=2ff207326c01861887a3d61a32b038cb

Katalog izložbe održane 1993. godine povodom 20 godina djelovanja Centra za fotografiju, film i televiziju (Cefft) u sklopu Muzeja za suvremenu umjetnost u Zagrebu, stogodišnjice Foto-kluba Zagreb te 45 godina kontinuirane proizvodnje tvornice foto-pribora Fotokemike. Izložbom se nastojao prikazati raspon fotografskih dosega na prostoru Hrvatske od 1950. do današnjih dana. D. Matičević predstavio je razvoj i događanja u fotografiji od 1950. do danas, Ž. Koščević iznosi karakteristike suvremene fotografije koja to danas (možda) više i nije upotrebom digitalnih kamera, proširenih medija, intermedijalnosti i interdisciplinarnosti. V. Gudac problematizira antropološku vezu smrti i nove slike, S.Križić-Roban predstavlja fotografiju arhitekture, Đ. Milinović modnu fotografiju. Obrađene su i teme fotografije u medijima, fotografija intime te fotografija domovinskog rata. Kroz eseje i tekstove interpolirane su fotografije istaknutih hrvatskih fotografa uz predstavljanje njihovog umjetničkog stvaralaštva.