Opsežna monografija „Socijalizam i modernost: umjetnost, kultura, politika 1950. - 1974.“ objavljena je u izdanju Instituta za povijest umjetnosti i Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) uz istoimenu izložbu održanu u MSU u Zagrebu od 2. prosinca 2011. do 5. veljače 2012. Monografijom je objedinjen višegodišnji rad autorskog tima izložbe (Tvrtko Jakovina, Sandra Križić Roban, Dejan Kršić, Dean Duda) i donosi njihove osobne poglede na poslijeratnu kulturu modernizma. „Autorski tim izložbe i knjige u svojim istraživanjima promatra modernističko razdoblje u širem kontekstu jugoslavenske poslijeratne umjetničke i kulturne scene, te dokazuje čvrstu isprepletenost svih zbivanja i nudi platformu za daljnji razgovor o problemima historizacije, periodizacije i kontekstualizacije modernističke baštine“ (više o knjizi na mrežnim stranicama MSU http://www.msu.hr/#/hr/19568/). Povjesničar Tvrtko Jakovina autor je teksta „Povijesni uspjeh shizofrene države: modernizacija u Jugoslaviji 1945.-1974.“, u kojemu pregledno i pitko sažima ključna zbivanja, političke odluke i susrete, dinamiku hladnoratovskih događanja i posljedice u kulturi i umjetnosti. Sandra Križić Roban u tekstu „Obilježja modernosti na području arhitekture, urbanizma i unutrašnjeg uređenja nakon Drugog svjetskog rata“ razmatra kako su se duh epohe i ideje napretka odrazile na oblikovanje prostora i stanovanje. Ljiljana Kolešnik u svom tekstu „Konfliktne vizije moderniteta i poslijeratna umjetnost“ analizira najdinamičniju i najkompleksniju epizodu novije povijesti iz koje je - zahvaljujući općem poletu poslijeratne modernizacije i bezgraničnom povjerenju u znanost i tehnologiju - izraslo moderno urbano (post)industrijsko društvo druge polovice 20. stoljeća. Dejan Kršić u tekstu „Grafički dizajn i vizualne komunikacije, 1950. - 1975.“ otvara mnoga polemička pitanja o nesustavnosti povijesti dizajna u nas i zadire u bolna mjesta površnosti, nedosljednosti, nepostojanja kontinuiteta. Autor ističe kako pojam socrealizma u jugoslavenskim okvirima ima određene posebnosti te kako je više bio pitanje institucionalne organizacije, pa i personalne borbe za moć na kulturnoj sceni, nego pitanje forme. Dean Duda se u testu „Socijalistička popularna kultura kao (ambivalentna) modernost“ polemički osvrće na teoriju i problem periodizacije popularne kulture. Knjiga donosi i usporednu crtu vremena s popisom najvažnijih događaja u političkome i, s druge strane, u kulturnome i umjetničkom životu, bibliografiju, kazala te fotodokumentaciju izložbe.

Knjiga je objavljena povodom izložbi "Studio Sonda - Dozajn sa šterne" u HDD galeriji (25.4. - 14.5. 2019.) i "Studio Sonda - O moći kreativnosti" u Muzeju suvremene umjetnosti Istre (20.8. - 31.10. 2019.)

Nove tendencije, kao najvažniji umjetnički pokret iz druge polovine 20. st. kojem je izvorište i sjedište bilo u Zagrebu, nije se događao samo u nas, a odjeci su bili još dalekosežniji – utjecaje i tragove moguće je pratiti do danas. Stoga smo za knjigu skupine autora u povodu 60 godina Novih tendencija odabrali tekstove prije neprevedene i/ili neobjavljene na hrvatskom jeziku. Knjiga donosi više od 250 dokumentarnih fotografija na kojima su reproducirani umjetnički radovi, događanja, otvorenja i katalozi izložbi, odabrane stranice časopisa BIT international te kultne preslike prvih pisama, tipkanih na pisaćem stroju. Nove tendencije iz temelja su promijenile suvremenu umjetnost i njezino poimanje, uvele su pojam programirane umjetnosti te afirmirale kompjutorsku umjetnost, pomaknule granice percepcije i interakcije promatrača, proširile ideju djelovanja umjetničkih kolektiva afirmirajući prije svega umjetnost kao društveno odgovornu praksu. (preuzeto sa: https://shop.msu.hr/trgovina/nove-tendencije-60-godina-poslije/)