Privatna zbirka Alberta Faggiana, pulskog poduzetnika i kolekcionara – Zbirka Faggian predstavljena je 2011. god. na izložbi održanoj u Multimedijalnom centru LUKA i u staroj tiskari Muzeja suvremene umjetnosti Istre u Puli te u istoimenoj monografiji. Tako se i šira, a ne samo pulska publika može prvi put upoznati s najvrednijim djelima zastupljenima u Zbirci Alberta Faggiana. Riječ je o jednoj od najboljih i najbrojnijih privatnih zbirki u Hrvatskoj koja sadržava više od 300 slika, skulptura, crteža i grafika 180 umjetnika (uglavnom hrvatskih), nastalih od sredine 19. st. do danas. Monografija donosi tekstove Alberta Faggiana u kojemu opisuje svoju kolekcionarsku strast i zbirku umjetnina, povjesničarke umjetnosti Gorke Ostojić Cvajner o odnosu Muzeja suvremene umjetnosti Istre i kolekcionara, tekst višega kustosa Mladena Lučića o fenomenu kolekcioniranja u suvremenom dobu te o Zbirci Faggian i njezinu umjetničkom sadržaju. Albert Faggian autor je i teksta Kako je Račić postao Račić, u kojemu vrlo detaljno opisuje postupak ispitivanja originalnosti umjetničkog djela, s čime se susreću svi kolekcionari. Drugi dio monografije čine reprodukcije umjetnina s podacima o njihovim autorima i popratnim citatima iz likovnih kritika. Posljednji, treći dio opsežne monografije čini ilustrirani kataloški popis 283 umjetnina iz Zbirke.

Temeljem darovnog ugovora donatora gradu Zagrebu (1980., 1993.), Zbirkom Vjenceslava Richtera i Nade Kareš-Richter upravlja Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Zbirka Richter sastoji se od brojnih djela iz različitih Richterovih opusa ("Sistemska grafika", "Gravitacijski crtež", "Prostorna slika", "Reljefometri", i dr.), a koje je zajedno s kućom donirao gradu Zagrebu kako bi postala mjestom izlaganja i njihova daljnjeg prikupljanja. Zbirka je namijenjena istraživanjima kako opusa Vjenceslava Richtera, grupe EXAT 51, Novih tendencija, tako i razvoja apstrakcije u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. U Zbirci se održavaju izložbe, predavanja i druga zbivanja vezana uz likovne pojave i probleme - ona je istraživački centar suvremene umjetnosti druge polovine 20. stoljeća. Uz tekst voditelja zbirke Marijana Susovskog, depijan - vodič sadrži i reprodukcije nekih značajnijih doniranih Richterovih umjetničkih ostvarenja.

Vjenceslav Richter i njegova supruga Nada Kareš-Richter darovali su svoju kuću s vrtom i umjetnička djela Vjenceslava Richtera 1980. godine Gradu Zagrebu. Godine 1998. Zbirka Richter predana je na upravljanje Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) kada se i započinje s intenzivnijim radovima na uređenju zgrade za galerijsko izlaganje. Kao rezultat suradnje kustosa Muzeja i umjetnika, darovana zbirka narasla je od prvotna 22 djela na dvije stotine umjetnina. Za javnost je otvorena u svibnju 2000. godine. Mr. sc. Marijan Susovski, voditelj Zbirke ujedno je i autor monografije o životu i djelu arhitekta, urbanista, slikara, kipara i teoretičara V. Richtera te kataloga stalnog postava Zbirke Richter. Katalog sadrži uvodnu riječ ravnateljice MSU-a mr. sc. Snježane Pintarić, predgovor Vjenceslava Richtera, tekst Marijana Susovskog «Misaoni prostori sinteze umjetnosti Vjenceslava Richtera». V. Richter je autor tekstova u kojima tumači oblike i sadržaje svojega umjetničkog izričaja («centre, centrije i centrijade», «sistemske skulpture», «reljefometri», «prostorne grafike», «sistemska grafika i slikarstvo», «studija kosina», «krnja kocka», «gravitacijski crtež», «leteće piramide», itd.). Sadržani su i Richterovi tekstovi o «milenijskoj rozeti» autobiografske bilješke o likovnom stvaralaštvu. Monografija je ilustrirana brojnim ilustracijama u bojama i dokumentarnim fotografijama, sadrži popise arhitektonskih projekata i scenografija kao i doniranih radova, nagrada, samostalnih i skupnih izložaba, važnijih bibliografskih jedinica.

"Zelene vrpce", izložba samoprezentacijskih radova Naste Rojc i Stjepana Lahovskog iz zbirke dr. Josipa Kovačića, održana je u Hrvatskome muzeju arhitekture HAZU (od 19. travnja do 13. svibnja 2007.) u organizaciji Muzeja suvremene umjetnosti. Na izložbi su predstavljeni radovi dvoje umjetnika - Naste Rojc (1883.-1964.) i Stjepana Lahovskog (1902.-1989.), koji su u svom djelovanju bili zaokupljeni izvedbom autoportreta, odnosno problematiziranjem kategorije identiteta, kako slikarskoga, tako i osobnoga. Nedavno je dr. Kovačić Muzeju suvremene umjetnosti donirao petnaest slika Stjepana Lahovskog, umjetnika koji za života nije imao ni jednu samostalnu izložbu, a retrospektivna mu je izložba priređena posthumno, 1995. u Modernoj galeriji u Rijeci. Za razliku od njega, Nasta Rojc bila je cijenjena i priznata umjetnica već i na samom početku svoje slikarske karijere, a nakon smrti njezino je djelo gotovo zaboravljeno. Katalog izložbe sadržava razgovor autorice izložbe mr. sc. Leonide Kovač s kolekcionarom dr. Josipom Kovačićem o njegovoj kolekcionarskoj strasti, načinima skupljanja umjetnina, ali i popratne dokumentarne građe o umjetničkom stvaralaštvu Naste Rojc i Lahovskog. Katalog donosi i tekst Leonide Kovač "Zemljopis i zakašnjenja" te reprodukcije izloženih djela i arhivske građe. Tiskan je dvojezično, na hrvatskome i engleskom jeziku.

Zbirka Lenz Schöenberg danas se ubraja u jednu od najistaknutijih privatnih zbirki moderne europske umjetnosti. Obuhvaća više od 500 umjetnina, radove 49 umjetnika iz 14 zemalja različitih umjetničkih krugova protkanih duhom epohe grupe Zero pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća. Muzej suvremene umjetnosti (MSU) predstavio je tu zbirku hrvatskoj publici na izložbi ostvarenoj međunarodnom suradnjom u izložbenom prostoru Galerije Klovićevi dvori (travanj – lipanj 2004.). Uz uvodne tekstove Benite Ferrero-Waldner (savezne ministrice vanjskih poslova Republike Austrije), mr. sc. Bože Bikupića (ministra kulture RH), mr. sc. Snježane Pintarić (ravnateljice MSU-a), i Gerharda Lenza, vlasnika Zbirke, katalog izložbe sadržava pregledni tekst renomiranoga hrvatskog povjesničara umjetnosti Zvonka Makovića. Opisuje umjetničko stvaralaštvo grupe Zero, zastupljene umjetnine i umjetnike u privatnoj zbirci, kao i skupljački senzibilitet Gerharda Lenza. Veći dio kataloga donosi ilustracije u boji izloženih umjetnina. Priložen je njihov kataložni popis (105 jedinica) i biografije umjetnika. Tekst kataloga pisan je dvojezično, na hrvatskome i njemačkom jeziku.