Neka knjige čitatelje privlače njihovim naslovima, autorima, temama, nakladnicima, oblikovanjem ili pak dobrom promidžbom. Ima i onih koje pažnju privlače sa svim navedenim elementima i ne mogu se ne uzeti u ruke. Jedna od takvih je i knjiga koja se krajem prosinca, osim u izlozima većih zagrebačkih knjižara, našla i među brojim prinovama na radom stolu u Knjižnici MDC-a. Radi se o monografiji „Tošo Dabac – umjetnik svojega vremena“. Tošo Dabac (1907. – 1970.), ime je jednoga od najpoznatijih hrvatskih fotografa, u čijem opusu, koji broji više od 160 tisuća snimaka, svak će, bez obzira na uzrast ili obrazovanje, prepoznati barem neku pa ga stoga često nazivaju i „sinonimom za fotografiju u Hrvatskoj“. Autorica monografije je muzejska savjetnica Iva Prosoli, povjesničarka umjetnosti koja se u svome profesionalnom radu kustosice u Muzeju za umjetnost i obrt, Arhivu Tošo Dabac Muzeja suvremene umjetnosti i Muzeju grada Zagreba, specijalizirala kao vrstan znalac fotografije. Svoja znanja prenosi kao predavačica na Akademiji dramskih umjetnosti, a upravo joj je umjetnički fotografski opus Toše Dabca bio i tema s kojom je doktorirala 2018. godine. Dabcu s čijom se ostavštinom susrela kao volonterka u Arhivu Toše Dabca, vratila se i najnovijom knjigom objavljenom krajem 2022. godine naglasivši u uvodnim rečenicama „kako njegov umjetnički opus do sada nije bio cjelovito istražen“. Knjigu je autorica podijelila u pet tematskih poglavlja koja kronološki prate Dabčev umjetnički rad. Prvo, uvodno poglavlje, donosi biografske podatke o Toši Dabcu te pregled prethodnih istraživanja Dabčeva fotografskog opusa kao i konzultiranih izvora koje je autorica istražila, s posebnim osvrtom na ostavštinu o kojoj je skrbio Dabčev nećak i fotograf Petar Dabac do osnutka Arhiva Toše Dabca u umjetnikovom atelijeru Ilici 17 te njegovom preseljenju u prostore Muzeja suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu. Drugo poglavlje „Tošo Dabac i film“, predstavlja Dabčev rad kao jednog od, prema riječima Vjekoslava Majcena, najboljih filmskih stručnjaka. U Dabčevoj filmskoj povijesti autorica ističe njegov rad na filmskom skeču „Vodica za kurajžu“ (1929.) kao i rad na fotografskoj dokumentaciji sa snimanja filmova. Treće poglavlje posvećeno je fotografiji Toše Dabca u međuratnom razdoblju. Te tridesete godine 20. stoljeća autorica prepoznaje kao razdoblje u kojem Dabac kao fotoreporter u novinama („Novosti“, „Večer“) i drugim tiskovinama, oblikuje svoj fotografski stil kao izvrstan portretist ljudi i socijalnih prilika, čemu svjedoče i fotografije iz ciklusa „Ljudi s ulice“ (1932.-1935.). Detaljno je analizirana i Dabčeva izlagačka djelatnost (ukupno 47 izložaba) od kojih je većina održana u okviru Fotokluba Zagreb čime se Dabac predstavio i na međunarodnoj fotografskoj sceni kao i njegova prva samostalna izložba u mađarskom gradu Debrecinu 1940. godine. „Fotografija Toše Dabca u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske“ naslov je četvrtoga poglavlja u kome autorica, posebice na građi iz fundusa Hrvatskoga državnog arhiva i Hrvatskoga povijesnog muzeja, analizira Dabčev rad. Naime, Dabac se kao zaposlenik u vladinim agencijama do 1943. godine prilagođava „novim urednicima, novim zahtjevima i temama“ sve manje sudjelujući u tiskovinama i distancirajući se od ustaške propagande. Istupa iz Fotokluba Zagreb 1943., i započinje s pomaganjem partizanskog pokreta. No, njegove su fotografije zastupljene u monografiji „Hrvatska zemlja“ (1942.), sudjeluje na izložbi umjetničke fotografije u Umjetničkom paviljonu s fotografijom Poglavnika (1941.). U ovome razdoblju Dabac izdaje svoju prvu fotomonografiju (1943.), snima grad Zagreb u tehnici dijapozitiva u boji. Peto i posljednje poglavlje u monografiji analizira fotografski rad Toše Dabca nakon uspostave jugoslavenske države. Bilo je to razdoblje u kojemu je Dabac bio jedan od najangažiranijih i najsvestranijih fotografa. U svojoj je monografiji autorica predstavila Dabčevu bogatu i raznovrsnu djelatnost koja se odvijala u kontekstu tri različite povijesne društveno-politička uređenja nastojeći ukazati kako su ona uz formalna i stilska obilježja bitno utjecala na njegov ukupni profesionalni i umjetnički rad. U zaključnom dijelu autorica naglašava „Nakon istraživanja svih područja djelovanja Toše Dabca, kao i velikog raspona interesa, može se zaključiti da mu je u fokusu uvijek bio čovjek. Čovjek kao pojedinac, ili pak čovjek kao simbol vremena kao dinamične kategorije, ili pak simbol prostora kao kategorije trajanja.“ Monografija je upotpunjena opsežnom literaturom, popisom fotografija te prilozima s kronologijama Dabčeve izložbene i izdavačke djelatnosti. Dizajn i grafičko oblikovanje potpisuju Sanja Bachrach Krištofić i Tessa Bachrach Krištofić čijom je zaslugom monografija uvrštena među najljepše oblikovane hrvatske knjige na natječaju Hrvatska lijepa knjiga za 2022. godinu koji je organizirala Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu na poziv Zaklade Stiftung Buchkuns. Monografiju su zajednički objavila dva respektabilna nakladnika - Školska knjiga i Muzej za umjetnost i obrt - kao drugu knjigu u novopokrenutoj biblioteci Tesoro, što je rezultiralo njezinom većom percepcijom i prisutnošću u knjižarskim i knjižničarskim lancima. A, njezino predstavljanje na prošlogodišnjem Interliberu kao i serijal mini-videa "Mojih 5 blic pitanja” uz naslov „Tošo Dabac i dalje u fokus“ kao jedna od tema bloga Muzeja za umjetnost i obrt, primjeri su osmišljenog i svrhovitoga marketinga muzejske knjige. Bez obzira na poticaj, posezanje za novom knjige Ive Prosoli zasigurno će biti jedna od boljih odluka na početku Nove godine. (Snježana Radovanlija Mileusnić)

Izložba „Transparentna ljepota: staklo iz hrvatskih muzeja“ u organizaciji triju zagrebačkih muzeja - Arheološkoga muzej u Zagrebu, Muzeja za umjetnost i obrt, Muzeja Mimara - te u suradnji sa 33 hrvatskih muzeja, odabirom više od 600 eksponata predstavlja dosege obrtničke i umjetničke kreativnosti oblikovanja u staklu od pretpovijesti do suvremenih dana. Time je javnost imala jedinstvenu mogućnost uvida u ljepotu stakla i različite vrste staklenih predmeta koji se čuvaju u zbirkama različitih hrvatskih muzeja. Izložba je održana od 27. lipnja do 13. listopada 2013. čime je muzejska zajednica obilježila ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Tim muzejskih stručnjaka iz cijele Hrvatske koji je obradio građu, predvodili su autori izložbe i konačnog odabira eksponata - muzejska savjetnica mr. sc. Lada Ratković Bukovčan, voditeljica Zbirke stakla i zbirke namještaja Muzeja Mimara i muzejski savjetnik Arheološkoga muzeja u Zagrebu dr. sc. Zoran Gregl. Svaka je izložbena cjelina popraćena i katalogom izložbe, objavljenome na hrvatskom i engleskom jeziku u zasebnim svescima. Dio zajedničke izložbe „Transparentna ljepota“, postavljen u Muzeju za umjetnost i obrt, predstavlja vrhunske dosege staklarske produkcije novog vijeka. Iz fundusa dvadeset hrvatskih muzeja napravljen je izbor preko 360 izložaka koji daju pregled reprezentativnih ostvarenja oblikovanja u staklu u vremenskom slijedu od 15. do kraja 20. stoljeća. Popratni katalog donosi uvodni tekst Lade Ratković Bukovčan „Pet stoljeća staklarstva u zbirkama muzeja u Hrvatskoj“ u kojemu između ostaloga naglašava kako izloženi predmeti, odabrani po načelu izvrsnosti, predstavljaju vrhunske dosege oblikovanja, tehnološko-izvedbenih znanja, stilsko-oblikovnih značajki zrcaleći slojevitost kulture življenja protkane istančanim osjećajem za ljepotu transparencije. Opsežni ilustrirani popisi predmeta sadržani su unutar nekoliko kronoloških tematskih cjelina. Prva se odnosi na Murano od 15. do 17. stoljeća, druga na europsko staklarstvo od baroka do klasicizma 17. - 18. stoljeća, treća na europsko staklarstvo razdoblja klasicizma, empirea i bidermajera do neostilova druge polovine 19. stoljeća. Posljednje se poglavlje odnosi na staklarstvo 20. stoljeća. Na izložbi je, osim na stilskim, oblikovnim i tehnološkim osobitostima, naglasak i na autorskim osobnostima i radionicama koje su značajno obilježile europsku novovjeku produkciju u staklu (F. Egermann, A. Kothgasser, radionica J. & L. Lobmeyr, Salviati, Tiffany, Gallé, Lalique itd.). Svakoj tematskoj cjelini prethodi uvodno poglavlje, a iscrpne kataloške jedinice popraćene su ilustracijama u boji. U prilozima kataloga je bibliografija i kazalo. Više o izložbi na mrežnim stranicama URL:http://www.muo.hr/hr/aktualno/izlozbe/transparentna-ljepota-stakla,43.html (datum pristupa: 21. kolovoza 2014.)