Muzej za umjetnost i obrt (MUO) održao je izložbu (listopad 2011. – veljača 2012.) predmeta iz znamenite privatne zbirke obitelji Thyssen-Bornemisza, čije se ime u svijetu ljubitelja lijepih umjetnosti vezuje za vrhunska djela lijepih i primijenjenih umjetnosti te za istančanu, generacijama njegovanu kolekcionarsku strast. Zbirka se, naime, razvijala tijekom četiri generacije, a njezini su počeci vezani za ličnost Augusta Thyssena (1842. – 1926.), utemeljitelja velikog Thyssenova industrijskog carstva. Većina predmeta iz privatne zbirke smještena je u muzeju Thyssen-Bornemisza u Madridu, a publika MUO-a imala je priliku upoznati jedan njezin dio koji daje uvid u ostvarenja njemačkih zlatara iz Augsburga i Nürnberga, nastala tijekom razdoblja renesanse i baroka. Izložba je popraćena katalogom koji donosi tekstove uglednog stručnjaka i kolekcionara Timothyja Schrodera, koji je, prema riječima Francesce von Habsburg, kćerke i unuke vlasnika izložene Zbirke, autor jednoga od najboljih eseja o Zbirci Thyssen-Bornemisza – Habent sua fata collectiones – Zbirke imaju svoju sudbinu. Kustosica izložbe Arijana Koprčina autorica je priloga Simbioza zanatstva i skupocjenosti – zlatarstvo iz Zbirke Thyssen-Bornemisza, kao i nekih kataloških jedinica u drugom dijelu publikacije. Kataloški dio, naime, donosi ilustrirani popis izložaka unutar nekoliko tematskih skupina: Predmeti od poludragog kamena; Nürnberg i južna Njemačka; Vrčevi s apliciranim novcem i pozlaćeni bakar; Sjevernjački majstori; Augsburg i Predmeti dvorske kulture 18. stoljeća. Katalog je opremljen ilustracijama u boji, a u prilogu je objavljena i bibliografija.

Tijekom priprema za obilježavanje 140 godina djelovanja Muzeja za umjetnost i obrt 2020. godine, prije COVID-a, potresa, rata, započeli smo razgovore sa Zlatanom Vehabovićem o pripremama za održavanje njegove izložbe u Muzeju za umjetnost i obrt. Nakon nekog vremena gotovo sama po sebi nametnula se ideja da tema te buduće izložbe bude sam Muzej. Prijedlog da se izložba zasniva na fundusu i umjetninama MUO oslonio se na ideju dijaloga suvremenih umjetnika sa stalnim postavom Muzeja za umjetnost i obrt na kojoj se temeljio koncept ciklusa izložbi Suvremeni umjetnici u MUO započet 2009. izložbom MUOrtinis Dalibora Martinisa koji je tijekom godina izazivao znatan interes kako kritike tako i umjetnikā osobno. Začetna ideja Vehabovićeve izložbe ipak se unekoliko razlikovala od svih prethodnih. Ne želeći se referirati samo na postav htio je obuhvatiti mnogo više. Otkriti tajne muzejskih spremišta. Susresti se s umjetninama koje se nikad ne izlažu. Želio je ući pod epidermu Muzeja, prodrijeti na onu stranu koja nije dostupna svakodnevnim posjetiteljima. Više na: https://atlas-manjeg-svijeta.muo.hr/ (pristupljeno: 2.10.2023.)